<\/a>Zloupotreba na tr\u017ei\u0161tu rada ima malo?<\/p>\n<\/div>\nNa jednoj strani su tu visokokvalifikovani ljudi: vi\u0161e od 20 odsto njih imaju fakultetske diplome, a 18 odsto se trenutno obrazuju. To su mahom studenti. Dakle, imamo segment doseljenika kojie je veoma dobro kvalifikovan ili koji sti\u010de kvalifikaciije u Nema\u010dkoj, i koji \u0107e nakon toga na\u0107i dobar posao. Tu je oko 40 odsto ljudi koji nemaju diplome, to su uglavnom sezonski radnici. Pored toga, negde izme\u0111u je mo\u017eda 35 odsto ludi koji imaju nekakve kvalifikacije i rade uglavnom kao bolni\u010dari ili sli\u010dno. Dakle, ne treba stvari uzimati pau\u0161alno. Najve\u0107i deo Bugara i Rumuna ovde radi i pla\u0107a poreze i doprinose. To je sasvim normalna migracija radne snage, a ne siroma\u0161nih ljudi.<\/p>\n
Da li to zna\u010di da ne\u0107e biti doseljavanja zbog siroma\u0161tva?<\/strong><\/p>\nBi\u0107e i toga, ali najve\u0107i deo doseljenika \u0107e raditi u Nema\u010dkoj.<\/p>\n
Da li nema nikakve opasnosti da ljudi dolaze u zemlju zbog socijalne pomo\u0107i?<\/strong><\/p>\nNaravno, radi se o razli\u010ditim motivima. Negde deset odsto bugarskog i rumunskog stanovni\u0161tva prima pomo\u0107 za nezaposlene. Ali to je osetno manje nego prosek za inostrano stanovni\u0161tvo. Taj prosek iznosi preko 16 odsto, a za Nemce je 7,5 odsto. Ne smatram da \u0107e se taj broj zna\u010dajno pove\u0107ati. Naprotiv: zbog novih mogu\u0107nosti za zapo\u0161ljavanje mogao bi i da opadne. Ali naravno, uvek postoji deo ljudi koji ne rade i primaju pomo\u0107. Oni se koncentri\u0161u na odre\u0111ene gradove, kao \u0161to su Berlin, Duizburg i Dortmund. Problemi postoje i u Ofenbahu i Kelnu. Tamo je situacija sasvim druga\u010dija od nema\u010dkog proseka.<\/p>\n
Ka\u017eete da samo deset odsto Bugara i Rumuna prima socijalnu pomo\u0107. Da li ih treba uzeti kao uzor za ostale imigrante?<\/strong><\/p>\n