{"id":22192,"date":"2023-08-14T17:37:50","date_gmt":"2023-08-14T15:37:50","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=22192"},"modified":"2023-08-14T17:37:50","modified_gmt":"2023-08-14T15:37:50","slug":"prostor-crnog-mora-je-zitnica-sveta","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/prostor-crnog-mora-je-zitnica-sveta\/","title":{"rendered":"Prostor Crnog mora je \u017eitnica sveta"},"content":{"rendered":"
\n

Za\u0161to je Crno more toliko va\u017eno?<\/h1>\n
\n
\n
\n
Index Vijesti, Deutsche Welle<\/div>\n
Zadnja nadopuna: 08:09, 14. kolovoza 2023.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"Za\u0161to<\/div>
Foto: EPA<\/span><\/figcaption><\/figure>\n
\n
\n
\n

U ANTI\u010cKO doba je Sredozemno more, kako mu i ime ka\u017ee, bio sredi\u0161te tada poznatog svijeta. Ali davno su pro\u0161la ta vremena. Globalno uzev\u0161i, Mediteran je postao „bara“ sa samo jednim prirodnim i jednim umjetnim izlazom, a Crno more, iz kojeg pak opet ima samo jedan put, i u to „stra\u017enje dvori\u0161te“, \u010dini se onda jo\u0161 manje va\u017enim, pi\u0161e\u00a0Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n

Ali u ovom ratu u Ukrajini se vidjelo kako to nipo\u0161to nije tako. Osobito u robnoj razmjeni Istoka i Zapada je Crno more od izuzetnog zna\u010daja \u0161to se vidjelo i po odbijanju Rusije da produ\u017ei dopu\u0161tenje transportu \u017eitarica. Jer prostor Crnog mora je \u017eitnica svijeta: prije rata su Rusija i Ukrajina preko tog mora pokrivale 60% svjetske potro\u0161nje suncokretovog sjemenja i ulja, gotovo 24% \u017eita i nekih 19% je\u010dma. Tu onda treba pribrojati i sve ve\u0107i zna\u010daj izvoza fosilnog goriva nafte i plina iz zemalja sredi\u0161nje Azije oko Kaspijskog jezera gdje je onda i Europi od \u017eivotnog interesa nesmetani promet Crnim morem.<\/p>\n

Barem do ove subote su i Rusija i Ukrajina tek prijetile napadom na trgova\u010dke brodove, ali zapravo je i ve\u0107 ova prijetnja dovoljna da osiguravatelji uop\u0107e ne \u017eele ili napla\u0107uju paprene premije za plovidbu tim vodama.<\/p>\n

Isto tako su i Ukrajina i Rusija najavile ili ve\u0107 po\u010dele sna\u017enije napadati lu\u010dke gradove i lu\u010dku infrastrukturu suparnika, a sve to itekako brine crnomorske dr\u017eave i \u010dlanice NATO-a, Tursku, Bugarsku i Rumunjsku. Jer svaka dr\u017eava na Crnom moru ima svoje vitalne interese.<\/p>\n

Rusija<\/h3>\n

Rusija ve\u0107 odavno Crno more smatra \u201esvojim vodama\u201c gdje ne\u0107e dopustiti nikakvo mije\u0161anje sa strane. U \u010ditavom nizu ratova protiv Turaka je Rusko carstvo prodrlo do Crnog mora i jo\u0161 1793. postavilo Sevastopolj kao sjedi\u0161te svoje Crnomorske flote. Ona je isto tako ve\u0107 stolje\u0107ima odsko\u010dna daska za ruski utjecaj na Mediteranu, Bliskom istoku, Sjevernoj Africi i na jugu Europe – i to nije tek vojna teorija. Preko baza na Crnom moru ona se ve\u0107 upli\u0107e i u ratna zbivanja u Libiji, a u Siriji u Tartusu \u010dak ima i vlastito pomorsko upori\u0161te.<\/p>\n

Moskva isto tako ni ne pomi\u0161lja napustiti njen jedini pomorski izlaz na zapadu koji nije ugro\u017een od leda. Raspadom SSSR-a je Rusiji zapravo ostalo tek desetak posto crnomorske obale, ali ciljanim provokacijama \u201eza\u0161tite\u201c Rusa u susjednim dr\u017eavama, najprije u Gruziji, pa onda sad i u Ukrajini, ona se kani pro\u0161iriti na dobru tre\u0107inu obale.<\/p>\n

No i Rusiji je njen vojni utjecaj va\u017ean najprije zbog za\u0161tite svojih trgova\u010dkih veza: ne samo \u017eitarice, nego na primjer i rusko umjetno gnojivo se prije svega izvozi preko luka Crnog mora. A prekidom odnosa s Europom joj je taj trgova\u010dki put postao jo\u0161 va\u017eniji u razmjeni sa zemljama koje se nisu priklju\u010dile sankcijama.<\/p>\n

Ukrajina<\/h3>\n

I Ukrajini je Crno more bilo od \u017eivotne va\u017enosti za izvoz svojih proizvoda: prije rata je dobrih 50% njenog izvoza tekao preko luke u Odesi. Prijetnja trgova\u010dkim brodovima utoliko je te\u017eak udarac i Rusiji i Ukrajini, makar je Ukrajina u me\u0111uvremenu uspjela ne\u0161to raspodijeliti tokove svog izvoza. Prije rata je prakti\u010dno svo ukrajinsko \u017eito odlazilo preko Crnog mora, sad je to jo\u0161 nekih 40%. Ali iako je sad nu\u017ena, alternativa brodskom prijevozu je mnogo skuplja i kompliciranija tako da je i Kijev u dogledno doba ovisan o Crnom moru.<\/p>\n

Europska unija\/NATO<\/h3>\n

Prije svega su tu \u010dlanice EU i NATO-a, Rumunjska i Bugarska koje tjeraju svoje partnere da obrate vi\u0161e pa\u017enje na sigurnost i njihove obale Crnog mora, makar to zapadnom vojnom savezu koji i nosi naziv Sjevernoatlantski obrambeni pakt nije od prvog interesa. Dodu\u0161e jo\u0161 od 1997. pa sve do po\u010detka rata u Ukrajini je NATO redovito odr\u017eavao vojne vje\u017ebe na Crnom moru, ali Bukure\u0161tu i Sofiji se \u010dinilo kako se vi\u0161e pa\u017enje posve\u0107uje Sjevernom moru ili Atlantiku. Jer jedinice ratne mornarice SAD-a i Zapada se \u201ene osje\u0107aju ugodno\u201c u razmjerno malenom moru na dometu Rusije. Ali okupacijom Krima i ratom u Ukrajini to se promijenilo.<\/p>\n

Bruxelles tu najprije misli i na naftu i plin iz zemalja Kaspijskog jezera, jer i Azerbajd\u017ean svoje fosilno blago izvozi ili preko Gruzije, ili preko Turske i opet po Crnom moru. A kako je Europi Rusija postala nepo\u017eeljan partner u trgovini naftom i plinom, tako joj je sve va\u017eniji i taj izvor – i opet, sigurnost na Crnom moru.<\/p>\n

Turska<\/h3>\n

Ve\u0107 i kao \u010dlanica NATO-a je Turska itekako zainteresirana za sigurnost Crnog mora, bez obzira koliko su trenutno slo\u017eeni odnosi Ankare i prema Zapadu i prema Rusiji. Glavni adut Turske je sporazum sklopljen jo\u0161 davne 1936. u Montrealu po kojem je svjetska zajednica priznala stvaranje nove, sekularne Turske. Izuzetno va\u017ean detalj tog sporazuma je priznavanje i turskog potpunog suvereniteta i nad vodama Bosporskog tjesnaca, \u0161to zna\u010di da je na Ankari dopustiti ili ne dopustiti prolaz brodovima kroz Bospor i posred Istanbula.<\/p>\n

Tako Turska ve\u0107 odavno zabranjuje promet Bosporom stranim ratnim brodovima koje nose nuklearno naoru\u017eanje, makar postoji bezbroj pri\u010da kako su se prije svega podmornice obje strane \u201e\u0161vercale\u201c kroz taj prolaz. Ali od po\u010detka ruskog napada na Ukrajinu je Turska zabranila promet ba\u0161 svim stranim ratnim brodovima i barem koliko se zna, tako se i odnos pomorskih snaga na Crnom moru od onda nije smio promijeniti.<\/p>\n

Jer dok Rusija svim sredstvima \u017eeli pro\u0161iriti svoj utjecaj na sjevernoj obali Crnog mora, \u010ditava ju\u017ena obala je Turska – i Ankara odli\u010dno zna vrijednost tog svog polo\u017eaja na raskri\u017eju izme\u0111u Istoka i Zapada.<\/p>\n<\/div>\n

\n
Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to je Crno more toliko va\u017eno? Index Vijesti, Deutsche Welle Zadnja nadopuna: 08:09, 14. kolovoza 2023. Foto: EPA U ANTI\u010cKO<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":21320,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[25,36,14,1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22192"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22192"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22192\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22193,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22192\/revisions\/22193"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21320"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22192"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22192"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22192"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}