{"id":21570,"date":"2023-06-30T18:12:23","date_gmt":"2023-06-30T16:12:23","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=21570"},"modified":"2023-06-30T18:12:23","modified_gmt":"2023-06-30T16:12:23","slug":"zastita-od-kradje-privatnih-podataka-preko-interneta","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/zastita-od-kradje-privatnih-podataka-preko-interneta\/","title":{"rendered":"Za\u0161tita od kra\u0111e privatnih podataka preko interneta"},"content":{"rendered":"
\n
\n

Cyber stru\u010dnjak za sigurnost: Ovako napada\u010di kradu va\u0161e podatke na internetu<\/h1>\n
\n
\n
\n
Index Native<\/div>\n
13:40, 30. lipnja 2023.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"Cyber<\/div>
Foto: Shutterstock<\/span><\/figcaption><\/figure>\n
\n
\n
\n

KAO I SVAKOG dana, Ivan je ju\u010der sjeo za svoje ra\u010dunalo ne bi li odgledao nekoliko epizoda omiljene serije prije spavanja. Jo\u0161 jednom prije no \u0161to to u\u010dini, odlazi na poslovni e-mail provjeriti je li obavio sve u tvrtki u kojoj je tek dobio posao i sutradan ga \u010deka va\u017ean sastanak. Tada za njega po\u010dinje nimalo o\u010dekivan scenarij.<\/p>\n

Nakon nekoliko poku\u0161aja oporavka ra\u010duna, Ivan shva\u0107a da vi\u0161e nikako ne mo\u017ee do\u0107i do svoje e-mail adrese, a u panici shva\u0107a da ni njegov YouTube kanal nije vi\u0161e isti. Sada su tamo uploadani \u010dudni videozapisi, a do ra\u010duna vi\u0161e ne mo\u017ee, jer je povezan mailom. Ubrzo shva\u0107a da je izgubio sve va\u017ene tablice, podatke i sve spremno za sutra\u0161nji sastanak. Ivan je izgubio pristup svojim ra\u010dunima.<\/p>\n

Ivan je sre\u0107om izmi\u0161ljeni lik, kao i njegov nesretni doga\u0111aj, ali takve situacije u velikoj mjeri su sve ve\u0107a stvarnost, naro\u010dito od 2020. godine, kada se digitalizacija po\u010dela ekspanzivno razvijati.<\/p>\n

Posljednje informacije CERT-a, nacionalnog tijela za prevenciju i za\u0161titu od ra\u010dunalnih ugroza, pokazuju da je u Hrvatskoj me\u0111u prvim na\u010dinima prevare\u00a0phishing<\/em>.\u00a0Prema CERT-u, od ukupno 1296 kiberneti\u010dkih incidenata u pro\u0161loj godini, vi\u0161e od 40 posto spada u\u00a0phishing\u00a0<\/em>napade.<\/p>\n

U njima se napada\u010d la\u017eno predstavlja i poku\u0161ava potencijalnu \u017ertvu natjerati da u\u010dini ne\u0161to na svoju \u0161tetu. Naj\u010de\u0161\u0107e je cilj ove prevare kra\u0111a osobnih podataka, financijska korist i \u0161irenje zlonamjernog softvera na ra\u010dunalu. Dodatno, osobne i osjetljive informacije mogu biti zloupotrijebljene ili prodane na crnom tr\u017ei\u0161tu, tj. dark webu.<\/p>\n

\n
\"\"
Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n

Damir Bujan,<\/strong>\u00a0konzultant za informacijsku sigurnost iz\u00a0A1 Hrvatska<\/a>,\u00a0pojasnio je za\u0161to do ovog dolazi.<\/p>\n

„Najnovije taktike kori\u0161tene u\u00a0phishing\u00a0<\/em>napadima uklju\u010duju vjerodostojne e-mail poruke koje napada\u010di \u0161alju \u017ertvama. U pro\u0161losti su\u00a0phishing\u00a0<\/em>napadi bili relativno lako uo\u010dljivi jer su poruke imale gramati\u010dke pogre\u0161ke, imena tvrtki nisu bila to\u010dna i doslovno se iz aviona vidjelo da je rije\u010d o prevari. Me\u0111utim, ljudi bi nasjeli i na takve „lo\u0161e\u201c napravljene e-mail poruke. Danas je situacija potpuno druga\u010dija jer su uz pomo\u0107 AI alata\u00a0phishing\u00a0<\/em>napada\u010di postali vrlo vje\u0161ti“, kazao je Bujan.<\/p>\n

Potvrdio je da su unazad nekoliko godina sve u\u010destaliji\u00a0spear phishing\u00a0<\/em>(spear \u2013 koplje) i\u00a0whaling\u00a0<\/em>(kitolov) napadi.<\/p>\n

„Napada\u010d mo\u017ee ba\u0161 za odre\u0111enu tvrtku prilagoditi\u00a0phishing\u00a0<\/em>e-mail (memorandum i logotip u poruci su originalni kako bi umanjili sumnju) i poslati ga svim djelatnicima te tvrtke.\u00a0Whaling<\/em>, tj. kitolov, jo\u0161 detaljnije je izveden napad u kojem se cilja ba\u0161 odre\u0111ena osoba. Na primjer, predsjednika uprave neke tvrtke, direktora financija ili neke druge odgovorne osobe koja lakomisleno mo\u017ee dovesti u opasnost cijelu tvrtku“, potvrdio je ovaj stru\u010dnjak za informacijsku sigurnost.<\/p>\n

Jednostavnim koracima do sigurnosti<\/h3>\n

Kako se ne bi prona\u0161li u statistici prevarenih, va\u017ene su dvije stvari, oprezno i svjesno pretra\u017eivanje interneta.\u00a0Dovoljno je zapo\u010deti s nekoliko jednostavnih postavki. Na popisu prvih sigurnosnih mjera je\u00a0kori\u0161tenje VPN-a<\/strong>, odnosno sustava Virtual Private Network.VPN je program koji slu\u017ei kao tunel izme\u0111u ra\u010dunala i interneta. On prikriva privatnu, stvarnu IP adresu, a u zamjenu nudi neku drugu.<\/p>\n

Tako potencijalni hakeri ne mogu pristupiti ure\u0111ajima i ne mo\u017ee se tako lako postati \u017ertvom hakerskih napada. Pritom, va\u017eno je napomenuti da je potrebno za\u0161tititi i sam internetski prijenosnik, odnosno ruter. Sugerira se da se promijeni korisni\u010dko ime i lozinka te onesposobi\u00a0wireless\/remote<\/em>\u00a0funkcija. Ako je isklju\u010dena, druga udaljena ra\u010dunala i ure\u0111aji ne\u0107e se mo\u0107i spojiti na internet.<\/p>\n

A\u017eurirajte ra\u010dunala<\/h3>\n

Windows a\u017euriranje ponekad dugo traje i nije omiljena pojava u kutu ekrana, ali je svakako korisna. Va\u017eno je redovito a\u017eurirati ra\u010dunala i operativni sustav jer \u0107e se ujedno osvje\u017eiti i sigurnosne postavke, tj. zakrpe.<\/p>\n

„Napada\u010di mogu ciljati poznate propuste u nea\u017euriranim sustavima i iskoristiti ih za instaliranje zlo\u0107udnog softvera poput malwarea, kra\u0111u podataka ili preuzimanje kontrole nad samim ra\u010dunalom\u201c, istaknuo je Bujan.<\/p>\n

\n
\"\"
Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n

Dobro bi bilo obratiti pa\u017enju i na\u00a0web preglednike<\/strong>. Google Chrome je najra\u0161irenija tra\u017eilica, njezina zastupljenost na tr\u017ei\u0161tu je \u010dak 63 posto, potvrdio je to i Damir Bujan. Postoje i alternativne tra\u017eilice koje pru\u017eaju iskustvo anonimne pretrage, me\u0111utim nijedna tra\u017eilica nije u potpunosti anonimna, komentirao je ovaj stru\u010dnjak. Iako, neke pru\u017eaju ve\u0107u anonimnost koja je za korisnike va\u017ena, kao \u0161to je to tra\u017eilica Brave ili Mozilla Firefox.<\/p>\n

„Google je poznat po svojim naprednim algoritmima koji analiziraju podatke korisnika kako bi pru\u017eili personalizirane rezultate pretra\u017eivanja i oglase. Me\u0111utim, to zna\u010di da Google prikuplja velike koli\u010dine podataka o korisnicima, uklju\u010duju\u0107i pretra\u017eivanja, povijest pregledavanja, lokaciju i jo\u0161 mnogo toga\u201c, dodatno je u\u010dvrstio razloge Damir Bujan.<\/p>\n

Antivirusni sustavi su suigra\u010di<\/h3>\n

Posljednji va\u017ean korak pri sigurnosti\u00a0antivirusni su sustavi<\/strong>. Upravo oni detektiraju sumnjive datoteke koje mogu na\u0161tetiti sigurnosti ili funkcionalnosti ra\u010dunala. Osim toga, mnogi antivirusni sustavi automatizmom blokiraju nepouzdane internetske stranice, pa ako se klikne negdje gdje se nije trebalo, antivirusni sustav \u0107e na to upozoriti.<\/p>\n

Do curenja podataka uvijek mo\u017ee do\u0107i, i to je, ka\u017ee Damir Bujan, vrlo unosan posao.<\/p>\n

„Prema nekim procjenama, kiberneti\u010dki kriminal \u0107e do 2025. godine u svijetu napraviti \u0161tetu od 10.5 trilijuna dolara, dok je prije desetak godina ta \u0161teta iznosila oko 3 trilijuna dolara. U tom razdoblju \u0161teta od kiberneti\u010dkog kriminala pove\u0107ala se trostruko\u201c, istaknuo je Bujan.<\/p>\n

\n
\"\"
Na fotografiji: Damir Bujan
\nFoto: A1 Hrvatska<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n

\u017drtva tako mo\u017ee postati svatko. Ponekad se radi o slabo za\u0161ti\u0107enim web stranicama s koje napada\u010di prikupe tablice s podacima, informacije o kreditnim karticama te druge privatne vrednote. Ako je lozinka ra\u010dunala slaba, upadi u privatna ra\u010dunala isto tako nisu isklju\u010dena mogu\u0107nost.<\/p>\n

Prema sugestiji Damira Bujana, konzultanta za informacijsku sigurnost, ovo su savjeti kako se i dodatno za\u0161tititi.<\/p>\n

„Potrebno je paziti na sljede\u0107e: koristiti sna\u017ene i jedinstvene lozinke, dakle razli\u010ditu lozinku za svaki sustav. Moramo biti oprezni prilikom otvaranja sumnjivih ili nepoznatih poveznica u elektroni\u010dkoj po\u0161ti. Nadalje, po\u017eeljno je koristiti dvofaktorsku autentikaciju gdje je ona dostupna, i moramo se pridr\u017eavati op\u0107ih sigurnosnih praksi i koristiti sigurne te provjerene ra\u010dunalne mre\u017ee\u201c, pojasnio je.<\/p>\n

Za vi\u0161e korisnih informacija platforma\u00a0Bolji online<\/a><\/strong>\u00a0pokazuje i statisti\u010dke podatke o sigurnosti na internetu. Bolji online je platforma putem koje A1 Hrvatska \u017eeli u\u010diniti internet boljim i sigurnijim mjestom. Upravo je promjena pona\u0161anja na internetu glavni fokus ove platforme, a konkretnim savjetima \u017eeli pokazati kako pretra\u017eivati na internetu ne samo odgovorno ve\u0107 i svjesno.<\/p>\n

Platforma je pro\u017eeta\u00a0savjetima,<\/a>\u00a0korisnim \u010dlancima i informacijama koje skre\u0107u pa\u017enju na ono \u0161to bi svaki korisnik interneta trebao imati na umu tijekom svog vremena online. Na platformi se nalaze i konkretni razgovori sa stru\u010dnjacima koji mogu dodatno pomo\u0107i pri odgovornijem kori\u0161tenju interneta.<\/p>\n

\n
\"\"
Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n

„Digitalna transformacija mo\u017eda nije vidljiva na prvu, ali je zato sveprisutna. To je \u010dinjenica od koje ne mo\u017eemo pobje\u0107i. Me\u0111utim, kao i kod svih ostalih stvari u \u017eivotu, u kiberneti\u010dkom, tj. virtualnom svijetu trebamo se pona\u0161ati odgovorno i pametno. Na\u017ealost, ne postoji na\u010din kako da potpuno za\u0161titimo osobne ili ra\u010dunalne podatke osim da ne koristimo internet.Naju\u010dinkovitija strategija za\u0161tite osobnih ili ra\u010dunalnih podataka jest racionalno razmi\u0161ljanje. Ako vam je ne\u0161to sumnjivo ili zvu\u010di suvi\u0161e dobro da bi bilo istinito, vrlo vjerojatno je rije\u010d o prevari\u201c, za kraj je zaklju\u010dio Damir Bujan.<\/p>\n

Sadr\u017eaj donosi Index u suradnji s\u00a0A1 Hrvatska<\/a>\u00a0u skladu s najvi\u0161im profesionalnim standardima<\/em><\/p>\n<\/div>\n

\n
Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
#<\/span>internet<\/a>\u00a0#<\/span>sigurnost<\/a>\u00a0#<\/span>surfanje<\/a>\u00a0#<\/span>malware<\/a>\u00a0#<\/span>cyber napad<\/a>\u00a0#<\/span>phishing<\/a>\u00a0#<\/span>a1hrvatska<\/a>\u00a0#<\/span>\u00a0native<\/a>\u00a0#<\/span>\u00a0index native<\/a>\u00a0#<\/span>\u00a0bolji online<\/a>\u00a0#<\/span>\u00a0preglednik<\/a><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n