{"id":21386,"date":"2023-06-18T18:40:23","date_gmt":"2023-06-18T16:40:23","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=21386"},"modified":"2023-06-18T18:40:23","modified_gmt":"2023-06-18T16:40:23","slug":"balisticki-projektili-i-nasusna-glad-ne-idu-zajedno","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/balisticki-projektili-i-nasusna-glad-ne-idu-zajedno\/","title":{"rendered":"Balisti\u010dki projektili i nasu\u0161na glad ne idu zajedno ?"},"content":{"rendered":"
\n

Tri pri\u010de iz Sjeverne Koreje: „Glad i brutalna represija. Ovo je beznadni pakao“<\/h1>\n
\n
\n
\n
Index Vijesti<\/div>\n
16:11, 18. lipnja 2023.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"Tri<\/div>
Foto: Profimedia, EPA<\/span><\/figcaption><\/figure>\n
\n
\n
\n

MYONG Suk se nadvila nad svoj mobitel, o\u010dajni\u010dki poku\u0161avaju\u0107i obaviti jo\u0161 jednu prodaju. Ova bistra poslovna \u017eena potajno prodaje minijaturne koli\u010dine prokrijum\u010darenih lijekova onima kojima su o\u010dajni\u010dki potrebni – tek toliko da mo\u017ee pre\u017eivjeti. Ve\u0107 je jednom bila uhva\u0107ena i jedva si je mogla priu\u0161titi mito da ne ode u zatvor. Ne mo\u017ee si dopustiti da bude ponovno uhva\u0107ena. Ali u svakom trenutku netko bi mogao pokucati na vrata. Ona se ne boji samo policije ve\u0107 i svojih susjeda. Vi\u0161e nema gotovo nikoga kome mo\u017ee vjerovati.<\/p>\n

Ovako nije bilo prije. Njen medicinski biznis nekada je bio u usponu.<\/p>\n

Me\u0111utim, 27. sije\u010dnja 2020. Sjeverna Koreja zatvorila je granice kao odgovor na pandemiju, zaustavljaju\u0107i ne samo ljude ve\u0107 i hranu i robu da u\u0111u u zemlju. Njeni gra\u0111ani, kojima je ve\u0107 bio zabranjen izlazak iz zemlje, zatvoreni su u svoje gradove. Humanitarni radnici i diplomati spakirali su se i oti\u0161li. Stra\u017eari imaju naredbu da pucaju u svakoga tko se \u010dak i pribli\u017ei granici. Najizoliranija zemlja na svijetu postala je informacijska crna rupa.<\/p>\n

Tiranska vladavina Kim Jong-una<\/h3>\n

Pod tiranskom vladavinom Kim Jong-una Sjevernokorejcima je zabranjen kontakt s vanjskim svijetom. Uz pomo\u0107 organizacije Daily NK, koja upravlja mre\u017eom izvora unutar zemlje, BBC je uspio komunicirati s troje obi\u010dnih ljudi. Ispri\u010dali su svijetu o katastrofalnim posljedicama koje je zatvaranje granice imalo po njihove \u017eivote. Oni znaju da \u0107e vjerojatno biti ubijeni ako vlada otkrije da razgovaraju sa strancima. BBC otkriva samo dio onoga \u0161to su rekli, ali njihova iskustva nude ekskluzivan uvid u stanje unutar Sjeverne Koreje.<\/p>\n

„Na\u0161a situacija s hranom nikada nije bila ovako lo\u0161a“, ka\u017ee Myong Suk.<\/p>\n

Kao i ve\u0107ina \u017eena u Sjevernoj Koreji, ona donosi glavni izvor zarade u obitelj. Siroma\u0161ne pla\u0107e koje mu\u0161karci zara\u0111uju na obveznim dr\u017eavnim poslovima gotovo su bezvrijedne i prisiljavaju njihove \u017eene da prona\u0111u kreativne na\u010dine zarade za \u017eivot.<\/p>\n

Prije zatvaranja granice Myong Suk bi organizirala krijum\u010darenje prijeko potrebnih lijekova, uklju\u010duju\u0107i antibiotike, iz Kine, koje bi prodavala na lokalnom tr\u017ei\u0161tu. Trebala je podmititi grani\u010dare, \u0161to joj je pojelo vi\u0161e od polovice zarade, ali je to prihvatila kao dio igre. To joj je omogu\u0107ilo lagodan \u017eivot u jednom gradu na sjeveru zemlje uz granicu s Kinom.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/div>\n

 <\/p>\n

Odgovornost da brine za svoju obitelj uvijek joj je stvarala odre\u0111eni stres, ali sada ju to izjeda. Postalo je gotovo nemogu\u0107e do\u0107i do proizvoda za prodaju.<\/p>\n

Jednom je u o\u010daju sama poku\u0161ala pro\u0161vercati lijek, ali je uhva\u0107ena i sada je pod stalnim nadzorom. Umjesto toga poku\u0161ala je prodati sjevernokorejske lijekove, ali i to je danas te\u0161ko prona\u0107i, \u0161to zna\u010di da joj se zarada prepolovila.<\/p>\n

Kada se njen mu\u017e i djeca probude, ona im priprema doru\u010dak od kukuruza. Pro\u0161la su vremena kada su mogli jesti samo ri\u017eu. Njezini gladni susjedi po\u010deli su kucati na vrata tra\u017ee\u0107i hranu, no ona ih mora odbiti.<\/p>\n

„\u017dao mi je \u0161to sam ro\u0111en u ovoj zemlji“<\/h3>\n

„\u017divimo na prvoj liniji \u017eivota“, ka\u017ee Myong Suk. U drugom gradu blizu granici, gra\u0111evinski radnik Chan Ho ima frustriraju\u0107e jutro: „\u017delim da ljudi znaju da mi je \u017eao \u0161to sam ro\u0111en u ovoj zemlji.“<\/p>\n

Ustaje rano kako bi pomogao svojoj \u017eeni da se spremi za tr\u017enicu, prije nego \u0161to sam krene na gradili\u0161te. On poslu\u0161no nosi njezine proizvode i sla\u017ee ih na njezin \u0161tand, potpuno svjestan da je njezin posao jedini razlog \u0161to je jo\u0161 \u017eiv. Oko 4000 wona koje zara\u0111uje dnevno, odnosno oko \u010detiri dolara, vi\u0161e nije dovoljno za kupnju jednog kilograma ri\u017ee, a pro\u0161lo je toliko vremena otkako je njegova obitelj primala dr\u017eavne obroke hrane da je zaboravio na njih.<\/p>\n

Tr\u017enice na kojima ve\u0107ina Sjevernokorejaca kupuje hranu sada su gotovo prazne, a cijene ri\u017ee, kukuruza i za\u010dina su porasle.<\/p>\n

Budu\u0107i da Sjeverna Koreja ne proizvodi dovoljno hrane da prehrani svoju populaciju, oslanja se na uvoz. Zatvaranjem granice vlada je presjekla vitalne isporuke hrane, zajedno s gnojivima i strojevima potrebnim za uzgoj usjeva.<\/p>\n

Isprva se Chan Ho bojao da bi mogao umrijeti od covida-19, ali kako je vrijeme prolazilo, po\u010deo se brinuti da \u0107e umrijeti od gladi, posebno dok je gledao kako ljudi oko njega umiru.<\/p>\n

Prvi u njegovom selu koji su umrli od gladi bili su majka i njena djeca. Postala je previ\u0161e bolesna da bi radila. Djeca su je koliko god su mogla odr\u017eavala na \u017eivotu prosja\u010de\u0107i hranu, no na kraju su sve troje umrli. Sljede\u0107a na redu bila je majka koja je osu\u0111ena na te\u017eak rad zbog kr\u0161enja pravila karantene. Ona i njezin sin umrli su od gladi.<\/p>\n

„Ovo je beznadni pakao“<\/h3>\n

Nedavno je jedan od sinova njegovog poznanika otpu\u0161ten iz vojske jer je bio neuhranjen. Chan Ho se sje\u0107a kako mu se lice odjednom napuhnulo. U roku od tjedan dana je umro. „Ne mogu spavati kada razmi\u0161ljam o svojoj djeci, koja moraju vje\u010dno \u017eivjeti u ovom beznadnom paklu“, ka\u017ee Chan Ho.<\/p>\n

Stotinama kilometara daleko, u relativno bogatom glavnom gradu Pjongjangu, gdje se neboderi ni\u017eu uz gradsku rijeku, Ji Yeon se na posao vozi podzemnom \u017eeljeznicom. Iscrpljena je nakon neprospavane no\u0107i. Ima dvoje djece i mu\u017ea koje mora uzdr\u017eavati novcem koji zara\u0111uje rade\u0107i u trgovini hranom.<\/p>\n

Iz du\u0107ana je kri\u0161om iznosila vo\u0107e i povr\u0107e koje je prodavala na tr\u017enici, ali i cigarete koje je njezin suprug dobivao kao mito od svojih kolega s posla. Za novac bi kupila ri\u017eu. Sada se torbe temeljito pretra\u017euju kad odlazi s posla, a mito za njena supruga vi\u0161e nije stizao. Nitko si ne mo\u017ee priu\u0161titi da i\u0161ta poklanja.<\/p>\n

„U\u010dinili su nemogu\u0107im sporedne prihode“, ljuti se ona.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/div>\n

 <\/p>\n

Ji Yeon sada provodi svoj dan pretvaraju\u0107i se da je pojela tri obroka, a zapravo je pojela jedan. Glad mo\u017ee podnijeti. Bolje je to nego da ljudi znaju da je siroma\u0161na.<\/p>\n

Progoni je tjedan u kojem je bila prisiljena jesti puljuk – ka\u0161u od povr\u0107a, biljaka i trave, samljevenu u pastu. Obrok je sinonim za najtu\u017enije vrijeme u povijesti Sjeverne Koreje – razornu glad koja je opusto\u0161ila zemlju 90-ih godina, ubiv\u0161i \u010dak tri milijuna ljudi.<\/p>\n

„Pre\u017eivljavamo razmi\u0161ljaju\u0107i 10 dana unaprijed, misle\u0107i da \u0107emo, ako moj mu\u017e i ja gladujemo, barem nahraniti svoju djecu“, ka\u017ee Ji Yeon. Nedavno je dva dana bila bez hrane: „Mislila sam da \u0107u umrijeti u snu i ne\u0107u se probuditi ujutro.“<\/p>\n

Unato\u010d vlastitim pote\u0161ko\u0107ama, Ji Yeon brine se o onima kojima je jo\u0161 gore. Sada ima vi\u0161e prosjaka i ona se zaustavlja da provjeri ljude koji le\u017ee, ali obi\u010dno se poka\u017ee da su mrtvi. Jednog dana pokucala je na susjedna vrata kako bi im dala vode, ali nitko se nije odazivao. Kad su tri dana kasnije vlasti u\u0161le unutra, otkrile su da je cijela obitelj umrla od gladi.<\/p>\n

„Ljudi umiru od gladi“<\/h3>\n

„To je katastrofa. Bez uvoza hrane ljudi ne znaju kako zaraditi za \u017eivot“, ka\u017ee Ji Yeon. Nedavno je \u010dula za ljude koji kod ku\u0107e po\u010dine samoubojstvo, dok drugi odlaze umrijeti u planine. Ona osu\u0111uje nemilosrdni mentalitet koji je zahvatio grad: „\u010cak i kad ljudi u susjedstvu umiru, ti misli\u0161 samo na sebe. To je be\u0161\u0107utno.“<\/p>\n

Ve\u0107 mjesecima kru\u017ee glasine da ljudi umiru od gladi, \u0161to je izazvalo strah da bi Sjeverna Koreja mogla biti na rubu nove masovne gladi. Ekonomist Peter Ward, koji prou\u010dava Sjevernu Koreju, opisuje ove ra\u010dune kao „vrlo zabrinjavaju\u0107e“: „Situacija s hranom je vrlo ozbiljna – ozbiljnija nego \u0161to smo mislili i gora od gladi u kasnim 90-im godinama.“<\/p>\n

Glad u Sjevernoj Koreji ozna\u010dila je prekretnicu u relativno kratkoj povijesti zemlje, izazvav\u0161i slom njezinog krutog dru\u0161tvenog poretka. Nesposobna prehraniti ljude, dr\u017eava im je dala malo slobode da rade ono \u0161to im je potrebno za pre\u017eivljavanje. Tisu\u0107e su pobjegle iz zemlje i prona\u0161le uto\u010di\u0161te u Ju\u017enoj Koreji, Europi ili Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu su procvjetala privatna tr\u017ei\u0161ta jer su \u017eene po\u010dele prodavati sve, od soje do rabljene odje\u0107e i kineske elektronike. Ro\u0111ena je neformalna ekonomija, a s njom i cijela generacija Sjevernokorejaca koji su nau\u010dili \u017eivjeti uz malu pomo\u0107 dr\u017eave – kapitalisti koji napreduju u represivnoj komunisti\u010dkoj zemlji.<\/p>\n

Dok se tr\u017enica polako prazni, a Myong Suk broji svoju smanjenu zaradu, zabrinuta je da \u0107e dr\u017eava progoniti nju i njenu kapitalisti\u010dku generaciju. Pandemija je, smatra ona, samo dala izgovor vlastima da ponovno uspostave kontrolu nad \u017eivotima ljudi: „Oni doista \u017eele suzbiti krijum\u010darenje i sprije\u010diti bijeg ljudi. Sada, ako samo pri\u0111e\u0161 rijeci na granici prema Kini, bit \u0107e\u0161 o\u0161tro ka\u017enjen.“<\/p>\n

„Ako budem \u017eivio po pravilima, vjerojatno \u0107u umrijeti od gladi“<\/h3>\n

Gra\u0111evinski radnik Chan Ho tako\u0111er se pribli\u017eava prijelomnici. Ovo je najte\u017ee razdoblje njegova \u017eivota. Glad je bila te\u0161ka i prije, ka\u017ee Ho, ali nije bilo ovih surovih obra\u010duna i ka\u017enjavanja: „Ako su ljudi htjeli pobje\u0107i, dr\u017eava nije mogla puno u\u010diniti. Sada je dovoljan jedan pogre\u0161an korak i prijeti vam pogubljenje.“<\/p>\n

Sin njegovog prijatelja nedavno je svjedo\u010dio pogubljenjima koja je izvr\u0161ila dr\u017eava. Njihov je zlo\u010din \u0161to su poku\u0161ali pobje\u0107i.<\/p>\n

„Ako budem \u017eivio po pravilima, vjerojatno \u0107u umrijeti od gladi. Poku\u0161avaju\u0107i pre\u017eivjeti, bojim se da bih mogao biti uhi\u0107en, ozna\u010den kao izdajica i ubijen. Nemamo izbora, \u010dekamo da umremo“, ka\u017ee Chan Ho. Prije zatvaranja granice vi\u0161e od 1000 bjegunaca je stizalo u Ju\u017enu Koreju svake godine, ali od tada se zna da je samo nekolicina pobjegla i stigla na sigurno u Ju\u017enu Koreju.<\/p>\n

Satelitske snimke, koje je analizirala nevladina organizacija Human Rights Watch, pokazuju da su vlasti u posljednje tri godine izgradile vi\u0161e zidova, ograda i stra\u017earskih mjesta kako bi utvrdile granicu – \u010dine\u0107i bijeg gotovo nemogu\u0107im.<\/p>\n

Ve\u0107 sam poku\u0161aj komuniciranja s ljudima izvan zemlje postaje sve opasniji. U pro\u0161losti su stanovnici u blizini granice mogli tajno telefonirati u inozemstvo spajaju\u0107i se na kineske mobilne mre\u017ee, koriste\u0107i kineske telefone prokrijum\u010darene u zemlju. Sada je to gotovo nemogu\u0107e. Nedavno je poznanik Myong Suk uhva\u0107en kako razgovara s nekim u Kini i poslan je u zatvor za preodgoj na nekoliko godina.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/div>\n

 <\/p>\n

Suzbijanjem krijum\u010darenja i povezanosti ljudi s vanjskim svijetom, dr\u017eava li\u0161ava svoje gra\u0111ane mogu\u0107nosti da se sami brinu za sebe, isti\u010de Hanna Song iz Sjevernokorejskog centra za baze podataka za ljudska prava (NKDB).<\/p>\n

Ipak, ove ekstremne kontrole nisu mogle sprije\u010diti \u0161irenje koronavirusa. Tako je 12. svibnja 2022., gotovo dvije i pol godine nakon po\u010detka pandemije, Sjeverna Koreja potvrdila svoj prvi slu\u017ebeni slu\u010daj.<\/p>\n

Bez mogu\u0107nosti testiranja ljudi, oni s povi\u0161enom temperaturom bili su zaklju\u010dani u svojim domovima 10 dana. Njima i cijelom njihovom ku\u0107anstvu bilo je zabranjeno napraviti i jedan korak izvan doma. Kako se epidemija \u0161irila, cijeli gradovi i ulice bili su zatvoreni, u nekim slu\u010dajevima i vi\u0161e od dva tjedna.<\/p>\n

Ji Yeon je sa svog prozora u Pjongjangu gledala kako neki od njenih susjeda, koji nisu imali dovoljno hrane da izdr\u017ee karantenu, svaki drugi dan dobivaju povr\u0107e pred vrata. Ali gore uz granicu takve pomo\u0107i nije bilo.<\/p>\n

Izbijanje pandemije<\/h3>\n

Myong Suk se uspani\u010dila. Ve\u0107 je \u017eivjela dan za danom, \u0161to zna\u010di da su joj ostave bile prazne. Tako je zavr\u0161ila tajno prodaju\u0107i lijekove, uvjerena da je bolje zaraditi novac i riskirati zarazu nego riskirati gladovanje. Chan Ho ka\u017ee da je pet obitelji bilo „polumrtvo“ do trenutka kada su pu\u0161teni iz karantene. Pre\u017eivjeli su samo tako \u0161to su se iskradali kako bi prona\u0161li hranu kad padne mrak.<\/p>\n

„Ljudi su galamili, govorili da \u0107e umrijeti od gladi, a vlada je na nekoliko dana pustila malo ri\u017ee iz svojih zaliha“, govori Vhan Ho. Postoje izvje\u0161\u0107a da su u nekim podru\u010djima karantene ranije prekinute kada je postalo jasno da ljudi ina\u010de ne bi pre\u017eivjeli.<\/p>\n

Oni koji su zara\u017eeni virusom nisu se mogli osloniti na oronule bolnice. Nestalo je \u010dak i osnovnih lijekova. Slu\u017ebeni vladin savjet bio je koristiti narodne lijekove za ubla\u017eavanje simptoma. Kad se i sama Ji Yeon razboljela, o\u010dajni\u010dki je zvala svoje prijatelje za savjete. Preporu\u010dili su joj da pije kipu\u0107u vodu s korijenjem zelenog luka.<\/p>\n

Prema Ji Yeon, mnogi stariji ljudi i djeca umrli su od covida-19. U zemlji u kojoj se procjenjuje da je 40% stanovni\u0161tva pothranjeno, zdravstveni stru\u010dnjaci ka\u017eu da nije neobi\u010dno da su djeca oboljela, za razliku od drugih zemalja. Jedan od gradskih lije\u010dnika rekao je Ji Yeon da je tijekom pandemije umrla otprilike jedna od 550 osoba u svakoj \u010detvrti u Pjongjangu. Ako se to ekstrapolira na ostatak zemlje, zna\u010di da je bilo vi\u0161e od 45.000 smrtnih slu\u010dajeva, mnogo vi\u0161e od slu\u017ebenog broja umrlih od 74. Ali svima je naveden alternativni uzrok smrti, bila to tuberkuloza ili ciroza jetre.<\/p>\n

U kolovozu 2022. godine, tri mjeseca nakon izbijanja pandemije, vlada je proglasila pobjedu nad koronavirusom, tvrde\u0107i da je iskorijenjen. Ipak, mnoge karantenske mjere i pravila jo\u0161 uvijek su na snazi.<\/p>\n

Kad je Kim Jong-un zatvorio granicu na tako ekstreman na\u010din, iznenadio je me\u0111unarodnu zajednicu. Sjeverna Koreja je jedna od najo\u0161trije sankcioniranih zemalja u svijetu, zbog svoje te\u017enje za nuklearnim oru\u017ejem. Zabranjeno joj je prodavati svoje resurse u inozemstvo i ne mo\u017ee uvoziti gorivo potrebno za funkcioniranje. Za\u0161to bi, pitali su se mnogi, zemlja koja je ve\u0107 u ekonomskoj propasti dragovoljno sama sebi nanijela toliko boli?<\/p>\n

Ljudi su postali oprezniij<\/h3>\n

„Mislim da su \u010delnici shvatili da bi covid-19 mogao ubiti puno ljudi ili barem pogre\u0161ne vrste ljudi“, ka\u017ee Peter Ward, misle\u0107i na vojsku i elitu koja dr\u017ei obitelj Kim na vlasti. Uz jedan od najgorih zdravstvenih sustava na svijetu, s pothranjenim i necijepljenim stanovni\u0161tvom, bilo je razumno pretpostaviti da \u0107e mnogi umrijeti.<\/p>\n

Ali prema Hanni Song iz NKDB-a, covid-19 je Kim Jong-unu tako\u0111er pru\u017eio savr\u0161enu priliku da ponovno uspostavi kontrolu nad \u017eivotima ljudi: „To je ono \u0161to je potajno \u017eelio u\u010diniti jako dugo. Njegov je prioritet uvijek bio izolirati i kontrolirati svoje ljude \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e.“<\/p>\n

Nakon \u0161to je pripremila i pojela svoju oskudnu ve\u010deru Ji Yeon pere su\u0111e i \u010disti svoj dom vla\u017enim ru\u010dnikom. Rano odlazi u krevet, nadaju\u0107i se boljem no\u0107nom odmoru. Vjerojatno \u0107e uspjeti spavati vi\u0161e sati od Chan Hoa. Sada ima toliko posla da \u010desto mora spavati na svom gradili\u0161tu.<\/p>\n

U relativnoj ti\u0161ini svog pograni\u010dnog grada, Myong Suk koristi trenutak da se opusti, sjedi sa svojom obitelji i gleda televiziju, koriste\u0107i bateriju koju su napunili tijekom dana.<\/p>\n

Posebno u\u017eiva u ju\u017enokorejskim televizijskim dramama, iako su one zabranjene. Emisije se krijum\u010dare preko granice na micro-SD karticama i prodaju u tajnosti. Najnovija serija koju je Myong Suk gledala bila je o K-pop zvijezdi koja se pojavljuje u ku\u0107i jedne obitelji tvrde\u0107i da je njihov davno izgubljeni sin. Od zatvaranja granice, jedva da je ijedna nova epizoda stigla u zemlju, ka\u017ee Myong Suk. Ljudi su postali oprezniji.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/div>\n

 <\/p>\n

Ona misli na Zakon o odbacivanju reakcionarne ideologije i kulture, donesen u prosincu 2020. godine. Prema tom zakonu, oni koji prokrijum\u010dare strane videozapise u zemlju i distribuiraju ih mogu biti pogubljeni. Chan Ho ovo naziva „najstra\u0161nijim novim zakonom od svih“. Samo gledanje videa mo\u017ee dovesti do 10 godina zatvora. Svrha zakona je sprije\u010diti \u0161irenje „trule ideologije koja kvari dru\u0161tvo“.<\/p>\n

Javna su\u0111enja<\/h3>\n

Jedina stvar koje se Kim Jong-un boji je da njegov narod spozna o prosperitetnom i slobodnom svijetu koji postoji izvan njihovih granica i da odbaci la\u017ei koje mu se prodaju. Chan Ho ka\u017ee da su strani videozapisi gotovo nestali otkad je zakon donesen. Gledati ih se usu\u0111uje samo mla\u0111a generacija, zadaju\u0107i neizmjernu brigu svojim roditeljima.<\/p>\n

Ji Yeon prepri\u010dava nedavno javno su\u0111enje u Pjongjangu. Lokalni \u010delnici su se okupili kako bi sudili 22-godi\u0161njaku koji je dijelio ju\u017enokorejske pjesme i filmove. Osu\u0111en je na 10 godina i tri mjeseca logora. Prije 2020. godine, ka\u017ee Ji Yeon, ovo bi bilo tiho su\u0111enje, s mo\u017eda jednom godinom zatvora: „Ljudi su bili \u0161okirani koliko je kazna bila stro\u017ea.“<\/p>\n

Ryu Hyun Woo, biv\u0161i sjevernokorejski diplomat koji je pobjegao 2019. godine, ka\u017ee da je zakon uveden kako bi se osigurala lojalnost mladih ljudi, jer su odrasli s druga\u010dijim stavom od onog svojih roditelja: „Odrasli smo primaju\u0107i darove od dr\u017eave, ali pod Kim Jong-unom zemlja ljudima nije dala ni\u0161ta.“ Mladi se sada pitaju \u0161to je dr\u017eava ikada u\u010dinila za njih.<\/p>\n

Kako bi provela zakon, vlada je formirala skupine koje idu okolo i gu\u0161e sve \u0161to se smatra antisocijalisti\u010dkim, ka\u017ee Ji Yeon: „Ljudi sada ne vjeruju jedni drugima. Strah je velik.“ Sama Ji Yeon privedena je na ispitivanje prema novom zakonu. Otkako su je ispitivali, nikada drugima ne otkriva \u0161to zapravo misli. Sada se vi\u0161e boji ljudi.<\/p>\n

Ova erozija povjerenja zabrinjava profesora Andreja Lankova, koji 40 godina prou\u010dava Sjevernu Koreju: „Ako ljudi ne vjeruju jedni drugima, nema polazi\u0161ta za otpor. To zna\u010di da se Sjeverna Koreja mo\u017ee stabilizirati i potrajati godinama i desetlje\u0107ima.“<\/p>\n

Zakonom zabranjeno\u00a0kori\u0161tenje rije\u010di povezanih s ju\u017enokorejskim dijalektom<\/h3>\n

U sije\u010dnju 2023. vlada je donijela jo\u0161 jedan zakon kojim se ljudima zabranjuje kori\u0161tenje rije\u010di povezanih s ju\u017enokorejskim dijalektom. Kr\u0161enje ovog zakona mo\u017ee u najekstremnijim slu\u010dajevima rezultirati i pogubljenjem. Ji Yeon ka\u017ee da sada ima previ\u0161e zakona koje treba zapamtiti i da ljude odvode u pritvor a da uop\u0107e ne znaju koji su zakon navodno prekr\u0161ili. Kada ih pitaju, tu\u017eitelji jednostavno odgovaraju: „Ne morate znati koji ste zakon prekr\u0161ili.“<\/p>\n

„Ono \u0161to su ovo troje Sjevernokorejaca govorili podupire nevjerojatnu ideju da je Sjeverna Koreja represivnija i totalitarnija nego \u0161to je ikada bila“, ka\u017ee Sokeel Park, iz organizacije Liberty in North Korea koja poma\u017ee sjevernokorejskim bjeguncima.<\/p>\n

Nedavno su se pojavili znakovi da bi vlasti mogle ponovno otvoriti granicu. Myong Suk i Chan Ho, koji \u017eive uz granicu, ka\u017eu da je ve\u0107ina ljudi u njihovim gradovima sada cijepljena protiv covida – pretpostavljaju kineskim cjepivom – dok Ji Yeon iz glavnog grada ka\u017ee da je mnogo ljudi primilo dvije doze. Nadalje, carinski podaci pokazuju da zemlja ponovno dopu\u0161ta uvoz malo \u017eitarica i bra\u0161na preko granice iz Kine, vjerojatno u poku\u0161aju da ubla\u017ei nesta\u0161ice i sprije\u010di glad.<\/p>\n

Ali kada se Sjeverna Koreja kona\u010dno odlu\u010di ponovno otvoriti, malo je vjerojatno da \u0107e ljudima biti vra\u0107ene stare slobode, smatra Chad O\u2019Carroll koji vodi sjevernokorejsku platformu NK Pro: „Sustavi kontrole koji su se pojavili tijekom pandemije vjerojatno \u0107e se zacementirati. To \u0107e nam ote\u017eati razumijevanje zemlje, a Sjevernokorejcima ote\u017eati da razumiju \u0161to se doga\u0111a izvan slu\u017ebenog narativa.“<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/div>\n

 <\/p>\n

Me\u0111utim, postoje mali znakovi da re\u017eim ne\u0107e iza\u0107i neo\u0161te\u0107en iz svega \u0161to je u\u010dinio svom narodu u posljednje tri godine. Chan Ho ka\u017ee da tijekom tjedna ljudi ne razmi\u0161ljaju puno o promjeni sustava. Toliko su usredoto\u010deni na pronala\u017eenje jednog obroka dnevno i sretni \u0161to imaju hranu pred sobom. Ali kad do\u0111e vikend, Chan Ho, Myong Suk i Ji Yeon imaju vremena za razmi\u0161ljanje.<\/p>\n

Moraju sudjelovati na tjednom pregledu \u017eivota, obveznom za svakog gra\u0111anina. Ovdje priznaju svoje pogre\u0161ke i neuspjehe i prijavljuju nedostatke svojih susjeda. Sesije su osmi\u0161ljene kako bi potaknule dobro pona\u0161anje i iskorijenile disidente.<\/p>\n

„Dr\u017eava nam govori da \u017eivimo ugodno kao na maj\u010dinim grudima“<\/h3>\n

Chan Ho ka\u017ee da su ljudi prestali vjerovati propagandi na televiziji: „Dr\u017eava nam govori da \u017eivimo ugodno kao na maj\u010dinim grudima. Ali kakva bi to majka pogubila svoje dijete usred bijela dana zato \u0161to je pobjeglo u Kinu zbog gladi?“<\/p>\n

„Prije covida, ljudi su pozitivno gledali na Kim Jong-una, ali sada su gotovo svi puni nezadovoljstva“, ka\u017ee Myong Suk.<\/p>\n

Ji Yeon se sje\u0107a kada se Kim Jong-un sastao s tada\u0161njim ameri\u010dkim predsjednikom Donaldom Trumpom 2018. na pregovorima o odustajanju od nuklearnog oru\u017eja. Prisje\u0107a se kako je bila ispunjena nadom, misle\u0107i da bi mo\u017eda uskoro mogla putovati u strane zemlje. Razgovori su propali i od tada je Kim nastavio tro\u0161iti ograni\u010dene financije na pobolj\u0161anje nuklearnog arsenala, odbacuju\u0107i sve ponude me\u0111unarodne zajednice. U 2022. izveo je rekordan broj testiranja projektila.<\/p>\n

„Bili smo prevareni. Ovo zatvaranje granice vratilo je na\u0161e \u017eivote 20 godina unatrag. Osje\u0107amo se silno izdano. Ljudi nikada nisu \u017eeljeli ovaj beskrajni razvoj oru\u017eja, koji donosi pote\u0161ko\u0107e generaciji za generacijom“, ka\u017ee Ji Yeon.<\/p>\n

Chan Ho krivi me\u0111unarodnu zajednicu: „SAD i UN djeluju nepametno.“ Pita se za\u0161to jo\u0161 uvijek nude pregovore s Kim Jong-unom, kada je tako jasno da on ne\u0107e odustati od svog oru\u017eja. Umjesto toga, gra\u0111evinski radnik \u017eeli da SAD napadne njegovu zemlju: „Samo s ratom i rje\u0161avanjem cijelog vodstva mo\u017eemo pre\u017eivjeti. Okon\u010dajmo ovo na ovaj ili onaj na\u010din.“<\/p>\n

Myong Suk se sla\u017ee: „Kad bi bilo rata, ljudi bi okrenuli le\u0111a na\u0161oj vladi. To je stvarnost.“<\/p>\n

Ali Ji Yeon se nada ne\u010dem jednostavnijem. \u017deli \u017eivjeti u dru\u0161tvu u kojem ljudi ne gladuju, u kojem su njeni susjedi \u017eivi i ne moraju \u0161pijunirati jedni druge. I \u017eeli jesti tri obroka ri\u017ee dnevno. Zadnji put kad je BBC bio u kontaktu s njom, nije imala dovoljno da prehrani svoje dijete.<\/p>\n

BBC je svoje spoznaje predstavio vladi Sjeverne Koreje. Predstavnik sjevernokorejskog veleposlanstva u Londonu rekao je sljede\u0107e: „Informacije koje ste prikupili nisu u potpunosti utemeljene na \u010dinjenicama jer su izvedene iz izmi\u0161ljenih svjedo\u010danstava snaga koje djeluju protiv Sjeverne Koreje. Sjeverna Koreja uvijek je davala prednost interesima naroda \u010dak i u te\u0161kim vremenima i nepokolebljivo se zala\u017ee za dobrobit naroda. Dobrobit ljudi na\u0161 je najva\u017eniji prioritet unato\u010d ku\u0161njama i izazovima.“<\/p>\n<\/div>\n

\n
Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tri pri\u010de iz Sjeverne Koreje: „Glad i brutalna represija. Ovo je beznadni pakao“ Index Vijesti 16:11, 18. lipnja 2023. Foto:<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":303,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[25,36,14,30],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21386"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21386"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21386\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21387,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21386\/revisions\/21387"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/303"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21386"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21386"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21386"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}