{"id":5493,"date":"2015-08-31T13:47:38","date_gmt":"2015-08-31T13:47:38","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=5493"},"modified":"2015-08-31T13:47:38","modified_gmt":"2015-08-31T13:47:38","slug":"feminizacija","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/feminizacija\/","title":{"rendered":"Feminizacija"},"content":{"rendered":"
\n

Uhva\u0107en u mre\u017eu mra\u010dnih vaginalnih sila: Vladislav \u0110or\u0111evi\u0107, bla\u017een me\u0111u feministkinjama<\/h2>\n

Odbrojani su dani srpskoj naciji ako se ne odupremo feminizaciji<\/h1>\n
Papu\u010darile: e-Novine<\/a><\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
Veli\u010dina slova: \"Decrease<\/a> \"Enlarge<\/a><\/div>\n
\n
\"Vla\u017eni<\/p>\n
Vla\u017eni snovi svakog iskrenog \u017eenomrsca: Only for men<\/p>\n
Photo: wordpress.com<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

Batalite statistike, crne hronike, raznorazna ‘bajagi \u201enepristrasna\u201c istra\u017eivanja stru\u010dnjaka… Dokle \u0107ete vi\u0161e da la\u017eete narod, \u0111ubradi feministi\u010dka?! \u017dene u Srbiji uop\u0161te nisu diskriminisane; naprotiv, privilegovane su na svim poljima, ali je zato srpski ma\u010do-mu\u017ejak urnisan i kao \u010dovek i kao doma\u0107in. Nacija nam je pod totalnom kontrolom mra\u010dnih vaginalnih sila, kad vam va\u0161 Vladislav \u0110or\u0111evi\u0107 ka\u017ee<\/strong><\/p>\n

Je li mogu\u0107e da su svi toliko slu\u0111eni propagandom da nitko osim \u0110or\u0111evi\u0107a ne vidi ono \u0161to je toliko o\u010digledno da naprosto bode o\u010di. Osvestite se, ljudi, pogledajte oko sebe i shvati\u0107ete: Srbijom suvereno vlada feministi\u010dki lobi, \u010dasna Vladislavova \u017eenomrza\u010dka re\u010d. Taj je lobi mo\u0107niji \u010dak i od gej lobija. Eto, da znate, da ne ispadne posle kako vas \u0110or\u0111evi\u0107 nije upozorio.<\/p>\n

Ako ste se vi, ukro\u0107eni srpski papu\u010dar\u010di\u0107i, ve\u0107 pomirili sa sudbinom i pristali na \u017eensku dominaciju, \u0110or\u0111evi\u0107 bogami nije. I nikada ne\u0107e, to neka vam bude jasno! Dogod mu je izakane tastature i sajta Srpskog kulturnog kluba, ne\u0107ete ga majci naterati na kapitulaciju. Do poslednjeg slovceta \u0107e braniti \u010dast ja\u010dega spola, tako mu Mi\u0161a \u0110urkovi\u0107 pomog’o!<\/p>\n

TEBRA, SLOBODNO JE DRMNI U VUGLA \u010cIM PO\u010cNE DA SAGLEDAVA IZ \u017dENSKOG UGLA:<\/strong> Radikalne feministkinje kontroli\u0161u pisanje o me\u0111upolnim odnosima. One vode glavnu re\u010d kada je re\u010d o tipi\u010dnim \u201e\u017eenskim \u010dasopisima\u201d. To su \u010dasopisi posve\u0107eni modi, zdravlju, lepoti, ure\u0111enju stana, emotivnom \u017eivotu i drugim temama bliskim \u017eenama. Feministkinje su obi\u010dno urednice i onih delova \u010dasopisa i novina koje se bave me\u0111upolnom tematikom. Posledica toga jeste ta da se me\u0111upolni odnosi obi\u010dno sagledavaju samo iz \u017eenskog ugla.<\/p>\n

\"\"<\/strong><\/strong><\/p>\n
\n
Photo: wordpress.com<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

DA\u0160 IM MALI PRST, A ONE TI ODGRIZU OBE RUKE:<\/strong> Novine i \u010dasopisi su postali propagandna oru\u0111a \u201erodnog\u201d feminizma. \u010citala\u0161tvo se preko novina podsti\u010de da prihvata sve ve\u0107e \u017eenske zahteve. Preko novinarstva \u201erodni\u201d feminizam pridobija javnost za sebe. U praksi se to svodi na opravdavanje sve ve\u0107ih zahteva \u017eena.<\/p>\n

PRETE\u0160KA JE RAVNOPRAVOSTI VRE\u0106A ZA NEJAKA MU\u0160KA PLE\u0106A:<\/strong> Na\u0161 ugledni list \u201ePolitika\u201d redovno prati \u0161ta ima novo usferi \u201erodnih odnosa\u201d. U njima ne samo da dominiraju tekstovi \u017eena, nego oni po pravilu usvajaju agendu \u201erodnog feminizma\u201d po kome su uvek za sve odgovorni mu\u0161karci, a \u017eene uvek li\u0161ene bilo kakve odgovornosti.<\/p>\n

DOBILE SU TAJ JEDAN JEBENI DAN U GODINI, \u0160TA VI\u0160E HO\u0106E:<\/strong> U \u010dlanku \u201eKaranfili su za ba\u0161tu, upotrebi ma\u0161tu\u201d, objavljenom 8. marta 2010. u na\u0161em uglednom listu \u201ePolitika\u201d (str. 18), govori se o proslavi Dana \u017eena. Taj praznik predstavlja ogoljenu favorizaciju \u017eena. Tog dana se \u017eenama uru\u010duju pokloni i ukazuju drugi znaci po\u0161tovanja i pa\u017enje. Mnoge \u017eene toga dana dobiju barem cvet, a neke i skupocenije darove. U velikom broju javnih preduze\u0107a i u nekom privatnom dame dobijaju slobodno popodne. U nekima \u010dak i novce.<\/p>\n

MU\u0160KARCI, SIRO\u010cI\u0106I, NEMAJU \u010cAK NI TAJ JEDAN DAN; IMAJU SAMO SVA 364 PREOSTALA: <\/strong>Mu\u0161karci nemaju dan kada bi mogli da o\u010dekuju poklone i posebnu pa\u017enju. I pored te o\u010digledne favorizacije \u017eena, autorka \u010dlanka Zorica Karanovi\u0107 prenosi mi\u0161ljenje nekih teoreti\u010dara kulture koji \u201esmatraju da je Osmi mart postao pre praznik mu\u0161karaca, koji se \u2019iskupljuju\u2019 za grehove koje su po\u010dinili prema svojim \u2019lep\u0161im polovinama\u2019 \u201d. Ono \u0161to je o\u010digledan znak \u017eenske privilegovanosti, novinarka je predstavila kao znak \u017eenske podre\u0111enosti. \u0160tavi\u0161e, ona posredno sugeri\u0161e da je \u017eenama potrebno dati jo\u0161 ve\u0107e privilegije.<\/p>\n

ZAR I TI, SINE DMITROVI\u0106U:<\/strong> Da su novine postale feministi\u010dki medijumi svedo\u010di i \u010dlanak \u201eVreme je da \u017eene opet dignu glas\u201d, objavljenom 8. marta 2011. u \u201eVe\u010dernjim novostima\u201d (str. 14). U prvoj re\u010denici stoji: \u201eSto godina nakon prve proslave Osmog marta i danas postoji mnogo razloga zbog kojih bi \u017eene morale da podignu glas.\u201d Sugestija je emotivino prijem\u010diva, ali racionalno apsurdna. Koji su to mnogi razlozi \u201ezbog kojih bi \u017eene morale da podignu glas\u201d? \u017dene danas ne samo da nisu diskriminasne, nego su zapravo povla\u0161\u0107ene mnogim pravnim i vanpravnim \u010diniocima.<\/p>\n

KO IM JE KRIV \u0160TO SE PETLJAJU U MU\u0160KA POSLA:<\/strong> Uprkos tome, u \u010dlanku se re\u010d daje \u017eenama koje sugeri\u0161u kako su diskriminisane. Tako jedna od njih tvrdi da je politika \u201ei dalje mesto gde je \u017eenama pristup ograni\u010den\u201d. To je savr\u0161ena besmislica. \u017dene mogu da se bave politikom koliko ho\u0107e, ali je pitanje da li one to \u017eele. Problem, dakle, nije u pravnoj diskriminaciji nego u \u017eenskoj prirodi.<\/p>\n

PROPUSTIO SI, \u0110OR\u0110EVI\u0106U, DA OKRIVI\u0160 \u017dENE \u0160TO NAM SE MU\u0160KI\u0106I DROGIRAJU, ALKOHOLI\u0160U I ODAJU SVAKOVRSNOM KRIMINALU:<\/strong> No, \u010dlanak insistira ne \u017eenskoj diskriminaciji. Tako u njemu re\u010d dobija prof. dr Vladimir Vuleti\u0107 sa Filozofskog fakulteta u Beogradu koji tvrdi da su \u017eene neravnopravne. Po njemu, to je uo\u010dljivo \u201eako analiziramo politi\u010dku scenu ili listu najmo\u0107nijih, najbogatijih ljudi u Srbiji\u201d. Ali profesor zanemaruje \u010dinjenicu da na listi zatvorenika, narkomana, alkoholi\u010dara, besku\u0107nika i drugih ugro\u017eenih ljudi tako\u0111e dominiraju mu\u0161karci. Na\u0161 vrli profesor je svesno selektivan: iznosi samo one podatke koji se uklapaju u njegovu a priori usvojenu tezu, a druge namerno pre\u0107utkuje.<\/p>\n

\"\"<\/strong><\/strong><\/p>\n
Fa\u0161ista, a papu\u010dar: Ratko Dmitrovic, razo\u010darao svoje ideolo\u0161ke saborce<\/p>\n
Photo: mc.rs<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

KAKAV, BRE, ZA\u0160TITNIK GRA\u0110ANA KAD \u0160TITI SAMO GRA\u0110ANKE:<\/strong> Sli\u010dnu vrstu namerne selektivnosti pokazuje i Sa\u0161a Jankovi\u0107, za\u0161titnik gra\u0111ana. On tvrdi da \u017eene rade \u201ena manje pla\u0107enim mestima u istoj struci, briga o deci je primarno njihova du\u017enost, a tragi\u010dni ishodi porodi\u010dnog nasilja otkrivaju pro\u0161lost dugogodi\u0161njeg zlostavljanja\u201d.<\/p>\n

BA\u0160 SU RAZMA\u017dENE – SAME BIRAJU POSAO, A POSLE IM NE VALJA:<\/strong> To je prava mala suma feministi\u010dkih selektivnih podataka. Prvo, nije ta\u010dno da \u017eene rade \u201ena manje pla\u0107enim mestima u istoj struci\u201d. Ako se to i dogodi, onda je to stoga \u0161to s\u00e1me \u017eene biraju takve pozicije. Mu\u0161karci i \u017eene biraju one poslove i one pozicije koje pa\u0161u njihovim o\u010dekivanjima i sklonostima. A sklonosti i o\u010dekivanja mu\u0161karaca i \u017eena prirodno nisu ista. Ovde se svesno podme\u0107e pod diskriminiacju ne\u0161to \u0161to je posledica prirodnih polnih razlika.<\/p>\n

\u017dENE RA\u0110AJU DECU, ONE NEKA I BRINU O NJIMA; NE\u0106E VALJDA MU\u0160KARAC DA PRESVLA\u010cI USRANE PELENE:<\/strong>Drugo, \u010dinjenica da se \u017eene vi\u0161e brinu o deci nije odraz socijalne diskriminacije nego opet \u017eenske prirode.<\/p>\n

DOK SRBE MLATI KO KAKO STIGNE, SRPKINJE U\u017dIVAJU K\u2019O BUBREZI U LOJU: <\/strong>Tre\u0107e, nasilja u dru\u0161tvu su mnogo \u010de\u0161\u0107a i mnogo brutalnija prema mu\u0161karcima nego prema \u017eenama. Sa\u0161a Jankovi\u0107 i drugi feministi\u010dki epigoni namerno iznose neta\u010dne i selektivne podatke. Njima \u017eele da prika\u017eu polo\u017eaj \u017eena daleko gorim nego \u0161to on to stvarno jeste.<\/p>\n

BANKROTIRA\u0106EMO ZBOG GOLI\u0160AVIH DAMA IZ TV REKLAMA: <\/strong>U \u010dlanaku \u201eZloupotreba \u017eena u reklamama\u201d, objavljenom 15. marta 2011. u \u201ePolitici\u201d (str. 8), novinarka Katarina \u0110or\u0111evi\u0107, pozivaju\u0107i se na mi\u0161ljenje Nade Torlak, tvrdi da se u reklamama \u201e\u017eensko telo zloupotrebljava na najrazli\u010ditije na\u010dine\u201d. Zapravo, \u201e\u017eensko telo\u201d u reklamama slu\u017ei da se njime izmanipuli\u0161u mu\u0161karaci: da se navedu da kupe proizvod kojim im u su\u0161tini ne treba. Onaj ko je izmanipulisan nisu \u017eene, nego mu\u0161karci. Stepen feministi\u010dke indoktrinacije je toliki da to o\u010digledno obrtanje uloga manipulatora i manipulisanog retko ko opa\u017ea.<\/p>\n

\"\"<\/strong><\/strong><\/p>\n
\u017denska senka nad Srbijom: Zlo koje \u0107e uni\u0161titi nebeski narod<\/p>\n
Photo: mnn.com<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

POLJOPRIVREDA – \u0110OR\u0110EVI\u0106EVA \u017dIVOTNA \u0160ANSA:<\/strong> U \u010dlanaku \u201eJedankost, po mu\u0161koj meri\u201d, objavljenom 8. marta 2013. u \u201eVe\u010dernjim novostima\u201d (str. 16) \u010detiri \u017eene razli\u010ditih puteva i profesija govore o Osmom martu. Na osnovu intervjua ove \u010detiri \u017eene \u2013 nau\u010dnice, poslovne \u017eene, poljoprivrednice i starlete \u2013 mo\u017ee se izvu\u0107i paradoksalni zaklju\u010dak: \u0161to je \u017eena na vi\u0161em socioekonomskom polo\u017eaju to se vi\u0161e \u017eali na diskriminaciju. Najmanje se \u017ealila na diskriminaciju \u017eena na najni\u017eem socioekonomskom polo\u017eaju (poljoprivrednica), a najvi\u0161e one koje zauzimaju najvi\u0161e dru\u0161tvene polo\u017eaje i koje imaju najudobnije uslove \u017eivota (nau\u010dnica, poslovna \u017eena, starleta). Intervjui samo ilustruju odavno etabliranu \u010dinjenicu da je feminizam mahom ideologija \u017eena vi\u0161ih srednjih slojeva. Kao takva, feministi\u010dka ideologija je poprili\u010dno polno i socioekonomski parcijalna.<\/p>\n

BLAGO VAMA, \u017dENE, \u0160TO STE PRIRODNO RAZLI\u010cITE OD MENE:<\/strong> U \u010dlanku \u201eOsmi mart dugo traje\u201d, objavljenom 9. marta 2014. u \u201eVe\u010dernjim novostima\u201d (str. 15), postoji podnaslov u kome stoji da su \u017eene \u201ei dalje na mnogo na\u010dina diskriminisane\u201d. Teza nije ta\u010dna. \u017dene ni u jednom segmentu dru\u0161tva nisu diskriminsane. Primeri koji se navode da bi se teza o diskriminaciji potvrdila govore zapravo o ne\u010dem drugom: o tome da su \u017eene prirodno razli\u010dite od mu\u0161karaca. \u017dene i mu\u0161karci se razlikuju u interesovanjima, sklonostima i sposobnostima, pa je logi\u010dno da postoji razlika u postignu\u0107ima i zastupljenosti u dru\u0161tvenim institucijama.<\/p>\n

POD UTICAJEM PROPAGANDE FEMINISTI\u010cKE, I NAJMU\u017dEVNIJI MU\u0160KARCI POSTANU PAPU\u010cARSKE PI\u010cKE:<\/strong> Ne postoji nikakva pravna diskriminacija \u017eena. \u0160tavi\u0161e, \u017eene su u pravu na mnogo na\u010dina privilegovane. \u010clanak svesno \u0161iri dezinformacije. Ali, to je i razumljivo. Njegova svrha nije izno\u0161enje objektivnih podataka, nego feministi\u010dke propagande.<\/p>\n

\"\"<\/strong><\/strong><\/p>\n
Re\u0161enje je u mu\u0161kim mi\u0161icama: Svet po meri \u0110or\u0111evi\u0107a<\/p>\n
Photo: Stock<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

OD PROBIRA\u010cICE NEMA JEBA\u010cICE: <\/strong><\/strong>Nadalje, u \u010dlanku novinarka Bojana Caranovi\u0107 tvrdi da se \u017eene \u201ete\u017ee zapo\u0161ljavaju\u201d. Podatak je ta\u010dan, ali njegov uzrok nije dat. Autorka kontekstualno sugeri\u0161e da je u pitanju diskriminacija, a re\u010d je zapravo o tome da su \u017eene izbirljivije. \u017dene biraju udobnije poslove, pa je stoga logi\u010dno da se \u201ete\u017ee zapo\u0161ljavaju\u201d. Ali te elementarne logike nema u feministi\u010dkoj propagandi.<\/p>\n

VLADISLAV JE GNEVAN \u0160TO MU JE POSAO ZAHTEVAN:<\/strong> Autorka \u010dini jo\u0161 ve\u0107u manipulaciju tvrde\u0107i: \u201eNude im se manje zahtevni i slabije pla\u0107eni poslovi.\u201d Zapravo, nije dru\u0161tvo to koje \u017eenama nudi manje zahtevne i slabije pla\u0107ene poslove, nego su \u017eene te koje takve poslove biraju. A sasvim je logi\u010dno da su \u201emanje zahtevni\u201d poslovi ujedno i \u201eslabije pla\u0107eni\u201d. Autorka \u017eensko pona\u0161anje predstavlja kao ne\u0161to \u0161to se \u017eenama \u201enudi\u201d. Njoj je stalo da na svaki na\u010din \u017eene predstavi kao \u017ertve dru\u0161tvene diskriminiacije, a ne da realno opi\u0161e situaciju i d\u00e2 realna obja\u0161njenja.<\/p>\n

LUPI\u0160 \u017dENI PAR VASPITNIH \u0160LJAGA I ODMA\u2019 TE PROGLASE ZA NASILNIKA; IZE\u2019M TI JA TAKVO NASILJE:<\/strong> Nadalje, u \u010dlanku se prenosi mi\u0161ljenje Milene Dragi\u0107evi\u0107 \u0160e\u0161i\u0107, profesorke na Fakultetu politi\u010dkih nauka, da treba i dalje obele\u017eavati dan \u017eena, jer je \u201esvaka druga \u017eena \u017ertva nasilja\u201d. Teza da je \u201esvaka druga \u017eena \u017ertva nasilja\u201d predstavlja ogoljenu besmislicu. Do takvog \u201epodatka\u201d profesorka na fakultetu mogla je do\u0107i samo ako se pojam \u201enasilja\u201d beskona\u010dno pro\u0161iri i izgubi svoje realno zna\u010denje. Jo\u0161 jednom je re\u010d o prvorazrednoj manipulaciji.<\/p>\n

U\u017dASNO VAM ZAVIDIM, \u017dENE, \u0160TO STE TOLIKO POVLA\u0160\u0106ENE:<\/strong> U \u010dlanku re\u010d dobija i Jovana Ru\u017ei\u010di\u0107, direktorka \u201eCentra za mame\u201d, koja smatra da je \u201edug put pred nama\u201d i to \u201ezbog mnogih diskriminacija\u201d. Bilo bi po\u0161teno da autorka istakne bar jednu od \u201emnogih diskriminacija\u201d. Ali ona to ne \u010dini, \u0161to je i razumljivo imaju\u0107i u vidu da ne postoji nikakva \u201ediskriminacija\u201d. Zapravo, postoje mnoge \u017eenske privilegije. Ali novinarkama i onima kojima ona daje re\u010d nije stalo da iznesu realno stanje, nego da uti\u010du na javno mnjenje kako bi ono spremno prihvatilo davanje \u017eenama jo\u0161 ve\u0107ih povlastica.<\/p>\n

\"\"<\/strong><\/strong><\/p>\n
Hodaju\u0107e zlo: Mini suknja izvan \u010detiri zida<\/p>\n
Photo: www.torange.us<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

SVE JE TO MASLO VJERICE RADETE:<\/strong> U svih pet \u010dlanaka postupak novinarki je isti: favorizovanje \u017eena predstavlja se kao diskriminacija \u017eena. To orvelovsko preokretanje je mogu\u0107e, jer novinarstvo potpuno kontroli\u0161u radikalne feministkinje.<\/p>\n

DJEVOJKE U MINI-SUKNICAMA MRZIM:<\/strong> I televizijsko novinarstvo je u rukama feministkinja. Feministi\u010dka propaganda je posebno uo\u010dljiva u emisijama posve\u0107enim me\u0111upolnim odnosima. \u201eTok \u0161ou\u201d emisije su redovito pode\u0161ene tako da konvergiraju \u017eenskoj publici. Obi\u010dno su u\u010desnice takvih diskusija seksepilne dame sa mini-suknjama koje ne mogu da sakriju zadovoljstvo svojim izgledom, pame\u0107u i profesionalnim statusom. Op\u0161ta kuknjava svih njih je da mu\u0161karci ne valjaju, a da su \u017eene diskriminisane.<\/p>\n

\u010cUVAJTE SE, BRA\u0106O, \u017dENE OBRAZOVANE I RAZMA\u017dENE:<\/strong> Malo emisija realno sagledava me\u0111upolne odnose. Razlog tome je taj \u0161to se one retko kad obaziru na mi\u0161ljenje predstavnika oba pola i svih socioekonomskih stratuma. Umesto toga, novinarstvo sada izra\u017eava interes samo \u017eena vi\u0161ih i vi\u0161ih srednjih slojeva: razma\u017eenih umetnica i viskoobrazovanih \u017eena. Glas \u017eena drugih socioekonomskih profila retko se \u010duje. Glas mu\u0161karaca sa dna socioekonomske lestvice uop\u0161te se ne \u010duje.<\/p>\n

\"\"<\/strong><\/strong><\/p>\n
Spasonosni poredak: \u017dena pod mu\u0161kom \u010dizmom<\/p>\n
Photo: femen.org<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

ODBROJANI SU DANI SRPSKOJ NACIJI AKO SE POD HITNO NE ODUPREMO FEMINIZACIJI:<\/strong> Ne samo da postoji trend feminizacije novinarstva, nego i drugih segmenata dru\u0161tva: zdravstva, apotekarstva, sudstva, \u010dinovni\u0161tva, \u0161kolstva, \u010dak i vojske i policije. Feminizacija je najzna\u010dajnija dru\u0161tvena pojava u poslednjih pola veka. Ali malo ko prepoznaje dalekose\u017eni zna\u010daj toga.<\/p>\n

KAD PORASTEM, UKINU\u0106U OSMI MART:<\/strong> Novinarstvo je postalo oru\u0111e feministi\u010dke propagande. Novinari svesno prenose mi\u0161ljenja onih koji polo\u017eaj \u017eene dramatizuju i tako daju opravdanje za jo\u0161 ve\u0107u \u017eensku dru\u0161tvenu povla\u0161\u0107enost. U tom kontekstu treba sagledati i praznovanje Osmog marta. Taj praznik je uveden u epohi pravne diskriminacije \u017eena. U me\u0111uvremenu, \u017eene su ne samo stekle pravnu jednakost, nego i znatnu pravnu povla\u0161\u0107enost.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uhva\u0107en u mre\u017eu mra\u010dnih vaginalnih sila: Vladislav \u0110or\u0111evi\u0107, bla\u017een me\u0111u feministkinjama Odbrojani su dani srpskoj naciji ako se ne odupremo<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5493"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5493"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5493\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5494,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5493\/revisions\/5494"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5493"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5493"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5493"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}