{"id":9736,"date":"2016-07-08T05:30:04","date_gmt":"2016-07-08T05:30:04","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=9736"},"modified":"2016-07-08T05:30:04","modified_gmt":"2016-07-08T05:30:04","slug":"migranti-iz-srbije-zauzeli-katedralu-da-bi-izbegli-deportaciju","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/migranti-iz-srbije-zauzeli-katedralu-da-bi-izbegli-deportaciju\/","title":{"rendered":"Migranti iz Srbije zauzeli katedralu da bi izbegli deportaciju"},"content":{"rendered":"
\n
U bavarskom gradu Regenzburgu 45 Roma i Albanaca tra\u017ee od crkve uto\u010di\u0161te. \u2013 Izbeglice skoro da vi\u0161e ne pristi\u017eu u Nema\u010dku<\/div>\n
Autor: Nenad Radi\u010devi\u0107<\/a>\u010detvrtak, 07.07.2016. u 22:10<\/div>\n<\/header>\n
\n
\"\"<\/p>\n
\u041f\u0440\u043e\u0442\u0435\u0441\u0442\u043e\u043c \u043f\u043e\u043a\u0443\u0448\u0430\u0432\u0430\u0458\u0443 \u0434\u0430 \u0438\u0437\u0431\u0435\u0433\u043d\u0443 \u043f\u043e\u0432\u0440\u0430\u0442\u0430\u043a \u0443 \u0421\u0440\u0431\u0438\u0458\u0443 \u0438 \u0410\u043b\u0431\u0430\u043d\u0438\u0458\u0443: \u0420\u0435\u0433\u0435\u043d\u0437\u0431\u0443\u0440\u0433 (\u0424\u043e\u0442\u043e: \u0411\u0430\u0458\u0435\u0440\u0438\u0448\u0435 \u0440\u0443\u043d\u0434\u0444\u0443\u043d\u043a)<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n

Od na\u0161eg dopisnika<\/em>
\nFrankfurt, Hajdelberg<\/strong> \u2013 Izbeglice sa Bliskog istoka i iz severne Afrike skoro da vi\u0161e ne pristi\u017eu u Nema\u010dku u nadi da \u0107e u njoj dobiti azil, dok oni koji su do\u0161li iz takozvanih zemalja sigurnog porekla bivaju odbijeni pa na sve na\u010dine poku\u0161avaju da izbegnu deportaciju iz Nema\u010dke. Tako je grupa od oko 45 Albanaca i Roma sa Balkana prekju\u010de u poku\u0161aju da spre\u010di da ih deportuju u Srbiju, na Kosovo i u Albaniju u\u0161la u katedralu Svetog Petra u bavarskom gradu Regenzburgu, mirno protestuju\u0107i i ne \u017eele\u0107i iz nje da iza\u0111u.<\/p>\n

Me\u0111u njih \u010detrdesetak koji se bore da dobiju pravo da ostanu u Nema\u010dkoj, mnogo je dece i njihovih roditelja, pri \u010demu dve osobe boluju od raka. Na transparentima koje su dr\u017eali pi\u0161e \u201eSvi Romi ostaju ovde\u201d i \u201eNe\u0107emo se zaustaviti\u201d, ali je protest u potpunosti miran, dok policija nije reagovala na zahtev sve\u0161tenika. Prema pisanju bavarskih medija, neki od njih su jednostavno napustili specijalne kampove za tra\u017eioce azila sa Balkana, koji se nalaze u Bambergu i Manhingu, i do\u0161li u Regenzburg da protestuju.<\/p>\n

Svojevrsni portparol ove grupe Isen Asanovski rekao je za bavarsku televiziju BR-24 da oni protestuju i protiv toga \u0161to je Nema\u010dka balkanske zemlje proglasila zemljama sigurnog porekla pa oni smatraju da Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Albanija i Crna Gora ne bi trebalo vi\u0161e da imaju taj status.<\/p>\n

\u201eU na\u0161oj domovini, mi smo diskriminisani. Na\u0161a deca ne mogu da idu u \u0161kolu a ljudi koji su te\u0161ko bolesni ne dobijaju medicinsku za\u0161titu\u201d, rekao je Asanovski. \u201eZauzeli smo katedralu kako bismo izgradili bolju budu\u0107nost za svoju decu.\u201d<\/p>\n

No\u0107 izme\u0111u utorka i srede oni su proveli u levom krilu katedrale, a Malte\u0161ki red im je doneo hranu, vodu i vre\u0107e za spavanje. Me\u0111utim, prema re\u010dima portparola biskupije Jakoba \u0160eca, to ne zna\u010di da mogu automatski da o\u010dekuju da \u0107e dobiti uto\u010di\u0161te pod okriljem crkve, koje su ina\u010de tra\u017eili.<\/p>\n

Parohije i manastiri mogu da prime izbeglice i da im pru\u017ee crkveno uto\u010di\u0161te, koje mo\u017ee da ih spase od deportacije. Me\u0111utim, ova vrsta uto\u010di\u0161ta ne mo\u017ee da bude protiv dr\u017eavnih zakona, ve\u0107 kako obja\u0161njavaju u Regenzbur\u0161koj biskupiji, crkveno uto\u010di\u0161ta dr\u017eava toleri\u0161e kada su u pitanju tragi\u010dni slu\u010dajevi ljudi kojima je potrebna pomo\u0107 a po zakonu im ne sleduje. U crkvi insistiraju da crkveno uto\u010di\u0161te ne slu\u017ei za to da bi se zaobi\u0161li zakoni, ve\u0107 pre da se popune propusti u za\u0161titi ljudskih prava. Sve\u0161tenici su posetioce katedrale zamolili da se pomole za ove ljude, ali zasad nema zvani\u010dnog odgovora da li \u0107e ovoj grupi dati crkveno uto\u010di\u0161te.<\/p>\n

Ina\u010de, priliv tra\u017eilaca azila u Nema\u010dku drasti\u010dno se smanjio, tako da je prema podacima nema\u010dke savezne policije, u koje je imao uvid list \u201eRajni\u0161e post\u201d, u junu u Nema\u010dku do\u0161lo 4.900 osoba koje su tra\u017eile azil, \u0161to je znatan pad, ne samo u odnosu na 16.300 koliko je do\u0161lo u maju, ve\u0107 pre svega u odnosu na kraj pro\u0161le godine kada je oko oko desetak hiljada izbeglica dnevno prelazilo nema\u010dku granicu.<\/p>\n

Iako je zvani\u010dno nema\u010dka kancelarka Angela Merkel bila protiv odluke zemalja na takozvanoj balkanskoj ruti \u2013 Makedonije, Srbije, Hrvatske, Ma\u0111arske, Slovenije i Austrije \u2013 da zatvore svoje granice za sve izbeglice, upravo ovaj potez uz sporazum Evropske unije i Turske o re\u0161avanju izbegli\u010dke krize doprineli su tako drasti\u010dnom padu broja izbeglica koje sti\u017eu u najja\u010du evropsku ekonomiju. To potvr\u0111uje i \u010dinjenica da je u Nema\u010dku u januaru u\u0161lo 92.000 tra\u017eilaca azila, u februaru 61.000, u martu samo 20.000, da bi junu do\u0161lo manje od 5.000.<\/p>\n

Ukupno je za prvih \u0161est meseci ove godine u Nema\u010dkoj 211.000 ljudi tra\u017eilo azil, \u0161to je otprilike isti broj tra\u017eilaca azila koliko ih se samo u novembru pro\u0161le godine prijavilo. U toku 2015. u Nema\u010dku je ukupno do\u0161lo oko 1,1 milion ljudi sa zahtevom za dobijanje azila, a Savezna slu\u017eba za migracije i izbeglice (BAMF) i dalje je u zaostatku pa nije uspela da oradi skoro pola miliona predatih pro\u0161logodi\u0161njih zahteva.<\/p>\n

Uprkos drasti\u010dno smanjenom prilivu izbeglih, prema pisanju minhenskog dnevnog lista \u201eZidoj\u010de cajtung\u201d, \u0161esnaest nema\u010dkih saveznih pokrajina tra\u017ee od vlade u Berlinu dodatnih osam milijardi evra kako bi u naredne tri godine uspele da pokriju sve tro\u0161kove integracije izbeglica. Bavarski premijer Horst Zehofer, koji je i lider Hri\u0161\u0107ansko-socijalne unije, sestrinske stranke Hri\u0161\u0107ansko-demokratske unije Angele Merkel, rekao je da su svih 16 pokrajina ujedinjene u ovom zahtevu koji \u0107e izlo\u017eiti saveznoj vladi na dana\u0161njem sastanku. Pokrajine tra\u017ee da ove godine dobiju dodatnu milijardu i po, slede\u0107e godine dve i po milijarde, a u 2018. jo\u0161 \u010detiri milijarde. Ovaj novac bio bi iskori\u0161\u0107en za organizovanje kurseva nema\u010dkog jezika, obrazovanje, medicinsku negu i socijalna davanja izbeglicama.<\/p>\n

Savezni ministar finansija Volfgang \u0160ojble je ve\u0107 rekao da vlada ne\u0107e mo\u0107i da ispuni ovaj zahtev, tra\u017ee\u0107i od pokrajina da prvo ta\u010dno pobroje za \u0161ta im je potreban dodatni novac pa tek onda pokrenu diskusiju na tu temu.
\nMe\u0111utim, Zehofer isti\u010de da kada je pro\u0161le godine do\u0161lo 1,1 milion izbeglica tada je vlada govorila o podeli odgovornosti, a sada \u201evlada smanjuje svoju odgovornost\u201d.<\/p>\n

\u201eVlada ne pokriva \u010dak ni 20 odsto svih tro\u0161kova, koliko je sama rekla da \u0107e dati\u201d, rekao je Zehofer.<\/p>\n

Iako je ove godine vlada iz saveznog bud\u017eeta izdvojila dodatnih 16 milijardi evra za tro\u0161kove u vezi sa izbeglicama, pokrajine tvrde da je ova suma prenaduvana, jer su ovim novcem pokriveni i tro\u0161kovi me\u0111unarodnih vojnih misija, humanitarne pomo\u0107i i programa pomo\u0107i Avganistanu. Zehofer tvrdi da vlada ima dovoljno novca od poreskih prihoda da pokrije dodatne tro\u0161kove, bez ugro\u017eavanja fiskalne stabilnosti.(Politika)<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U bavarskom gradu Regenzburgu 45 Roma i Albanaca tra\u017ee od crkve uto\u010di\u0161te. \u2013 Izbeglice skoro da vi\u0161e ne pristi\u017eu u<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9736"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9736"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9736\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9737,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9736\/revisions\/9737"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}