Europom se širi novi soj korone. Evo što dosad znamo

Index VijestiPrije 10 sati 236

NAGLO širenje novog soja koronavirusa dovelo je do uvođenja strogih mjera na područjima na kojem žive milijuni ljudi, zabrane blagdanskih druženja u Engleskoj, Škotskoj i Walesu, a mnoge zemlje su zabranile i letove iz Velike Britanije. Među njima je i Hrvatska, koja je na 48 sati zabranila letove iz Britanije.

„S obzirom na nova saznanja o bržem intenzitetu širenja covida-19 u Ujedinjenoj Kraljevini, Hrvatska će iz mjere opreza privremeno obustaviti putnički zračni promet iz Velike Britanije na 48 sati, dok se ne preciziraju informacije o mogućem novom soju virusa. Prioritet je zaštita zdravlja građana“, objavio je jučer premijer Andrej Plenković.

Kako je novi soj u samo nekoliko mjeseci postao najraširenija forma virusa u dijelovima Engleske?

Britanska vlada je objavila kako je „umjereno“ sigurna da se ovaj soj širi brže, ali istraživanja su u ranoj fazi i na mnogo pitanja još nema odgovora.

Zašto je ovaj soj izazvao zabrinutost?

Postoje tri razloga zbog kojih ovaj soj privlači pozornost:

– Ubrzano zamjenjuje druge verzije virusa,

– Mutacija se nalazi na dijelu virusa koji je vjerojatno vrlo važan,

– Neke od ovih mutacija su u laboratorijskim uvjetima pokazale veću sposobnost inficiranja stanica.

Sve su ovo razlozi zbog kojih se virus može ubrzano širiti. Ipak, znanstvenici još uvijek ne mogu biti potpuno sigurni. Moguće je i da je novi soj postao dominantan jer se našao na pravom mjestu u pravo vrijeme – poput Londona u kojem donedavno nisu bile na snazi najteže protupandemijske mjere. 

„Potrebna su laboratorijska istraživanja, ali jesmo li spremni čekati tjednima ili mjesecima? Vjerojatno ne u ovim okolnostima“, kazao je profesor Nick Loman, piše BBC.

Koliko se brže širi?

Novi soj je prvi put zabilježen u rujnu. U studenom je u Velikoj Britaniji u četvrtini potvrđenih slučajeva bila riječ o zarazi novim sojem, a taj broj se popeo na gotovo dvije trećine do sredine prosinca.https://platform.twitter.com/embed/index.html?dnt=false&embedId=twitter-widget-0&frame=false&hideCard=false&hideThread=false&id=1340349639946629120&lang=hr&origin=https%3A%2F%2Fwww.index.hr%2Fclanak.aspx%3Fid%3D2240605&theme=light&widgetsVersion=ed20a2b%3A1601588405575&width=550px

Matematičari su pokušali utvrditi koliko je novi soj zarazniji, ali su naišli na problem kad je trebalo utvrditi koliko je za širenje zaraze odgovorna mutacija virusa, a koliko ponašanje ljudi.

Britanski premijer Boris Johnson tvrdi da se novi soj može širiti i do 70 posto brže, što bi moglo broj R (koji pokazuje širi li se pandemija ili ne) povećati za 0.4.

Dr. Erik Volz s londonskog sveučilišta u petak je održao prezentaciju na kojoj je kazao da je još uvijek rano za utvrditi točan postotak.

„Po onome što smo vidjeli do sad, širi se vrlo brzo, brže nego ikad, ali važno je da ga i dalje pratimo“, rekao je dr. Volz.

Znanstvenici, čiji radovi na ovu temu još nisu objavljeni, za BBC su dali postotke koji su bili bitno viši ili niži od 70 posto.

Profesor Jonathan Ball, virolog sa Sveučilišta u Nottinghamu, ipak je oprezniji u procjenama.

„Količina dokaza u javnoj domeni je nedovoljna za donošenje čvrstih zaključaka o povećanoj transmisiji virusa“, kazao je Ball.

Koliko se virus proširio?

Smatra se kako se virus pojavio u pacijentu iz Velike Britanije ili je uvezen iz zemlje koja ima slabije sposobnosti u praćenju mutacija. 

Novi soj se može pronaći širom Ujedinjenog Kraljevstva, osim u Sjevernoj Irskoj, ali žarište se nalazi u Londonu te na jugoistoku i istoku Engleske. Na ostatku otoka nije zabilježen veći skok broja zaraženih.https://platform.twitter.com/embed/index.html?dnt=false&embedId=twitter-widget-1&frame=false&hideCard=false&hideThread=false&id=1340360004621230081&lang=hr&origin=https%3A%2F%2Fwww.index.hr%2Fclanak.aspx%3Fid%3D2240605&theme=light&widgetsVersion=ed20a2b%3A1601588405575&width=550px

Podaci s Nextstraina, koji prati genetičke kodove iz virusnih uzoraka, pokazuju da su slučajevi koji su zabilježeni u Danskoj i Austriji uvezeni iz Velike Britanije. Pojava novog soja zabilježena je i u Nizozemskoj.

Sličan soj koji se pojavio u južnoj Africi dijeli neke od mutacija, ali za sada se čini da nisu međusobno povezani.

Je li se ovo događalo i ranije?

Da. Virus koji je prvi zabilježen u Wuhanu nije isti kao virus koji se nalazi na većini mjesta u svijetu.

Mutacija D614G u veljači se pojavila u Europi i postala globalno dominantna forma virusa.

Drugi soj, nazvan A222V, se također proširio Europom, vjerojatno zbog turista koji su ljetovali u Španjolskoj.

Što znamo o novim mutacijama?

Početna analiza novog soja je identificirala 17 potencijalno važnih izmjena na virusu. 

Jedna od mutacija, nazvana N501Y, omogućava virusu lakši ulazak u stanicu.

Druga mutacija, H69/V70, koja se već nekoliko puta pojavila, između ostalog i u slučaju zaraženih kuna, u laboratorijskim uvjetima povećava infektivnost virusa za dva puta, objavio je prof. Ravi Gupta sa Sveučilišta u Cambridgeu.

Studije u kojima je sudjelovao pokazuju da ova mutacija također smanjuje učinak antitijela iz krvi oboljelih.

„Rapidno se ubrzava, to brine vladu, to brine nas, većina znanstvenika je zabrinuta“, kazao je prof. Gupta za BBC.

Gdje je nastao?

Ovaj soj ima neuobičajeno veliki broj mutacija. 

Najvjerojatnije je objašnjenje da se pojavio u pacijenta s oslabljenim imunitetom koji nije bio u stanju pobijediti virus.

Ipak, sam porast transmisija dovoljan je da stvori probleme bolnicama. Ako se nova varijanta brže širi, više ljudi će trebati bolničko liječenje.

Hoće li cjepivo djelovati na novi virus?

Gotovo sigurno hoće, barem za sada.

Sva tri vodeća cjepiva napadaju različite dijelove virusa pa će, bez obzira na mutirani dio virusa, i dalje biti djelotvorna.

„Ali ako dođe do novih mutacija, tada se trebamo početi brinuti“, kazao je prof. Gupta.

„Virus je na potencijalnom putu da postane otporan na cjepivo, napravio je prve korake prema tome“, dodao je.

U prezentaciji koju je održao u petak, prof. David Robertson sa Sveučilišta u Glasgowu zaključio je: „Virus će vjerojatno stvoriti mutante koji će biti otporni na cjepivo.“

To bi nas dovelo u situaciju sličnu onoj koju imamo s gripom, gdje se cjepiva moraju redovito prilagođavati. Srećom, s cjepivima koje trenutno imamo to ne bi trebao biti veliki problem, zaključuje BBC.Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?