{"id":21486,"date":"2023-06-24T21:39:24","date_gmt":"2023-06-24T19:39:24","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=21486"},"modified":"2023-06-24T21:39:24","modified_gmt":"2023-06-24T19:39:24","slug":"elektrini-automobili-su-preskupi","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/elektrini-automobili-su-preskupi\/","title":{"rendered":"Elektri;ni automobili su preskupi"},"content":{"rendered":"
\n

Dok bogati kupuju elektri\u010dne automobile, oni bez para ih samo gledaju<\/h1>\n<\/div>\n
\n
\n
\"\u017divan<\/a><\/p>\n
\n

\u017divan Lazi\u0107<\/h4>\n

zivanlaz@gmail.com<\/h5>\n<\/div>\n
\n
\n
INFO<\/a><\/h5>\n
23.06.2023.<\/h6>\n
10:24 > 10:40<\/h6>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/a><\/a><\/a><\/p>\n
\n

KOMENTARI<\/h4>\n
31<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
Ovih dana evropski mediji naveliko promovi\u0161u novi model automobila „reno 5“.<\/div>\n
\"Dok<\/p>\n
Foto: Pixabay<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n

Re\u010d je o elektri\u010dnom vozilu \u010dija funkcija ne\u0107e biti samo u saobra\u0107aju, ve\u0107 \u0107e omogu\u0107avati i trgovinu strujom. Specifi\u010dnost je \u0161to radi na baterije koje dopu\u0161taju vo\u017enju do 400 kilometara bez punjenja, ali je snabdeven i dvosmernim punja\u010dem pomo\u0107u koga mo\u017ee da neutro\u0161enu struju \u0161alje u distributivnu mre\u017eu.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n

\n
<\/p>\n
<\/div>\n

<\/ins><\/p>\n

\"\"<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
Auto prodaje struju<\/strong><\/em><\/div>\n
<\/div>\n
Preciznosti radi, novi model „renoa“ ne\u0107e proizvoditi struju vi\u0161e nego drugo vozilo na istu bateriju, ali \u0107e omogu\u0107iti da struju ubacujete u mre\u017eu kada procenite da vam se isplati. Ideja je da korisnik novog modela poznate francuske marke puni auto no\u0107u, u vreme kada je struja i \u010detiri puta jeftinija, dok bi danju, kada vozilo nije u funkciji, struju prodavao po znatno vi\u0161oj ceni.<\/div>\n
<\/div>\n
Poznata firma reklamnu kampanju vodi kao mogu\u0107nost da siroma\u0161niji gra\u0111ani na \u0161to lak\u0161i na\u010din do\u0111u do elektri\u010dnog automobila. U pitanju je vozilo srednje cenovne klase, \u010dija je vrednost oko 25.000 evra.<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

Francuski pronalaza\u010di su se odlu\u010dili da inovacijom u solidnom vozilu bitno pojeftine nabavku i kasniju upotrebu e-vozila i porodicama sa skromnijim primanjima omogu\u0107e da jednostavnije do\u0111u do ekolo\u0161kog automobila. Time je u pariskim krugovima otvorena debata o tome ko kupuje elektri\u010dna vozila otprilike dvostruko skuplja od vozila iste klase na fosilna goriva.<\/div>\n
<\/div>\n
Nesporno je da su siroma\u0161niji u mnogo te\u017eem polo\u017eaju ako ho\u0107e da nabave moderan auto i sve je vidljivije da se problem mora re\u0161iti ako se podsti\u010de relativno brzi prelazak na automobil koji tokom vo\u017enje ne emituje ozlogla\u0161eni ugljen-dioksid.<\/div>\n
<\/div>\n
Tri miliona e-vozila<\/strong><\/em><\/div>\n
<\/div>\n
Na prvi pogled mo\u017ee izgledati da u Evropskoj uniji gra\u0111ani i kompanije brzo modernizuju vozni park. Lane je broj elektri\u010dnih vozila pove\u0107an za 58 odsto, sa 1,9 na 3,1 miliona ovakvih automobila. Najvi\u0161e modernih vozila je u Nema\u010dkoj – 1,1 milion, ali to je tek 2,4 odsto od ukupnih 47 miliona automobila u najve\u0107oj unijskoj dr\u017eavi.<\/div>\n
<\/div>\n
U Francuskoj 630.000 elektri\u010dnih \u010dini tek 1,5 odsto od ukupnih 42 miliona vozila. U Italiji je broj elektri\u010dnih i hibridnih vozila jedva 175.000 naspram oko 37 miliona na fosilna goriva.<\/div>\n
<\/div>\n
Situacija na putevima je daleko najpovoljnija u Norve\u0161koj, gde oko 630.000 e-vozila \u010dini bezmalo \u010detvrtinu svih \u010detvoroto\u010dka\u0161a. Razlog su izuzetno velike subvencije kojima je bogati Oslo podsticao prelazak na ekolo\u0161ki prihvatljivije automobile. Ali, u poslednje vreme Norve\u0161ka smanjuje subvencije u ove namene, pa je i brzina prelaska na „zelena vozila“ u zemlji na severu Evrope poprili\u010dno sni\u017eena.<\/div>\n
<\/div>\n
Siroma\u0161niji spori kao pu\u017e<\/strong><\/em><\/div>\n
<\/div>\n
Mada brojka od preko tri miliona e-vozila na drumovima Unije na prvi pogled imponuje, njih je tek 76 na 10.000 svih automobila. Posebno je prelazak na „zeleni saobra\u0107aj“ spor u siroma\u0161nijim dr\u017eavama. Bugari se jo\u0161 hvali\u0161u kako su unazad 15 godina broj vozila sa 210 pove\u0107ali na 390 na svakih 1.000 stanovnika, dok je kod Rumuna u istom razdoblju broj vozila sa 193 dostigao 382 na svakih 1.000 \u017eitelja.<\/div>\n
<\/div>\n
\u0160to se ti\u010de e-vozila, kod prvih je na drumovima oko 12.000, uprkos izda\u0161nom dr\u017eavnom subvencionisanju doma\u0107eg proizvo\u0111a\u010da „da\u010dije“ da izbaci sopstveno ekolo\u0161ko vozilo. Tek je oko 2.000 e-vozila u vlasni\u0161tvu bugaskih kompanija i gra\u0111ana.<\/div>\n
<\/div>\n
I pored te\u0161ko\u0107a koje prate ovaj segment „zelene tranzicije“, Evropski parlament je nedavno odlu\u010dio da u celoj EU godine 2035. prestane proizvodnja vozila sa motorom na unutra\u0161nje sagorevanje. Procenjuje se da \u0107e tada oko 40 odsto automobila i manjih dostavnih vozila biti na struju ili hibridno. Deset ili 15 godina kasnije, jo\u0161 nije precizirano, u Uniji bi trebalo da bude zabranjena i bilo kakva vo\u017enja automobila na fosilna goriva, \u010dime bi se, stav je parlamenta u Strazburu, sna\u017eno podstakla celokupna „zelena tranzicija“.<\/div>\n
<\/div>\n
Uvaljivanje krntija<\/strong><\/em><\/div>\n
<\/div>\n
Me\u0111utim, uz Rumune i Bugare, prigovori na brzinu kojom se predvi\u0111a velika transformacija sti\u017eu i iz Ma\u0111arske, Slova\u010dke, Italije, Poljske… Zajedni\u010dko je svima da isti\u010du kako je re\u010d o preskupom zaokretu za siroma\u0161nije dr\u017eave, jo\u0161 vi\u0161e za njihove stanovnike.<\/div>\n
<\/div>\n
U osnovi poprili\u010dno velikog broja vozila na struju su ogromne dr\u017eavne subvencije kojima bogati Zapad podsti\u010de preobra\u017eaj. Toliki izdaci su prevelik zalogaj za mnogostruko tanje klase isto\u010dnoevropskih dr\u017eava na \u010dijim drumovima se „zelena tranzicija“ odvija i nekoliko stotina puta sporije. Ve\u0107 i aktuelno dupliranje vozila na fosilni pogon u vlasni\u0161tvu rumunskih ili bugarskih gra\u0111ana nije toliko izraz pove\u0107anih zarada u ovim dr\u017eavama, koliko jeftino\u0107e polovne starudije koju bogati Zapad \u0161to pre i \u0161to vi\u0161e uvaljuje drugima, pa i „bra\u0107i“ na istoku kontinenta.<\/div>\n
<\/div>\n
\u0160to se ti\u010de Srbije, ali i njenih suseda na Balkanu, elektri\u010da vozila su retkost. Dr\u017eava je pre \u010detiri godine zapo\u010dela subvencionisanje i te sezone je kupljeno 112 e-automobila, dok su slede\u0107e godine uve\u0107ani podsticaji pomogli kupovinu 441, lane 625 vozila. Ove godine za iste namene je izdvojeno 2,35 miliona evra, dvostruko vi\u0161e nego prethodne, a visina subvencije je do 2.500 evra za putni\u010dko, odnosno do 5.000 evra za teretno vozilo.<\/div>\n

<\/span><\/p>\n

\n
<\/p>\n