{"id":3401,"date":"2015-03-19T10:40:54","date_gmt":"2015-03-19T10:40:54","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=3401"},"modified":"2015-03-19T10:40:54","modified_gmt":"2015-03-19T10:40:54","slug":"bdp-licna-potrosnja-drzavna-potrosnja-bruto-investicije-izvoz-uvoz","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/bdp-licna-potrosnja-drzavna-potrosnja-bruto-investicije-izvoz-uvoz\/","title":{"rendered":"BDP = Li\u010dna potro\u0161nja + Dr\u017eavna potro\u0161nja + Bruto investicije + Izvoz \u2013 Uvoz."},"content":{"rendered":"
\n

Penzije su manje, a da li je bud\u017eet puniji?<\/h1>\n<\/header>\n
\n

Pro\u0161lo je ta\u010dno pola godine otkako je premijer Vu\u010di\u0107, predstavljaju\u0107i mere za \u201cozdravljenje ekonomije\u201d, saop\u0161tio da \u0107e biti smanjene plate u javnom sektoru i penzije ve\u0107e od 25.000 dinara. Ova mera po\u010dela je da se primenjuje od novembra, a sagovornici Istinomera isti\u010du da, za sada, jedini vidljivi efekat ove mere fiskalne konsolidacije jeste lo\u0161iji standard najstarijih gra\u0111ana. Dok ekonomisti, s jedne strane, navode da je jo\u0161 rano da se sagleda efekat ove mere na bud\u017eet Srbije, iz udru\u017eenja penzionera, sa druge strane, isti\u010du da su u sve gorem materijalnom polo\u017eaju. Milorad Vujasinovi\u0107, predsednik Udru\u017eenja sindikata penzionera Srbije ka\u017ee za Istinomer da im je posle uvo\u0111enja mera fiskalne konsolidacije ugro\u017eena egzistencija.<\/p>\n

\"Udru\u017eenje<\/p>\n

\u201cNe samo da su smanjene penzije, nego je u me\u0111uvremenu do\u0161lo do poskupljenja lekova, iako je re\u010deno da \u0107e oni \u010dak i pojeftiniti. Poskupelo je grejanje, a najavljeno je i pove\u0107anje cene struje. \u010cest je slu\u010daj da penzioner mese\u010dno izdvaja i vi\u0161e od 10.000 dinara za lekove. A pored toga, mnogi od njih izdr\u017eavaju porodice. Po na\u0161oj proceni \u010dak 60 odsto penzionera to radi. Sa ovim smanjenjem i poskupljenjima dovedeni su na nivo da im je bukvalno ugro\u017eena egzistencija\u201c, ka\u017ee Vujasinovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

On navodi da je pred Ustavnim sudom u toku re\u0161avanje njihovog zahteva kojim tra\u017ee da se ispita ustavnost odluke o smanjenju penzija.<\/p>\n

\u201cUstavni sud je uzeo na\u0161 zahtev u razmatranje. Ako ga ne re\u0161i pozitivno idemo dalje, \u017eali\u0107emo se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Pored toga, PIO fondu smo uputili zahtev da nam dostave re\u0161enja za smanjenje penzije, \u0161to oni nisu u\u010dinili, pa smo od Upravnog suda tra\u017eili da izvr\u0161e pritisak na Fond. \u017dalili smo se i ombudsmanu\u201c, isti\u010de Vujasinovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

Dok se \u010deka odluka Ustavnog suda, penzioneri ve\u0107 vi\u0161e od \u010detiri meseca \u017eive sa umanjenim primanjima. Da li je ta mera pomogla da se smanji deficit u bud\u017eetu i obuzda javni dug? Profesor Ekonomskog fakulteta Jurij Bajec ka\u017ee za Istinomer da je potrebno da pro\u0111e barem prvi kvartal u ovoj godini kako bismo mogli da procenimo efekte fiskalne konsolidacije.<\/p>\n

\u201cSigurno je da te mere uti\u010du na smanjenje tra\u017enje, tako da nije realno o\u010dekivati rast BDP-a u ovoj godini. I to je jedan od efekata ove fiskalne konsolidacije koju \u0107emo videti na kraju godine. \u0160to se ti\u010de samog bud\u017eeta, pored umanjenja na rashodnoj strani, imali smo i pove\u0107anje na prihodnoj strani. Ali, tome su doprinele uplate u bud\u017eet nekih javnih preduze\u0107a, kao i bolja naplata poreza. Hajde da sa\u010dekamo razultate prva tri meseca ove godine da bismo mogli da damo neku prognozu efekata na bud\u017eet\u201c, ka\u017ee Bajec.<\/p><\/blockquote>\n

\"dinari\"<\/p>\n

Ipak, biv\u0161i ministar privrede Sa\u0161a Radulovi\u0107, predsednik pokreta \u201cDosta je bilo\u201d ka\u017ee za Istinomer da se ve\u0107 sada mogu predvideti negativne posledice fiskalne konsolidacije. On ka\u017ee da se mo\u017ee konkretno pokazati uticaj smanjenja penzija na pad potro\u0161nje i tra\u017enje.<\/p>\n

\u201cOdgovor se krije u jedna\u010dini po kojoj se obra\u010dunava BDP (bruto doma\u0107i proizvod). BDP = Li\u010dna potro\u0161nja + Dr\u017eavna potro\u0161nja + Bruto investicije + Izvoz \u2013 Uvoz. Kako smanjenje penzija na godi\u0161njem nivou iznosi oko 210 miliona evra, a smanjenje plata na godi\u0161njem nivou oko 300 miliona evra, ukupno smanjenje BDP-a iznosi oko 500 miliona evra. Ovo se umanjuje za deo te potro\u0161nje koji se odnosi na uvoznu robu, kao \u0161to pokazuje jedna\u010dina. Ukupan srpski BDP iznosi oko 32 milijarde evra, tako da smanjenje plata i penzija daje smanjenje BDP-a izme\u0111u jedan i 1,5 odsto. Indirektno, negativni efekti mogu da budu i znatno ve\u0107i. Jer smanjenjem doma\u0107e potro\u0161nje propadaju firme, gube se radna mesta i to dodatno uru\u0161ava privredu\u201d, obja\u0161njava Radulovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

Zvani\u010dna statistika govori da penzije \u010dine tre\u0107inu prihoda u prose\u010dnom doma\u0107instvu, a procene Udru\u017eenja sindikata penzionera su da \u010dak 60 odsto penzionera izdr\u017eava svoje porodice. I Sa\u0161a Radulovi\u0107 isti\u010de da vi\u0161e od pola Srbije \u017eivi od penzija. \u201cZa najmanje pola porodica u Srbiji penzije su klju\u010dni izvor primanja, ne jedini. Penzije su pitanje egzistencije za najmanje pola porodica\u201d, nagla\u0161ava Radulovi\u0107. Na pitanje da li je smanjenje penzija bio uslov koji je Me\u0111unarodni monetarni fond (MMF) postavio Srbiji, Radulovi\u0107 odgovara odre\u010dno.<\/p>\n

\u201cMMF nikada nije sam tra\u017eio da budu smanjene plate i penzije. MMF ka\u017ee: imate ogroman deficit. To vas vodi u bankrot. Smanjite deficit. Njih ne interesuje kako, ve\u0107 samo da je plan smanjenja kredibilan. Recimo, da smo uveli red u javni sektor, u\u0161teda je preko pola milijarde evra. Recimo, da nismo spasavali propale paradr\u017eavne banke, tu je u\u0161teda milijardu evra. Spomenuo sam i partijsko zapo\u0161ljavanje i subvencije. Po\u0161to Vlada nije spremna da uvede red u bilo koju od ovih oblasti, pristala je da smanji plate i penzije\u201d, navodi Radulovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

\"Evri\"<\/p>\n

Iako Vlada Srbije tvrdi da je mera smanjenja penzija bila neminovna, Radulovi\u0107 isti\u010de da je bilo jo\u0161 na\u010dina da se novac u\u0161tedi.<\/p>\n

\u201cUkupni efekti od smanjenja plata i penzija su pola milijarde evra. Subvencije su milijarda evra. Partijsko zapo\u0161ljavanje: milijarda evra. Burazerska ekonomija: preko pola milijarde evra. U Fondu za razvoj sede dve milijarde evra od kojih je 60 odsto nenaplativo. Klju\u010d sre\u0111ivanja finansija le\u017ei u uvo\u0111enju reda u sve sfere dru\u0161tva. Jednaki uslovi za sve. Pozitivna selekcija, da nas vode najbolji. Ukratko: red. Problem je \u0161to partokratija na svim nivoima nema interes da uvede red. Ne govorim samo o republi\u010dkom nivou, ve\u0107 i o pokrajinskom, gradskom i op\u0161tinskom, red u javnim preduze\u0107ima, ustanovama, prosveti. A red po\u010dinje od transparentnosti. To je prvi korak u uvo\u0111enju reda. Li\u010dne karte celog javnog sektora: ministarstva, agencije, javna preduze\u0107a, preduze\u0107a u restrukturiranju, domovi zdravlja, bolnice, \u0161kole, fakulteti, kulturne ustanove \u2013 svi. Zamislite da svaki mesec, svaka od ovih ustanova, za prethodni mesec objavi ta\u010dno koliko je novca potro\u0161ila po svim bud\u017eetskim stavkama, pa da za svaku stavku objavi spisak pravnih i fizi\u010dkih lica koja su dobila novac, pa za svako od tih pravnih i fizi\u010dkih lica objavi ugovor po kome im je ispla\u0107en novac. To je red. To je borba protiv korupcije. To je reforma. Ne smanjenje plata i penzija\u201d, zaklju\u010duje Radulovi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Penzije su manje, a da li je bud\u017eet puniji? Pro\u0161lo je ta\u010dno pola godine otkako je premijer Vu\u010di\u0107, predstavljaju\u0107i mere<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3401"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3401"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3401\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3402,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3401\/revisions\/3402"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3401"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}