SPOSOBNOST grada da upija vodu jedan je od temeljnih uvjeta za podnošenje klimatskih šokova, kažu istraživači okoliša. Na tu sposobnost utječe skoro 1600 čimbenika.

Izraz „gradovi spužve“ skovao je 2013. Kongjian Yu, arhitekt i profesor na Pekinškom sveučilištu, kako bi opisao gradove koji koriste rješenja temeljena na prirodi za upijanje i zadržavanje vode, suprotno od betonske infrastrukture za njezino odvođenje.

Izračun sposobnosti grada da upija vodu

Arup, globalna tvrtka za projekte i konzultacije na području održivosti, koristi satelitske snimke i umjetnu inteligenciju kako bi izračunao ocjenu sposobnosti grada da upija vodu („spužvastost grada“) u rasponu od jedan do 100 posto.

Tvrtka izračunava koliko je urbanih površina pokriveno „plavom i zelenom infrastrukturom“, uključujući travu, drveće, ribnjake i jezera, a koliko je pokriveno „sivom infrastrukturom“ betona, pločnika i zgrada.

Gradovi s više visokih zgrada, asfaltiranih cesta i pločnika često su se širili i urbanizirali na štetu svojih prirodnih resursa, kažu stručnjaci za klimu.

Prirodni načini upijanja gradske vode poput skupljanja kišnice do ribnjaka i vrtova u središtu grada oko 50 posto su ekonomičniji od rješenja koja je stvorio čovjek, a 28 posto su učinkovitiji, navodi se u istraživanju Arupa i Svjetskog ekonomskog foruma.

Oko 1600 čimbenika uvjetuje otpornost na poplave i suše

Sposobnost grada da upija vodu jedan je od ključeva za podnošenje klimatskih šokova, kažu istraživači okoliša, a „spužvastost“ ovisi o količini zelenila i drugim raspoloživim zalihama vode.

Ali ta sposobnost je samo početna točka, kažu oni, ističući da su politike, financiranje i infrastruktura za zaštitu zajednica jednako važni u izgradnji otpornosti na buduće vremenske nepogode.

To uključuje stvari poput davanja prioriteta boljoj odvodnji, poboljšanja urbanog planiranja i javnih poruka te osiguravanja dobrog upravljanja.

„Možete imati koliko god želite ‘spužvastosti’, ali ako su ljudi prisiljeni živjeti unutar poplavnih ravnica, (njihovi domovi) bit će oštećeni“, rekao je Matthew Phillips, inženjer u Arupu.

„Nije sve zeleno dobro zeleno“

Istraživači Arupa odredili su oko 1600 čimbenika koji pomažu ili ometaju otpornost na vodu, uključujući vodstvo, financije, upravljanje, infrastrukturu i zdrave ekosustave, kao dio napora da se izgrade smjernice koje će pomoći gradovima

Unatoč fokusu na prirodnu infrastrukturu, stručnjaci u Arupu naglašavaju da razine sposobnosti apsorpcije vode treba promatrati samo kao početnu točku za procjenu otpornosti grada na klimu.

„Nije sve zeleno dobro zeleno“, rekao je Phillips. Alohtone biljne vrste (vrste biljaka ili životinja prenesene iz drugoga mjesta, koje nisu samonikle u promatranome kraju) mogu na kraju apsorbirati više vode od autohtonih biljaka, ali to može dovesti do niske dostupnosti vode tijekom sušnih razdoblja.

Kad je Durban u Južnoafričkoj Republici poplavio u travnju 2022., alohtone biljke s vrlo plitkim korijenskim sustavom počupale su tlo u riječnim koridorima na kraju blokirajući nizvodne odvode i ceste.

Strategija „Nultog dana“

Druga su rješenja više usmjerena na komunikaciju. Arup je surađivao s Cape Townom 2018., koji se tada suočio s tako ekstremnom sušom da su slavine gotovo presušile.

Cape Town je pokrenuo strategiju slanja poruka koja je informirala stanovništvo o smanjenju razine rezervoara i dnevnim savjetima za očuvanje vode kako bi se izbjegao „Nulti dan“.

To je dan kada će slavine presušiti i svi će stanovnici morati čekati u redu za vodu. Korištena uz fleksibilne naknade za vodu i zabranu punjenja bazena i zalijevanja travnjaka, strategija „Nultog dana“ smatrana je uspjehom, sa stanovnicima koji su smanjili potrošnju vode za gotovo 60 posto, i izbjegnut je najgori scenarij.

Nakon što su radili u više od 17 gradova, Arupovi istraživači potiču građane i vlade da daju prioritet strategijama koje su skrojene tako da odgovaraju profilu svakog grada, kao što je gdje graditi kuće i koju vegetaciju ukloniti, a koju zaštititi.