{"id":6844,"date":"2015-12-01T07:55:40","date_gmt":"2015-12-01T07:55:40","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=6844"},"modified":"2015-12-01T07:55:40","modified_gmt":"2015-12-01T07:55:40","slug":"ocevici-su-mi-rekli-mihailovic-je-streljan-na-adi","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/ocevici-su-mi-rekli-mihailovic-je-streljan-na-adi\/","title":{"rendered":"O\u010devici su mi rekli: Mihailovi\u0107 je streljan na Adi"},"content":{"rendered":"

Dra\u017ea Mihailovi\u0107 streljan je na Adi. On je pisao \u017ealbu na presudu, koja je odbijena. Izvr\u0161ioci su mu saop\u0161tili da \u0107e biti streljan i pitali za poslednju \u017eelju. Posetili su ga \u017eena i brat. Ujutru su ga izveli negde oko dva sata. Odveden je do obale u \u010damac, iz \u010damca na drugu stranu, gde ga je \u010dekala iskopana jama, u kojoj je bio zabijen kolac za koji je vezan i gomila kre\u010da. Streljan je i posut kre\u010dom. Tako su to meni opisivale starije kolege koje su prisustvovale streljanju i ja sam to preneo u jednu od fusnota u mojoj knjizi. Oni su posle nekoliko godina poku\u0161ali da odu na to mesto, ali nisu mogli da ga na\u0111u – nisu mogli da se orijenti\u0161u, jer su bile poplave, mada nije isklju\u010deno ni da je Udba premestila grob – ka\u017ee u razgovoru za Danas Du\u0161an Stupar, autor knjige „Dra\u017ea – istina o \u010detnicima“, koju su objavili Vukoti\u0107 media i NIP Zrenjanin.<\/p>\n

Stupareva knjiga pojavila se ubrzo posle odluke Vi\u0161eg suda u Beogradu da poni\u0161ti odluku Vojnog ve\u0107a Vrhovnog suda FNR Jugoslavije od 15. jula 1946. kojom je komandant Jugoslovenske kraljevske vojske u otad\u017ebini i vo\u0111a Ravnogorskog pokreta general Dragoljub Dra\u017ea Mihailovi\u0107 osu\u0111en na smrt i dva dana kasnije streljan. Autor isti\u010de da je njegova namera bila da „javnosti predo\u010di ono \u0161to je apsolutno istina“ u ovom slu\u010daju.<\/p>\n

* \u0160ta Vas je podstaklo na napi\u0161ete ovu knjigu imaju\u0107i u vidu da ste sada privrednik sa karijerom biv\u0161eg visokog slu\u017ebenika DB?<\/b><\/p>\n

– Ja sam po\u010deo da radim na \u010detni\u010dkom pokretu Dra\u017ee Mihailovi\u0107a u vreme kad sam bio u DB i kada me je ministar unutra\u0161njih poslova Svetomir Lalovi\u0107 imenovao za koordinatora sa Vojnoistorijskim institutom. Sara\u0111ivao sam sa ljudima koji su ceo \u017eivot prakti\u010dno bavili time i imao sam mogu\u0107nosti da do\u0111em do dokumentacije vojne i dr\u017eavne bezbednosti. To je \u0161iroka, interesantna tema, ali moglo bi se re\u0107i da se dosta zna o Dra\u017ei, a i da je sve obavijeno raznim misterijama, namerno ili nenamerno. \u010cinjenica je da je izgubljeno vreme koje je bilo dragoceno da bi imali autenti\u010dne svedoke za sagovornike. Ali, kod nas je svaka istorijska tema, ne samo ova, problemati\u010dna, a da za to nema obja\u0161njenja. Da li je to stvar na\u0161eg neinteresovanja za na\u0161u pro\u0161lost, a verovatno i za na\u0161u budu\u0107nost.<\/p>\n

* Da li je slu\u010daj generala Mihailovi\u0107a previ\u0161e delikatno politi\u010dko pitanje?<\/b><\/p>\n

– Ono jeste delikatno, ali je defakto zavr\u0161eno i tu nema mnogo \u0161ta da se otkrije. Verovatno postoji potreba, ako imate politi\u010dku nameru da uvedete kraljevinu, dovedete kralja, kog ste na neki na\u010din ve\u0107 uveli na mala vrata, a imate i najave odre\u0111enih politi\u010dkih faktora da je njihov cilj da obnove monarhiju, \u0161to je te\u0161ko, a da biste to re\u0161ili, morate da operete i biografije. Da se zauzme neki od beogradskih advokata verovatno bi rehabilitovali i Stepinca. Kod nas to ide lako.<\/p>\n

* Da li je Va\u0161a knjiga neka vrsta odgovora na sudsku odluku o Mihailovi\u0107evoj rehabilitaciji?<\/b><\/p>\n

– \u0160to se mene ti\u010de, Dra\u017eu je rehabilitovala Skup\u0161tina Srbije kad je izjedna\u010dila Partizanski i Ravnogorski pokret. Tad je stvar zavr\u0161ena. Sad je na redu rehabilitacija generala Milana Nedi\u0107a. To mo\u017ee samo kod nas u Srbiji. To ne pada na pamet nijednom ozbiljnom narodu, kao \u0161to su Francuzi i Norve\u017eani, koji su tako\u0111e imali neke svoje priveske okupatorskim vlastima.<\/p>\n

* Ka\u017eete da ste koristili dokumenta koja su dosad neobjavljivana. O \u010demu se radi?<\/b><\/p>\n

– Najbolju kritiku Dra\u017ee Mihailovi\u0107a i njegovog pokreta dao je Stevan Moljevi\u0107, predsednik tzv. Centralnog nacionalnog komiteta Ravnogorskog pokreta, koji je umro u zatvoru u Sremskoj Mitrovici. To delo nikad nije ugledalo svetlost dana, a to je ne\u0161to \u0161to obja\u0161njava o \u010demu se radi. Nije sporno da je Dra\u017ea Mihailovi\u0107 bio monarhista i do poslednjeg momenta ube\u0111eni Jugosloven, \u0161to bi sada neki hteli da zaba\u0161ure. Njemu je kao patrioti, a i zbog mesta na kom je bio du\u017enost bila da u slu\u010daju rata organizuje pokret. Ali, kao vojni rukovodilac i po karakteru nije bio \u010dovek koji je mogao da dr\u017ei strogo pod komandom svoje pot\u010dinjene jedinice, pogotovo komandante. Bilo je mnogo svojevoljnih, raznoraznih, koji su na terenu re\u0161avali pitanje \u017eivota i smrti. To je bio konglomerat koji on nije imao snage da kontroli\u0161e. Kad je NOP oja\u010dao i kad je narod ukapirao da je kolaboracija sa okupatorom ne\u0161to \u0161to vi\u0161e li\u010di na izdaju nego da se sa\u010duva narod, onda je on po\u010deo odmazde – crne trojke, slovo „Z“ za koje se posle branio da ne zna\u010di zaklati, nego zapla\u0161iti… Njegova rehabilitacija je prakti\u010dno manipulacija.<\/p>\n

* Sud u procesu rehabilitacije ne odlu\u010duje o ne\u010dijoj eventualnoj krivici, nego ocenjuje samo pravnu valjanost sudskog postupka.<\/b><\/p>\n

– To je igra re\u010di. Po tome svako mo\u017ee da bude aboliran. \u0160ta je ovde reper da je rehabilitacija procesa ura\u0111ena pravno valjano. Glavni problem je to \u0161to gospodin Oliver Anti\u0107 tvrdi da nije bilo su\u0111enja.<\/p>\n

* Pojedini mediji dovode Vas u vezi sa SNS, kao finansijera stranke i prijatelja predsednika Srbije Tomislava Nikoli\u0107a. Kako ocenjujete ulogu profesora Anti\u0107a u rehabilitaciji generala Mihailovi\u0107a?<\/b><\/p>\n

– Ja mislim da nije Nikoli\u0107, nego Anti\u0107 dao svoj doprinos tome, kao \u010dovek blizak Nikoli\u0107u. To je prenos autoriteta, mada u to vreme vi\u0161e nije bio predsednikov savetnik, Anti\u0107 je \u010dovek koji je blizak predsedniku Nikoli\u0107u. Ne bih mogao da ka\u017eem da je predsednik Nikoli\u0107 bio zainteresovan da se rehabilituje Dra\u017ea Mihailovi\u0107. Ta teza jednostavno ne mo\u017ee da se doka\u017ee, a da je Anti\u0107 odigrao presudnu ulogu u tom slu\u010daju, apsolutno nije sporno. Da li tu u nekoj meri ima zloupotrebe autoriteta predsednika Republike ili ne, na kraju i Anti\u0107 sam po sebi ima neki autoritet kao profesor Pravnog fakulteta i \u010diji je \u0161ti\u0107enik i ministar pravosu\u0111a Nikola Selakovi\u0107. U konglomeraciji svega toga mo\u017eemo samo da naga\u0111amo.<\/p>\n

* Da li znate ne\u0161to o sudbini zvani\u010dno „izgubljenog“ dela dosijea generala Mihailovi\u0107a – da li je u privatnim arhivama ili se zagubio u seljenju vojnih arhiva izme\u0111u Sarajeva i Beograda?<\/b><\/p>\n

– Cela dokumentacija bila je u Vojnoistorijskom institutu, ne\u0161to je imao Institut bezbednosti. Aktiv Udbe je deo arhive uzeo dok je Stane Dolanc bio savezni ministar i on je prenet u Sloveniju.<\/p>\n

* Kakvoj je torturi general Mihailovi\u0107 bio izlo\u017een posle hap\u0161enja?<\/b><\/p>\n

– Nikakvoj.<\/p>\n

* Da li imate saznanja da je saslu\u0161avan u Moskvi? U knjizi Kosare Gavrilovi\u0107: „Gavrilovi\u0107i i Rebeka Vest“ prvi put su objavljene fotografije i podatak da je posle hap\u0161enja preba\u010den u Moskvu na isle\u0111ivanje.<\/b><\/p>\n

– Ne. Milan Gavrilovi\u0107 je bio kod Staljina uo\u010di napada Nema\u010dke na Jugoslaviju 6. aprila, no\u0107 5. na 6. april 1941. i bio je ube\u0111en da Nema\u010dka ne\u0107e napasti. Ono \u0161to je bitno jeste kraljeva poruka iz Londona svojim \u010detnicima da pre\u0111u kod Tita. Preko toga se prelazi kao da toga nije bilo. Onda su \u010detnici u Srbiji pevali: „Mi za kralja, kralj za Tita, \u0161ta \u0107e biti Bog te pita“.<\/p>\n

* Kako komentari\u0161ete to \u0161to u Srbiji tokom Drugog svetskog rata nije postojao jak i organizovan partizanski pokret, „uvezen“ je pred kraj rata zapadno od Drine?<\/b><\/p>\n

– Jeste, \u0161to je normalno, jer su bili vrlo te\u0161ki uslovi za delovanje nekog oslobodila\u010dkog pokreta – bio je Nedi\u0107ev dr\u017eavni aparat, na terenu \u010detnici Koste Pe\u0107anca, tzv. legalizovani \u010detnici Dra\u017ee Mihailovi\u0107a, koji je preko Nikole Kalabi\u0107a i njegovog oca Milana Kalabi\u0107a od Nedi\u0107a dobijao oru\u017eje. Sve te strukture su na nekom nivou, ipak, pomagale u borbi protiv zajedni\u010dkog neprijatelja, a to je bio NOP. Tu su bile i vrlo jaka nema\u010dka obave\u0161tajna slu\u017eba i Nedi\u0107eva Specijalna policija, tako da su uslovi za rad na terenu posle propasti „U\u017ei\u010dke republike“ bili vrlo te\u0161ki, pa se sudbina NOP prakti\u010dno re\u0161ava u Bosni i Hrvatskoj, \u010dije jedinice po\u010dinju da prelaze u Srbiju. (Danas)<\/p>\n

Nastavak na www.danas,rs<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dra\u017ea Mihailovi\u0107 streljan je na Adi. On je pisao \u017ealbu na presudu, koja je odbijena. Izvr\u0161ioci su mu saop\u0161tili da<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6844"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6844"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6844\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6845,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6844\/revisions\/6845"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6844"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6844"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6844"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}