{"id":4283,"date":"2015-06-12T06:32:37","date_gmt":"2015-06-12T06:32:37","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=4283"},"modified":"2015-06-12T06:32:37","modified_gmt":"2015-06-12T06:32:37","slug":"sta-pijemo-sokantni-rezultati-istrazivanja-cesmovace-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/sta-pijemo-sokantni-rezultati-istrazivanja-cesmovace-u-srbiji\/","title":{"rendered":"\u0160TA PIJEMO \u0160okantni rezultati istra\u017eivanja \u010desmova\u010de u Srbiji"},"content":{"rendered":"

Vodu iz \u010desme rizi\u010dnog kvaliteta piju stanovnici 68 gradova Srbije. Voda u tim gradovima sadr\u017ei amonijak, huminske supstance, gvo\u017e\u0111e, mangan, nitrite, bakterije fekalnog porekla koji mogu biti \u0161tetni po ljudsko zdravlje.<\/p>\n

\"\"Ono \u0161to se zna godinama unazad jeste \u010dinjenica da kad stanovnici Zrenjanina odvrnu slavinu, iz nje pote\u010de \u017eu\u0107kasta voda koja ima neprijatan miris. Sa druge strane Kikin\u0111ani pak kada se kupaju ne mogu da isperu sapun.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
<\/div>\n<\/div>\n

Gradovi kao \u0161to su Kikinda, Vrbas, Bela Crkva, In\u0111ija, Mladenovac, Titel konstantno kubure sa pija\u0107om vodom koja ne zadovoljava uslove pravilnika o higijenskog ispravnosti. Voda u ovim gradovima nije ispravna ni fizi\u010dko-hemijski, niti mikrobiolo\u0161ki.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n
<\/div>\n<\/div>\n

Prema podacima Instituta za javno zdravlje \u201cBatut\u201d od 155 kontrolisanig vodovoda oko 44 odsto njih ne uspeva da obezbedi hemijski i mikrobiolo\u0161ki ispravnu vodu za pi\u0107e.
\nIspravnu vodu za pi\u0107e u Vojvodini ima samo 7 vodovoda od mogu\u0107ih 42, dok je u Centralnoj Srbiji druga\u010dija pri\u010da, pa tako ispravna voda je u 80 od 113 kontrolisanih vodovoda.
\n– Stanje nije tako dobro. Moramo se potruditi da \u0161to pre popravimo situaciju. Dobro je to \u0161to se iz godine u godinu uo\u010dava blago pobolj\u0161anje kvaliteta. Me\u0111utim, taj blagi porast nije pra\u0107en pobolj\u0161anjem i mikrobiolo\u0161kog kvaliteta vode. To zna\u010di da u tim vodovodima i dalje ima bakterija i to naj\u010de\u0161\u0107e kolifornih, koje izazivaju crevne infekcije, ali i e\u0161erihije koli. Ono \u0161to je jo\u0161 ve\u0107i problem jeste \u0161to ve\u0107ina vodovoda i dalje koristi hlori\u0161u vodu misle\u0107i da \u0107e voda biti bolja. A upravo se zbog hlorisanja vode javljaju trihalo metani, kao \u0161to je to sada slu\u010daj u Pan\u010devu. Samo kada bi hlor zamenili sa hlor dioksidom situacija bi bila mnogo bolja – obja\u0161njava za \u201eBlic\u201c Dragan Manojlovi\u0107, profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
\nPrema \u201eBatutovim\u201c podacima, najgore stanje je u Srednjobanatskom okrugu gde je voda 96,4 odsto fizi\u010dko-hemijski neispravna. Nakon toga sledi Severnobanatski okrug gde je voda neispravna u 84 odsto slu\u010dajeva.
\nVoda iz vodovoda u vojvo\u0111anskim okruzima sadr\u017ei arsen, huminske supstance (od zemlje), gvo\u017e\u0111e, amonijak, mangan, nitrite i nitrate, dok vodovodi u \u0160umadijskom okrugu u dolini Morave sadr\u017ee ve\u0107e koncentracije nitrata.
\n– Voda koja sadr\u017ei huminske supstance, pored toga \u0161to daju neprijatan ukus, problem je \u0161to remete metabolizam gvo\u017e\u0111a. Njihov sadr\u017eaj u vodi vi\u0161e je problemati\u010dan zbog toga \u0161to prilikom hlorisanja nastaju trihalometani koji su vrlo toksi\u010dni i kancerogeni. Veliki i kontinuirani unos mangana mo\u017ee dovesti do nastanka Parkinsonove bolesti. Ve\u0107a koncentracija gvo\u017e\u0111a nema zdravstvenih problema, ali daje lo\u0161 ukus vodi. Nitriti i nitrati su problemati\u010dni jer kod dece izazivaju promenu hemoglobina – methemoglobiju. To je smanjenje kiseonika u krvi – isti\u010de profesor Manojlovi\u0107. (BLIC)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vodu iz \u010desme rizi\u010dnog kvaliteta piju stanovnici 68 gradova Srbije. Voda u tim gradovima sadr\u017ei amonijak, huminske supstance, gvo\u017e\u0111e, mangan,<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4283"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4283"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4283\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4284,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4283\/revisions\/4284"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4283"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4283"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4283"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}