OKO 600 mladih lekara, od ukupno 2.000 koliko ih je na evidenciji nezaposlenih, koje će, prema najavama ministra zdravlja Zlatibora Lončara, u narednih nekoliko meseci zaposliti državno zdravstvo, s radnom knjižicom dobiće i priliku da se usavršavaju, da upišu specijalizaciju i prođu sve potrebne obuke kako bi adekvatno mogli da zamene starije kolege koje odlaze u penziju.

To je jedini način da se premosti generacijski jaz nastao zbog ranijeg, višedecenijskog odsustva kadrovske politike u zdravstvu, zbog kojeg se ovaj sistem našao u nezavidnoj situaciji da specijaliste koji odlaze u penziju nema ko da zameni. Starosna struktura u državnom zdravstvu je nepovoljna, jer većina specijalista do penzije ima još samo 10 godina rada.

– Specijalista nema na birou nezaposlenih. Zbog toga moramo da edukujemo novu generaciju lekara koji će po završetku specijalizacije odmah biti spremni da samostalno rade – kaže, za „Novosti“, ministar Lončar. – Ideja je da zaposlimo mlade lekare i omogućimo im sve što je potrebno da za četiri ili pet godina budu obučeni i spremni da zamene specijaliste koji odlaze u penziju. Stvaranje nove generacije specijalista je jedini model kojim možemo da izbegnemo situaciju u kojoj su se našle mnoge zemlje u našem okruženju, koje su ulagale u opremu i infrastrukturu ali su ostale bez kadrova jer su lekari otišli u EU.

U situaciji kada su tržišta otvorena i mnoge bogate zemlje, kao što je, recimo, Nemačka, imaju stalno otvorene konkurse za medicinare, odliv lekara ne mogu da spreče ni zemlje u kojima su plate višestruko veće od 70.000 dinara, koliko kod nas u proseku zaradi specijalista.

– Jedna od ideja kako da zadržimo mlade lekare je da uvedemo obavezu da u zdravstvenoj ustanovi koja im je dala specijalizaciju moraju da ostanu duplo duže nego što je trajala specijalizacija – kaže ministar Lončar. – To znači minimum od osam do 10 godina. Nastavićemo i ulaganja u infrastrukturu, opremu i usavršavanje kadra, ali isto tako, prema mogućnostima države, i u standard lekara i svih zdravstvenih radnika, kako bismo doprineli tome da ostanu u zemlji.

U 355 zdravstvenih ustanova u Srbiji, bez KiM, prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, zaposleno je 107.980 ljudi, od kojih su samo 26.058 doktori medicine, stomatologije i visokoobrazovani farmaceuti. Gotovo isto toliko je nemedicinskih radnika – 25.145, od kojih je 8.555 zaposleno u administraciji. Zbog toga što se kadrovi evidentiraju zbirno, mnoge ustanove na papiru imaju višak zaposlenih, a u praksi – manjak, i to lekara. Zato Institut za javno zdravlje Srbije sada radi na novim normativima i kadrovskom planu u zdravstvu koji bi trebalo da bude završen za desetak dana. On će biti osnova za nova zapošljavanja u zdravstvu, a od MMF i Svetske banke već je dobijena saglasnost da se zaposli oko 2.000 zdravstvenih radnika. (Novosti)