{"id":8921,"date":"2016-04-18T06:55:57","date_gmt":"2016-04-18T06:55:57","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=8921"},"modified":"2016-04-18T06:55:57","modified_gmt":"2016-04-18T06:55:57","slug":"scenario-koji-prizeljkuju-zapad-i-ruska-opozicija-rusija-ide-ka-provaliji-bankrot-do-kraja-godine","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/scenario-koji-prizeljkuju-zapad-i-ruska-opozicija-rusija-ide-ka-provaliji-bankrot-do-kraja-godine\/","title":{"rendered":"SCENARIO KOJI PRI\u017dELJKUJU ZAPAD I RUSKA OPOZICIJA: Rusija ide ka provaliji, bankrot do kraja godine"},"content":{"rendered":"
\n

MOSKVA – Niska primanja od prodaje nafte, sankcije i strukturalni problemi – Rusija je u ekonomskoj krizi, a dr\u017eavne rezerve se tope.<\/p>\n<\/div>\n

\n
\n
\"\"<\/div>\n

I pored odre\u0111enih ekonomskih problema, Rusija nije ni blizu provalije (Foto: Pixabay)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n

Rusija sve dublje pada u ekonomsku krizu. Pro\u0161le godine, ekonomija je opala za 3,8 odsto, a Svetska banka o\u010dekuje da \u0107e ove opasti za dodatnih 1,9 procenata.<\/p>\n

Pri tom je tu \u010ditav niz problema \u2013 na primer, cena nafte se u poslednje dve godine prepolovila tako da dr\u017eava i naftne kompanije ubiru mnogo manje novca.<\/p>\n

\u201eSa tako niskim cenama nafte i zemnog gasa, ekstremno te\u0161ko je finansirati bud\u017eet\u201c, ka\u017ee \u0160tefan Majster iz Nema\u010dkog dru\u0161tva za spoljnu politiku (DGAP). Vlada mo\u017ee da zakrpi rupe u bud\u017eetu samo ako uzima novac iz dr\u017eavnih rezervi, koji je pre nekoliko godina napunjen ogromnim profitom iz energetskog sektora.<\/p>\n

Sankcije Zapada, koje su bile reakcija na aneksiju Krima i konflikt u Ukrajini, doprinose dodatnom pritisku. Trgovina je obustavljena zbog \u010dega trpe i nema\u010dke klju\u010dne privredne grane kao \u0161to su auto i ma\u0161inska industrija. Jo\u0161 bolnije za Rusiju je to \u0161to sankcije ote\u017eavaju finansiranje investicija.<\/p>\n

\u201eZapadne sankcije onemogu\u0107ile su na\u0161im bankama i firmama da uzimaju kredite u inostranstvu, i to ne samo u Evropi, ve\u0107 u celom svetu\u201c, ka\u017ee Vladimir Milov, direktor moskovskog Instituta za energetsku politiku. \u201eNiko nam vi\u0161e ne pozajmljuje novac, \u010dak ni Kina\u201c, ka\u017ee Milov, koji je ina\u010de osniva\u010d opozicione stranke \u201eDemokratski izbor\u201c.<\/p>\n

Krediti su u poslednjih deset godina bili osnova ruskog privrednog rasta. Sankcijama je, ka\u017ee Mirov, kreditni volumen smanjen sa 700 na 470 milijardi ameri\u010dkih dolara.<\/p>\n

Taj ogroman gubitak kapitala doveo je do toga da je rublja opala za oko polovinu u odnosu na dolar. A tu su i strukturalni problemi. Privredom vlada nekoliko velikih preduzetnika, koji su upu\u0107eni na politiku. \u201ePostoje nedostaci za tr\u017ei\u0161nu konkurentnost, ali i nedostaci kada je re\u010d o pravnoj dr\u017eavi\u201c, ka\u017ee Majster.<\/p>\n

Sve to bilo je jasno i pre sankcija, jo\u0161 2013, ka\u017ee Milov. \u201eRuska privreda ve\u0107 tada nije bele\u017eila rast. Ona zavisi od nekoliko dr\u017eavnih monopola koji nisu efikasni. Onda su na to jo\u0161 do\u0161le i sankcije, kao i pad cena nafte. Ta tri faktora nam ne ulivaju nadu da \u0107e narednih godina do\u0107i do privrednog rasta.\u201c<\/p>\n

Rusko rukovodstvo \u017eeli da upravlja prodajom dr\u017eavnih preduze\u0107a i planira najve\u0107i talas privatizacija. Ipak ne planira se prodaja ve\u0107inskog udela u kompanijama.<\/p>\n

\u201eRe\u017eim igra na kartu vreme\u201c, ka\u017ee Majster. \u201eNe\u0107e do\u0107i do odr\u017eivih odluka kojima bi se pobolj\u0161ala situacija u privredi. Poku\u0161ava se da se proda samo deo preduze\u0107a dok mo\u017eda opet ne sko\u010de cene nafte i zemnog gasa.\u201c<\/p>\n

Zbog takvog razvoja situacije trpi narod. Prema podacima Svetske banke, broj siroma\u0161nih u Rusiji porastao je na 20 miliona, od ukupno 140 miliona stanovnika, \u0161to je najve\u0107i broj u poslednjih devet godina. Stopa inflacije je zvani\u010dno na 12,9 procenata. Stopa nezaposlenosti dodu\u0161e nije porasla, ali nezadovoljstvo gra\u0111ana bi moglo da postane problem za predsednika Putina, za \u0161ta se on upravo priprema.<\/p>\n

\u201eUo\u010dljiva je izgradnja represivnog aparata \u2013 upravo je osnovana nova nacionalna garda\u201c, ka\u017ee Majster i napominje da se re\u017eim priprema za sukob s gra\u0111anima. On smatra da \u0107e u Rusiji uskoro do\u0107i do lokalnih pobuna. \u201eAli ja ne vidim opoziciju koja to mo\u017ee da povede. Tako\u0111e ne vidim spremnost u narodu za masovne demonstracije.\u201c<\/p>\n

Najve\u0107e pitanje je kada \u0107e Rusija ostati bez novca. Sredstva iz dr\u017eavnih rezervi mogla bi da nestanu krajem ove godine, izjavio je po\u010detkom 2016. ministar finansija Anton Siluanov. Ako cene nafte ne sko\u010de, Rusija bi tako mogla da egzistira \u201ejo\u0161 dve tri godine\u201c, procenjuje \u0160tefan Majster. Ali, voz ipak ide ka provaliji jer promena smera u ukrajinskom konfliktu ili okon\u010danje sankcija Zapada, jo\u0161 uvek se ne o\u010dekuje.<\/p>\n

Naprotiv, konflikti sa Zapadom mogli bi \u010dak i da se zao\u0161tre. \u201eRe\u017eim \u0107e tako poku\u0161ati da skrene pa\u017enju s ekonomske krize i kreira\u0107e sve vi\u0161e spoljnopoliti\u010dkih konflikata, umesto da se prave kompromisi i sprovode reforme\u201c, zaklju\u010duje Majster. (Pravda)<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

MOSKVA – Niska primanja od prodaje nafte, sankcije i strukturalni problemi – Rusija je u ekonomskoj krizi, a dr\u017eavne rezerve<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8921"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8921"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8921\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8922,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8921\/revisions\/8922"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8921"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8921"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8921"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}