{"id":4926,"date":"2015-08-02T06:37:14","date_gmt":"2015-08-02T06:37:14","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=4926"},"modified":"2015-08-02T06:37:14","modified_gmt":"2015-08-02T06:37:14","slug":"opelo-za-prvi-maj-iz-pirota","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/opelo-za-prvi-maj-iz-pirota\/","title":{"rendered":"Opelo za „Prvi maj“ iz Pirota"},"content":{"rendered":"
\n

Nekada\u0161nja perjanica i gigant tekstilne industrije SFRJ definitvno odlazi u istoriju, a radnici su ostali bez posla. Kobna je bila druga privatizacija kada je fabriku kupila slovena\u010dka „Mura“, \u010diji je vlasnik Mojce Lukan\u010di\u010d<\/p>\n<\/div>\n

\n
<\/div>\n
<\/div>\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\"<\/a><\/div>\n

Prvomajci na jednom od mnogobrojnih protesta<\/p>\n<\/div>\n

\n
\n
\n

<\/h4>\n<\/div>\n<\/div>\n

OTPU\u0160TANjEM i prijavljivanjem preko 1.300 radnika pirotskog „Prvog maja“ na evidenciju ovda\u0161nje Nacionalne slu\u017ebe zapo\u0161ljavanja, stavljena je ta\u010dka na vi\u0161egodi\u0161nju tranzicionu agoniju nekada\u0161njeg tekstilnog giganta, koji je kao i mnoga druga preduze\u0107a iz ovog kraja definitivno oti\u0161ao u istoriju.<\/p>\n

<\/div>\n

Za nekada\u0161nju firmu sa oko 7.000 radnika, desetak fabrika i oko 150 prodavnica \u0161irom SFRJ, u kojoj su se odevali jugoslovenska elita i nacionalne selekcije sportista, ali i Italijani, Nemci, Rusi, bila je kobna druga privatizacija, kada su „prvomajci“, postali vlasni\u0161tvo slovena\u010dke „Mure“, ta\u010dnije njene gazdarice Mojce Lukan\u010di\u010d.<\/p>\n

Pomenuto slovena\u010dko preduze\u0107e koje je bankrotiralo, za sobom je u ste\u010daj povuklo i Piro\u0107ance, kojima ostaje samo da se se\u0107aju vremena kada su ih prepoznavali po „Prvom maju“, u \u010dijim su se pogonima poslednjih meseci krojili i \u0161ili d\u017eakovi za \u017eito, kukuruz i drugu „rasutu“ robu.<\/p>\n

„Prvi maj“ je osnovala grupa od desetak pirotskih \u0161najdera daleke 1958. godine, a me\u0111u osniva\u010dima je bio i znameniti Dragan Nikoli\u0107.<\/p>\n

Prvi problemi za „Prvi maj“ usledili su devedesetih kada se raspala velika Jugoslavija. Na smanjenom tr\u017ei\u0161tu nije bilo mesta za gigante poput njih, uz „Beko“, „Jumko“ i druge mo\u0107ne firme onda\u0161njeg vremena. Krajem prve decenije 2000. usledila je prva privatizacija kada je „Prvi maj“ postao vlasni\u0161tvo beogradskog konzorcijuma „Irva investicije“. Posle dve godine tavorenja, rada bez plata, bez overenih zdravstvenih knji\u017eica i drugih prinadle\u017enosti, ova privatizacija je raskinuta, a u „Prvom maju“ posle nekoliko socijalnih programa ostalo je svega 1.500 radnika. Onda je usledilo znamenito „restrukturiranje“, odnosno prodaja fabrike po celinama, da bi 2012. godine, uz pomo\u0107 dr\u017eavnih subvencija od oko 6 miliona evra, za 2,5 miliona, fabriku kupila Mojca Lukan\u010di\u010d, vlasnica „Mure“ iz Murske Sobote.<\/p>\n

\"\"<\/div>\n

Za nekada\u0161nje pogone Trikota\u017ee nije bilo zainteresovanih, ve\u0107 ih je pod zakup uzeo jedan bugarski biznismen, koji je s vremena na vreme anga\u017eovao po tridesetak radnika na \u0161ivenju ve\u0107 pomenutih d\u017eakova. Tokom njenog gazdovanja, fabri\u010dki sindikati su organizovali bezbroj protesta, a razlog su neispla\u0107ene zarade, porezi, doprinosi, neoverene knji\u017eice i sli\u010dno. Pre godinu dana, kao grom iz vedra neba odjeknula je vest da je „Mura“ bankrotirala i od tada, po\u010dinje definitivni krah pirotskog „Prvog maja“, koji vi\u0161e ne postoji.<\/b>ZLATNA VREMENA<\/b><\/p>\n

Dragan Nikoli\u0107 je bio nekoliko decenija na \u010delu ovog preduze\u0107a. Sedamdesetih godina pro\u0161log veka u svom sastavu imao je drugoliga\u0161ki fudbalski klub Radni\u010dki, biblioteku, vrti\u0107, muzej, zoolo\u0161ki vrt, zbirku od preko 200 umetni\u010dkih dela, celine za ugostiteljstvo i turizam…. Bila su to zlatna vremena za preduze\u0107e koje je imalo i vrti\u0107 za decu svojih radnika. Raditi u „Prvom maju“, dobitniku nagrade AVNOJ-a za kulturu, u to vreme je bila \u010dast i privilegija, ne\u0161to sli\u010dno kao \u0161to je to danas sa „Tajersom“, jedinom preostalom kompanijom iz vremena kada je Srbije bila industrijska zemlja, a Pirot sa jo\u0161 nekim manjim gradovima industrijsko \u010dudo. (Novosti)<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nekada\u0161nja perjanica i gigant tekstilne industrije SFRJ definitvno odlazi u istoriju, a radnici su ostali bez posla. Kobna je bila<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4926"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4926"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4926\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4927,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4926\/revisions\/4927"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4926"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4926"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4926"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}