<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
Vladimir Putin i njegovi \u2018genijalni\u2019 vojni i politi\u010dki planeri u Kremlju su tako dobili novu granicu sa NATO savezom, a brodovi severno-atlantske alijanse \u0107e mo\u0107i da patroliraju stotinama kilometara dalje nego do sada, u vodama koje su do skora bile me\u0111unarodne, a \u010desto su ih koristili i ruski civilni i vojni brodovi.<\/p>\n
Kako Rusima saop\u0161titi istinu<\/strong><\/p>\n\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
Zapravo, ova \u2018nova\u2019 granica je ogromna, du\u017eine preko 1340 kilometara, i prostire se kroz planinske masive, visoravni i dva d\u017einovska gle\u010dera, dok je ostatak na moru. Istorijski, ve\u0107ina ovog podru\u010dja je nekada bila ili deo Carske Rusije, ili \u2018neutralno\u2019 podru\u010dje.<\/p>\n
Tako je bilo \u010dak i za vreme Hladnog rata, kada su nordijske zemlje relativno blisko sara\u0111ivale sa SSSR-om, naro\u010dito u morskim akcijama transporta i spasavanja, kao i u nau\u010dnim ekspedicijama na Dalekom severu.<\/p>\n
Vladimir Putin je tako svojom odlukom da pokrene agresiju na susednu Ukrajinu, \u0161to je pravdao \u2018spre\u010davanjem suseda da postane \u010dlanica NATO\u2019, zapravo doveo NATO snage na samu kapiju Ruske federacije.<\/p>\n
\n
<\/p>\n<\/div>\n
Tradicionalno, raspolo\u017eenje Finaca i \u0160ve\u0111ana prema \u010dlanstvu u NATO-u je bilo izuzetno nisko, \u010desto i ispod deset procenata. To se promenilo za samo par meseci po\u010detkom 2022, pa tako danas vi\u0161e od 80 gra\u0111ana Finske podr\u017eava \u010dlanstvo u najve\u0107em svetskom vojnom savezu, dok je u \u0160vedskoj to ne\u0161to manje \u2013 oko 64 odsto.<\/p>\n
\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
Putina, tako\u0111e, o\u010dekuje i niz obja\u0161njenja, pre svega \u2013 svojim gra\u0111anima. On je u februaru i martu pro\u0161le godine navodio da \u0107e \u2018specijalna vojna operacija\u2019 (kako Kremlj naziva poku\u0161aj invazije) \u2018trajati od mesec do dva dana, a svakako ne vi\u0161e od \u010detiri meseca\u2019.<\/p>\n
To se u maju mesecu 2022, nakon izuzetno o\u0161trog odgovora ukrajinskih snaga bezbednosti koji je iznenadio i vojne planere u Va\u0161ingtonu i Briselu, promenilo u \u2018specijalna operacija \u0107e trajati koliko je potrebno, ali svakako ne du\u017ee od godinu dana\u2019.<\/p>\n
Godinu i po dana kasnije, Putinove snage su manje-vi\u0161e gde su i po\u010dele. Jedina podru\u010dja koja su pod kontrolom ruskih snaga su ista ona oko kojih se vode borbe jo\u0161 od 2014 \u2013 Krim i me\u0111unarodno nepriznata \u2018Donjecka republika\u2019, kao i nekoliko podru\u010dja na istoku, uz samu granicu.<\/p>\n
Koliko su ruske snage (ne)sposobne \u2013 bolje re\u010deno, imaju slabu koordinaciju na terenu kao i o\u010digledno lo\u0161 lanac komande, pokazuje i primer \u2018Zmijskog ostrva\u2019 (rus. Zmiinyi ostrv).<\/p>\n
Ovo ostrvo u Crnom moru u oblasti Odesa, povr\u0161ine 0.17 kvadratnih kilometara, je bilo \u2018osvojeno\u2019 od strane ruske mornarice u aprilu mesecu pro\u0161le godine. Samo mesec i po dana kasnije, po\u010detkom juna, Ukrajina je povratila kontrolu nad ostrvom i celokupnim vodama u ovom podru\u010dju.<\/p>\n
Sem sporog napretka \u2018specijalne operacije\u2019, Putin do sada u ruskim propagandnim medijima i saop\u0161tenjima nije du\u017ee komentarisao ni broj poginulih i ranjenih ruskih vojnika. Vrhovna vojna komanda u Moskvi i danas saop\u0161tava minimalne brojke, od oko 25 hiljada poginulih i oko 21 hiljade ranjenih.<\/p>\n
Po svim relativnim izvorima sa terena, NATO analiza iz Brisela i projekcija Pentagona, u borbama u Ukrajini je do sada stradalo najmanje 53 hiljade ruskih vojnika, a oko 35 hiljada je te\u017ee ili lak\u0161e ranjeno. Tako\u0111e, ne treba zaboraviti ni da je u \u2018prvoj fazi\u2019 ovog sukoba od 2014 do 2021. godine poginulo najmanje 5800 do 6500 ruskih vojnika u borbama u regionu Donbasa.<\/p>\n
Iako ruska strana i Kremlj odbacuju ove brojke kao \u2018propagandu Kijeva i Zapada\u2019, sli\u010dne tvrdnje sti\u017eu i iz najbli\u017eeg Putinovog okru\u017eenja. Sada ve\u0107 biv\u0161i \u0161ef rasformirane privatne armije \u2018Wagner grupa\u2019, Jevgenij Prigo\u017ein, koji je decenijama va\u017eio za jednog od najbli\u017eih Putinovih saradnika i li\u010dnih prijatelja, u vi\u0161e navrata je kritikovao ruske generale i ceo vojni vrh. \u2018\u0160ojgu, Gerasimov!<\/p>\n
Pogledajte ove kov\u010dege, to su na\u0161i ljudi, poginuli su zbog va\u0161e nesposobnosti\u2019 rekao je u video snimku od pre samo mesec dana. On se u videu \u010dak koristio i psovkama, obra\u0107aju\u0107i se vrhu ruske komande, ministru odbrane Sergeju \u0160ojguu, i na\u010delniku General\u0161taba generalu armije Valeriju Gerasimovu.<\/p>\n
Kuda lete prazne rakete<\/strong><\/p>\nDmitrij Medvedev, koji se trenutno nalazi na \u010delu Saveta za bezbednost Rusije, a koji je tako\u0111e i nekada\u0161nji premijer i predsednik Rusije, izjavio je u januaru ove godine da \u2018bi poraz na frontu Ukrajini naterao Rusiju da se okrene kori\u0161\u0107enju nuklearnog oru\u017eja\u2019.<\/p>\n
Ruski mediji su ovakve navode predstavili kao \u2018Rusija, zapravo, i ne mo\u017ee do\u017eiveti poraz u Ukrajini\u2019, sve dok se i sam Putin nije slo\u017eio sa svojim verovatno najbli\u017eim saradnikom protekle dve decenije. \u2018Rusija \u0107e upotrebiti nuklearno oru\u017eje ako njene granice budu ugro\u017eene\u2019 rekao je Putin pre nekoliko nedelja na ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.<\/p>\n
\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\u0160ta su \u2018ugro\u017eene granice\u2019 u stvarnosti, Putin nije dalje obrazlagao. Ako se misli na prisustvo NATO snaga na Ruskim granicama, to nije bio slu\u010daj (u ve\u0107em obimu) do po\u010detka agresije na Ukrajinu.<\/p>\n
\n
<\/p>\n<\/div>\n
Ako se, pak, misli na snabdevanje Ukrajine zapadnim oru\u017ejem i municijom, to se bez ve\u0107ih problema de\u0161ava ve\u0107 vi\u0161e od godinu dana. Zapadni vojni i politi\u010dki analiti\u010dari ovo nazivaju \u2018Putinovim nuklearnim blefiranjem\u2019.<\/p>\n
Vladimir Vladimirovi\u010d, kao biv\u0161i pripadnik KGB, \u0161ef FSB, te decenijama prvi \u010dovek (teritorijalno) najve\u0107e zemlje na svetu, sasvim dobro poznaje \u2018strategiju obostranog nuklearnog uni\u0161tenja\u2019. (MAD, Mutual Assurred nuclear Destruction, eng.\u2019Mad-ludost\u2019). Ova doktrina po\u010diva na ideolo\u0161kim idejama jo\u0161 iz pedesetih i \u0161ezdesetih, kako na Zapadu, tako i na Istoku, i u najkra\u0107em, nala\u017ee \u2018nuklearni odgovor na kori\u0161\u0107enje nuklearnog oru\u017eja od strane neprijatelja\u2019.<\/p>\n
Devedesetih godina je ova strategija \u2018pro\u0161irena\u2019 u \u2018Asymmetric MAD\u2019, tj. u \u2018asimetri\u010dni nuklearni odgovor\u2019, kada bi (u teoriji) na jedan ruski nuklearni balisti\u010dki projektil NATO odgovorio sa najmanje tri.<\/p>\n
\n
<\/p>\n<\/div>\n
Kori\u0161\u0107enje satelitskih sistema za navo\u0111enje garantuje i veoma brzi \u2018razvoj situacije\u2019 \u2013 ra\u010dunarske simulacije, izvo\u0111ene na super-ra\u010dunarima, pokazale su da bi bilo \u2018MAD\u2019, bilo \u2018Asymnetric MAD\u2019, bio rat kratkog daha, trajanja od nedelju dana do najvi\u0161e tri meseca.<\/p>\n
To bi zna\u010dilo i prakti\u010dno kraj civilizacije kakvu poznajemo, a decenije nakon ovakvog \u2018MAD\u2019 napada bi bile obele\u017eene tzv. \u2018nuklearnom zimom\u2019. Ra\u010dunarske simulacije tako\u0111e pokazuju da bi u ovakvom scenariju \u0161irom sveta poginulo vi\u0161e od 90 odsto ljudske populacije, a bilo bi uni\u0161teno vi\u0161e od osamdeset odsto gradova i naselja.<\/p>\n