{"id":4340,"date":"2015-06-16T06:18:04","date_gmt":"2015-06-16T06:18:04","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=4340"},"modified":"2015-06-16T06:18:04","modified_gmt":"2015-06-16T06:18:04","slug":"kina-zaostaje-sto-godina-za-nemackom","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/kina-zaostaje-sto-godina-za-nemackom\/","title":{"rendered":"Kina zaostaje sto godina za Nema\u010dkom"},"content":{"rendered":"

Centralni projekat predsednika Si \u0110inpinga je transformacija Kine u globalnu industrijsku silu. Ipak, neke analize pokazuju da bi ta transformacija mogla znatno du\u017ee da potraje nego \u0161to se zvani\u010dni Peking nada.<\/p>\n

\"Shanghai<\/a><\/div>\n
\n
\n

Kineska ekonomija mora da se menja \u2013 to je op\u0161te mesto o kojem su saglasni i politi\u010dari i ekonomisti u najmnogoljudnijoj zemlji sveta. Kina vi\u0161e ne bi trebalo da bude jeftina fabri\u010dka traka za ceo svet, ve\u0107 da i sama produkuje robne marke koje \u0107e kupovati doma\u0107i i strani potro\u0161a\u010di. Optimisti\u010dni plan partijsko-dr\u017eavnog rukovodstva je da Kina do 2045. pripada krugu najmo\u0107nijih industrijskih nacija sveta.<\/p>\n

Jedna nova studija dovodi taj tridesetogodi\u0161nji plan u pitanje. Izve\u0161taj Centra za istra\u017eivanje modernizacije<\/i> tvrdi da Kina, prema industrijskom razvoju, zaostaje \u010ditavih 100 godina za Nema\u010dkom, Holandijom, Velikom Britanijom i Francuskom, kako je rekao koautor studije \u017dao Sijun. Zaostatak u odnosu na SAD, Dansku i Italiju iznosi 80 godina, a za \u0160vedskom, Norve\u0161kom, Austrijom, \u0160panijom i Japanom zaostaje se 60 godina.<\/p>\n

\"Screenshot<\/a>Internet je preplavljen komentarima o \u201esto godina zaostatka\u201c za Nema\u010dkom<\/p>\n<\/div>\n

Uzbu\u0111enje na mre\u017ei<\/b><\/p>\n

Ovaj izve\u0161taj uzburkao je javno mnjenje u Kini \u0161to i nije neko \u010dudo \u2013 jer Centar za istra\u017eivanje<\/i>modernizacije nije nekakva nevladina organizacija koja isklju\u010divo kritikuje re\u017eim u Pekingu. Naprotiv \u2013 radi se o institutu Kineske akademije nauka. Internet je preplavljen komentarima o \u201esto godina zaostatka\u201c za Nema\u010dkom. Komentari se kre\u0107u od kriti\u010dkih: \u201ePokazano je da je car go\u201c; preko lakonskih: \u201eKina je po razvoju u vremenu kada je Karl Benc po\u010deo da pravi automobile\u201c; optimisti\u010dnih podse\u0107anja: \u201ePre 1.000 godina je svet za nama zaostajao 100 godina\u201c; do onih koji odbacuju ovakvu studiju: \u201eGlupost. \u010cak i Nemci ho\u0107e da kupe na\u0161e brze vozove.\u201c<\/p>\n

No ba\u0161 je u tome problem, tvrde autori studije. Kina je tek u pojedinim bran\u0161ama \u2013 poput \u017eelezni\u010dkog saobra\u0107aja \u2013 uspela da dostigne ili prestigne standarde vode\u0107ih industrijskih nacija. Kada se me\u0111utim posmatra produktivnost i udeo radnih mesta u industriji, onda se Kina 2010. nalazila ta\u010dno tamo gde je Nema\u010dka bila pred Prvi svetski rat, pi\u0161e u studiji.<\/p>\n

Nije autorima lako da brane ovako o\u0161tre zaklju\u010dke studije. Glavni autor He Kan\u0107i je posle salve kritika pomalo ubla\u017eio svoje nalaze putem sajta people.com.cn: \u201eNepotpuno je i neta\u010dno govoriti o zaklju\u010dcima, bez obra\u0107anja pa\u017enje na to koji industrijski pokazatelji su uzeti obzir.\u201c Ukoliko bi, ka\u017ee on, u obzir ja\u010de bile uzete oblasti poput \u017eeleznice, zaostatak za Nema\u010dkom i drugim zemljama bio bi manji. Ipak, Kan\u0107i ne odustaje sasvim i ponavlja: \u201eKini treba vi\u0161e faktora uspeha nego \u0161to su to brzi vozovi.\u201c (dw.de)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Centralni projekat predsednika Si \u0110inpinga je transformacija Kine u globalnu industrijsku silu. Ipak, neke analize pokazuju da bi ta transformacija<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4340"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4340"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4340\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4341,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4340\/revisions\/4341"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4340"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4340"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4340"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}