{"id":21861,"date":"2023-07-22T18:49:53","date_gmt":"2023-07-22T16:49:53","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=21861"},"modified":"2023-07-22T18:49:53","modified_gmt":"2023-07-22T16:49:53","slug":"putin-razbesneo-kinu","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/putin-razbesneo-kinu\/","title":{"rendered":"Putin razbesneo Kinu"},"content":{"rendered":"
\n

Putin je najnovijim potezom razbjesnio Kinu<\/h1>\n
\n
\n
<\/a><\/div>\n
\n
Pi\u0161e:\u00a0Mario Gali\u0107<\/a><\/div>\n
16:21, 22. srpnja 2023.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"Putin<\/div>
Foto: Ministarstvo obrane Rusije<\/span><\/figcaption><\/figure>\n
\n
\n
\n

RUSIJA se u ponedjeljak povukla iz takozvane Crnomorske inicijative za \u017eitarice tvrde\u0107i da UN i zapadne zemlje nisu ispunili ruske zahtjeve. Kako bi dodatno naglasila odlu\u010dnost svoje odluke, po\u010deli su krstare\u0107im projektilima i dronovima kamikazama napadati lu\u010dka postrojenja u Odesi i \u010crnomorsku. \u010cetiri no\u0107i zaredom napadi su bili usmjereni na postrojenja za \u010duvanje i pretovar \u017eitarica i uljarica.<\/p>\n

Bitka za Crno more<\/h3>\n

Povrh toga rusko ministarstvo obrane je u srijedu (19. srpnja) objavilo da \u0107e se od tog dana svi brodovi koji plove prema Ukrajini smatrati potencijalnim prevoziteljima vojne pomo\u0107i te \u0107e ih potopiti. I to je potkrijepljeno objavom ruskog ministarstva obrane da je Crnomorska flota obavila bojeva ga\u0111anja protubrodskim vo\u0111enim projektilima simuliraju\u0107i napade na brodove.<\/p>\n

Dodu\u0161e, vje\u017ebu je izvela korveta Ivanovec koja je porinuta jo\u0161 davne 1989. godine pa je starija od posade. I pritom je kori\u0161ten protubrodski projektil P-270 Moskit razvijen osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a za potapanje ameri\u010dkih nosa\u010da zrakoplova. Taman dobra kombinacija za potapanje nenaoru\u017eanih komercijalnih brodova.<\/p>\n

Na tu je prijetnju u \u010detvrtak (20. srpnja) ukrajinsko ministarstvo obrane, moglo bi se re\u0107i, odgovorilo istom mjerom. Pa je objavilo da \u0107e u pono\u0107 sa \u010detvrtka na petak (20. na 21. srpanj) i oni sva komercijalna plovila koja plove prema dijelu Crnog mora koje trenutno nadzire Rusija smatrati za potencijalne nositelje naoru\u017eanja i vojne opreme, pa shodno tome i legalnim ciljevima. Naravno da ukrajinska ratna mornarica i ratno zrakoplovstvo nemaju \u010dime ispuniti prijetnju, no nikad se ne zna.<\/p>\n

Moskva prijeti da se ne\u0107e vratiti u sporazum sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi. A ti su ukidanje sankcija na izvoz hrane i umjetnog gnojiva te povratak Ruske poljoprivredne banke (Rosselkhozbank) unutar sustava za bankovna poravnanja Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication, puno poznatiji pod skra\u0107enicom SWIFT. Bez njega ni Rosselkhozbank ni ostale ruske banke ne mogu ni ispla\u0107ivati ni dobivati uplate sa Zapada i velikog dijela ostatka svijeta.<\/p>\n

\u0160to zna\u010di obustava sporazuma o \u017eitu?<\/h3>\n

Obustavom izvoza \u017eitarica i uljarica morem ukrajinski izvoz smanjit \u0107e se za oko 40 posto. Otkad je sporazum o izvozu preko Crnog mora potpisan 22. lipnja 2022., iz Ukrajine je tim putem izvezeno vi\u0161e od 33 milijuna \u017eitarica i uljarica. Stoga ne \u010dudi da su odmah krenule najave kako \u0107e obustava izazvati masovnu glad.<\/p>\n

U ruskom napadu na lu\u010dka postrojenja u Odeskoj oblasti u no\u0107i 18. na 19. srpnja uni\u0161teno je 60 tisu\u0107a tona \u017eitarica. Zanimljivo je da su te silne tone bile namijenjene Kini koja je najve\u0107i kupac ukrajinskog \u017eita.<\/p>\n

Otkad je sporazum potpisan, Kina je iz Ukrajine uvezla osam milijuna tona \u017eitarica, \u0161to zna\u010di 24 posto cjelokupnog ukrajinskog izvoza. Prije svega zahvaljuju\u0107i Kini i Turskoj, koja je iz Ukrajine uvezla 3.2 milijuna tona, Azija je najve\u0107i uvoznik ukrajinskih \u017eitarica sa 16.1 milijunom tona, \u0161to je skoro polovina od ukupnog ukrajinskog izvoza.<\/p>\n

Zanimljivo je da je drugi najve\u0107i uvoznik \u0160panjolska sa \u0161est milijuna tona. Italija je uvezla 2.1 a Nizozemska 2 milijuna tona.\u00a0Od afri\u010dkih dr\u017eava najvi\u0161e je uvezao Egipat, 1.6 milijuna tona. Sve afri\u010dke dr\u017eave zajedno uvezle su tek \u010detiri milijuna tona. Zna\u010di, cijela Afrika uvezla je manje ukrajinskih \u017eitarica nego \u0160panjolska, ili Italija i Nizozemska zajedno. O\u010digledno nije istina da prehranjivanje Afrike ovisi o Ukrajini.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/div>\n

 <\/p>\n

Bilo bi zanimljivo vidjeti bi li Putin napao brod pod kineskom zastavom<\/h3>\n

S obzirom na to da ukrajinske \u017eitarice mogu do Nizozemske, Italije i \u0160panjolske i kopnenim putem, kao uostalom i u ostatak Europe, na na\u0161em kontinentu ne bi trebalo biti poreme\u0107aja u opskrbi. Osim ako ih ne izazove politika.<\/p>\n

Zbog toga najve\u0107a opasnost po svjetsko tr\u017ei\u0161te dolazi iz Kine. Kao najve\u0107i uvoznik Kina ne mo\u017ee na druge na\u010dine do ukrajinskih \u017eitarica nego morem. A sad to ne mo\u017ee zbog prijetnje ruske Crnomorske flote. Iako bi bilo jako zanimljivo vidjeti bi li Putin odobrio napad na brod pod kineskom zastavom.<\/p>\n

Peking \u0107e morati ili nadomjestiti osam milijuna tona iz nekih drugih izvora i pritom platiti znatno ve\u0107u cijenu, ili pritisnuti Putina da se vrati u sporazum. Stoga nije te\u0161ko doku\u010diti \u0161to o Putinovim potezima misle u Pekingu.<\/p>\n<\/div>\n

\n
Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Putin je najnovijim potezom razbjesnio Kinu Pi\u0161e:\u00a0Mario Gali\u0107 16:21, 22. srpnja 2023. Foto: Ministarstvo obrane Rusije RUSIJA se u ponedjeljak<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":19490,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[25,32,14],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21861"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21861"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21861\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21862,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21861\/revisions\/21862"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19490"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21861"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21861"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21861"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}