{"id":21716,"date":"2023-07-12T08:04:56","date_gmt":"2023-07-12T06:04:56","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=21716"},"modified":"2023-07-12T08:04:56","modified_gmt":"2023-07-12T06:04:56","slug":"nova-istorija-nastanka-planete-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/nova-istorija-nastanka-planete-zemlje\/","title":{"rendered":"Nova istorija nastanka planete Zemlje"},"content":{"rendered":"<div class=\"article-title-holder\">\n<h1 class=\"vijesti-text-parsed title js-main-title\">Znanstvenici: Prona\u0161li smo mjesto koje ozna\u010dava novo poglavlje u povijesti Zemlje<\/h1>\n<div class=\"article-info flex\">\n<div class=\"author-holder flex\">\n<div class=\"flex-1\">\n<div class=\"author-name flex\">Tihana Jari\u0107 Dauenhauer<\/p>\n<div>|<\/div>\n<div class=\"time vijesti-text\"><time datetime=\"2023-07-12 07:46:00\">Prije 15 minuta<\/time><\/div>\n<\/div>\n<div>07:46, 12. srpnja 2023.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"social-holder flex\">\n<div class=\"fb-share-button fb-share fb_iframe_widget\" data-href=\"https:\/\/www.index.hr\/clanak.aspx?id=2478823\" data-layout=\"button_count\" data-size=\"small\"><\/div>\n<div class=\"other\"><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"top-part flex\">\n<div class=\"left-part\">\n<figure class=\"img-container\">\n<div class=\"img-holder\"><img class=\"img-responsive\" src=\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/2e44186a-6991-40e7-9cfd-c803291bd564.jpg?width=765&amp;height=465\" alt=\"Znanstvenici: Prona\u0161li smo mjesto koje ozna\u010dava novo poglavlje u povijesti Zemlje\" \/><\/div><figcaption class=\"main-img-desc clearfix\"><span class=\"credits\">Foto: Shutterstock<\/span><\/figcaption><\/figure>\n<div class=\"content-holder\">\n<div class=\"text-holder\">\n<div class=\"text vijesti-link-underline\">\n<p>POPUT stranica dnevnika kojeg smo pisali kao tinejd\u017eeri, dno jezera Crawford u Ontariju, u Kanadi, skriva sje\u0107anja Zemlje u jasnom, kronolo\u0161kom redoslijedu. Glavni akteri iza njegovih sedimentnih zapisa su ljudi te su na stranicama njegovog blata sa\u010duvani &#8222;otisci&#8220; iroke\u0161kih zajednica iz kasnog 13. do 15. stolje\u0107a, dolazak europskih kolonista te ljudski utjecaji iz suvremenog doba.<\/p>\n<p>Zbog toga je tim stru\u010dnjaka UNESCO-ov rezervat biosfere nominirao kao mjesto koje bi trebalo predstavljati po\u010detak nove ere &#8211; antropocena. Antropocen je naziv koji neki nadjevaju trenutnoj geolo\u0161koj epohi, a koja ozna\u010dava trenutak u povijesti kada je ljudska aktivnost po\u010dela imati zna\u010dajan utjecaj na geologiju i ekosustave Zemlje.<\/p>\n<p>Sve br\u017ei rast emisije ugljikovog dioksida, rast razine mora, globalna masovna izumiranja, uni\u0161tavanje stani\u0161ta i urbanizacija karakteristi\u010dni su za posljednjih 70 godina. Navedene promjene rezultat su ljudskog utjecaja i nepovratno su promijenile na\u0161 planet. Stoga mnogi stru\u010dnjaci smatraju da smo usred nove geolo\u0161ke epohe, antropocena.<\/p>\n<h3>Ljudska aktivnost i radioaktivni element<\/h3>\n<p>Naime, dugo nakon \u0161to se na\u0161e zgrade pretvore u ru\u0161evine, a\u00a0ceste preplavi divljina, u fosilnim zapisima \u0107e ostati geolo\u0161ke zna\u010dajke, radioaktivni izotopi, kemijski potpisi i dramati\u010dne promjene koji ukazuju na prisutnost ljudi. U znanstvenoj zajednici se jo\u0161 uvijek diskutira o tome je li to dovoljno za ozna\u010davanje po\u010detka nove epohe.<\/p>\n<p>A ako jeste, koji od ovih faktora najvi\u0161e doprinosi karakteristikama nove ere? Mada su ljudi kroz lov i prikupljanje plodova oblikovali svoje okru\u017eenje tisu\u0107ama godina (sli\u010dno je i s pojavom poljoprivrede), ipak se po efektu na okoli\u0161 isti\u010de jedna pojava iz modernijeg vremenskog razdoblja &#8211;\u00a0tanki sloj radioaktivnog materijala koji se pojavio sredinom 20. stolje\u0107a, pi\u0161e\u00a0<a href=\"https:\/\/www.sciencealert.com\/a-lake-in-canada-defines-the-moment-we-changed-earth-forever\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Science Alert<\/a>.<\/p>\n<p>&#8222;Prisutnost plutonija sna\u017eno ukazuje na trenutak kada je \u010dovje\u010danstvo postalo toliko dominantna sila da je ostavila jedinstveni globalni &#8216;otisak prsta&#8217; na na\u0161em planetu&#8220;, rekao je geolog Andrew Cundy sa Sveu\u010dili\u0161tu Southampton i \u010dlan Radne skupine za antropocen (AGW).<\/p>\n<p>&#8222;U prirodi je plutonij prisutan samo u tragovima. No po\u010detkom 1950-ih, s prvim testiranjima hidrogenskih bombi, vidimo nevi\u0111eno pove\u0107anje tog elementa. A zatim, od sredine 1960-ih, kada na snagu stupa Sporazum\u00a0o zabrani nuklearnih pokusa, bilje\u017eimo pad&#8220;, objasnio je.<\/p>\n<h3>Za\u0161to jezero\u00a0Crawford?<\/h3>\n<p>Dogovor o jasnoj i jednostavnoj mjeri koja definira granicu izme\u0111u poglavlja u Zemljinoj povijesti samo je prvi korak. Kako bi se osigurala sloga znanstvene zajednice, ta se mjera mora zna\u010dajno o\u010ditovati na nekom odre\u0111enom mjestu.\u00a0AGW se posljednje tri godine bavi procjenom kvalitete na desetak potencijalnih &#8222;zlatnih \u0161iljaka&#8220; za antropocen, a sada se njegova radna skupina odlu\u010dila za jezero Crawford.<\/p>\n<p>Me\u0111u drugim potencijalnim lokacijama bili su treseti\u0161te u Sudetima u Poljskoj, jezero Searsville u Kaliforniji, dio morskog dna u Balti\u010dkom moru, zaljev u Japanu, vulkanski krater ispunjen vodom u Kini, ledena jezgra s Antarkti\u010dkog poluotoka, i dva koraljna grebena, jedan u Australiji, a drugi u Meksi\u010dkom zaljevu, navodi\u00a0<a href=\"https:\/\/edition.cnn.com\/2023\/07\/11\/world\/anthropocene-epoch-geological-time-unit-scn\/index.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">CNN<\/a>.<\/p>\n<p>Za\u0161to su izabrali\u00a0Crawford? Naime, budu\u0107i da se radi o malome i dubokome jezeru, njegove vode se ne mije\u0161aju tako lako. Kalcij i karbonat iz obli\u017enjih stijena se otapaju u jezeru, tvore\u0107i kristale koji se talo\u017ee na dnu, a koji definiraju svako doba.<\/p>\n<p>Oblik jezera ograni\u010dava mije\u0161anje vode tako da se donji dijelovi ne mije\u0161aju s povr\u0161inskim vodama. Dno jezera potpuno je izolirano od ostatka planeta \u2013 na njega sti\u017ee jedino ono \u0161to lagano potone na dno.<\/p>\n<p>Ranije ove godine analizirani su uzorci blata iz jezera kako bi se utvrdilo\u00a0gdje se to\u010dno u slojevima mulja pojavljuje radioaktivni element. &#8222;Od otprilike 1945. vidimo plutonij u sedimentima i drugim materijalima, \u0161to je povezano s programom testiranja atomskog oru\u017eja&#8220;, rekao je Cundy za\u00a0<a href=\"https:\/\/www.bbc.com\/news\/science-environment-66132769\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">BBC<\/a>.<\/p>\n<p>AWG \u0107e kasnije ove godine predstaviti svoje preporuke o uspostavljanju nove epohe \u0161iroj geolo\u0161koj zajednici. Kona\u010dna odluka je na Me\u0111unarodnoj komisiji za stratigrafiju, a trebala bi biti objavljena na 37. Me\u0111unarodnom geolo\u0161kom kongresu u Ju\u017enoj Koreji, u kolovozu 2024.<\/p>\n<h3>Velika debata o antropocenu<\/h3>\n<p>Kao \u0161to smo i prije naveli, ne sla\u017eu se svi stru\u010dnjaci s time da antropocen ima kvalifikacije za uvr\u0161tavanje u epohu. Stan Finney, glavni tajnik Me\u0111unarodne unije geolo\u0161kih znanosti, smatra da je stratigrafski zapis antropocena, ako se prihvati da po\u010dinje 1950-ih, relativno minimalan, odnosno u trajanju jednog ljudskog vijeka.<\/p>\n<p>Po\u010detak antropocena mogao bi se definirati na mnogo na\u010dina &#8211; uklju\u010duju\u0107i industrijsku revoluciju &#8211; \u0161to bi rezultiralo mnogo duljim intervalom nego \u0161to se trenutno predla\u017ee, istaknuo je. &#8222;Nema sumnje da su ljudi dramati\u010dno utjecali na Zemlju. I\u00a0danas se suo\u010davamo s nevjerojatnim posljedicama. Ali to je bio dugotrajan fenomen&#8220;, rekao je.<\/p>\n<p>Finney tako\u0111er smatra da bi iza slu\u017ebenog priznanja antropocena mogla stajati politi\u010dka motivacija te da bi se sna\u017ean utjecaj \u010dovje\u010danstva na Zemlju mogao vi\u0161e opisati kao teku\u0107i geolo\u0161ki doga\u0111aj, a ne kao formalna epoha s preciznim datumom. po\u010detka.<\/p>\n<\/div>\n<div class=\"article-report-container\">\n<div class=\"article-report-trigger\" data-article-id=\"2478823\">Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"ad-container\"><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici: Prona\u0161li smo mjesto koje ozna\u010dava novo poglavlje u povijesti Zemlje Tihana Jari\u0107 Dauenhauer | Prije 15 minuta 07:46, 12.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":20764,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[25,36,14],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21716"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21716"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21716\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21717,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21716\/revisions\/21717"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20764"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21716"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21716"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21716"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}