{"id":21260,"date":"2023-06-12T06:23:02","date_gmt":"2023-06-12T04:23:02","guid":{"rendered":"https:\/\/vestionline.com\/?p=21260"},"modified":"2023-06-12T06:23:15","modified_gmt":"2023-06-12T04:23:15","slug":"da-li-vam-vestacka-inteligencija-moze-uzeti-posao","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/da-li-vam-vestacka-inteligencija-moze-uzeti-posao\/","title":{"rendered":"Da li vam ve\u0161ta\u010dka inteligencija mo\u017ee uzeti posao?"},"content":{"rendered":"
\n

Ovo su razlozi zbog kojih ne morate strahovati da \u0107e vam AI sutra uzeti posao<\/h1>\n
\n
\n
<\/a><\/div>\n
\n
Pi\u0161e:\u00a0Nenad Jari\u0107 Dauenhauer<\/a><\/div>\n
23:10, 11. lipnja 2023.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\"Ovo<\/div>
Foto: Midjourney<\/span><\/figcaption><\/figure>\n
\n
\n
\n

UMJETNA inteligencija u posljednje vrijeme do\u017eivljava nagli uzlet kakav je malo tko o\u010dekivao. Svakih nekoliko dana objavljuju se fascinantni novi alati koji obe\u0107avaju da \u0107e unaprijediti brojne sfere ljudskog \u017eivota i rada. Gotovo ih je nemogu\u0107e sve popratiti, a jo\u0161 te\u017ee sve isprobati.<\/p>\n

Svako toliko \u010dujemo da \u0107e AI mo\u0107i ili da ve\u0107 mo\u017ee neke intelektualno zahtjevne poslove obavljati bolje od ljudi. Primjerice, da je OpenAI-jev chatbot ChatGPT polo\u017eio ispite iz medicine, prava i poslovne \u0161kole. Ili da mo\u017ee o\u010ditavati i interpretirati rendgenske i mamografske snimke bolje od medicinskih stru\u010dnjaka. Ili da mo\u017ee br\u017ee i bolje napisati mailove i motivacijska pisma nego \u0161to to mogu ljudi. Istovremeno sti\u017eu i sve bolji programi koji tekst pretvaraju u slike, video, glazbu itd.<\/p>\n

Velika, pozitivna o\u010dekivanja i strahovi<\/h3>\n

Kada predstavljaju svoje AI proizvode, kompanije uglavnom optimisti\u010dno izra\u017eavaju koristi i prosperitet koje \u0107e oni donijeti \u010dovje\u010danstvu.<\/p>\n

Primjerice, Google je na konferenciji odr\u017eanoj nedavno u Mountain Viewu, u Kaliforniji, predstavljaju\u0107i svoja najnovija ostvarenja, poru\u010dio:<\/p>\n

„Dok stojimo na vrhu nove ere, novih proboja u AI-ju, smi\u0161ljamo na\u010dine na koje mo\u017eemo pomo\u0107i. Imat \u0107emo priliku pobolj\u0161ati \u017eivote milijardi ljudi. Dat \u0107emo priliku biznisima da napreduju i razvijaju se. Pomo\u0107i \u0107emo dru\u0161tvima da odgovore na najte\u017ea pitanja s kojima se moramo suo\u010diti. No mi to ne uzimamo zdravo za gotovo. Stoga, iako su na\u0161e ambicije velike, na\u0161 pristup \u0107e uvijek biti odgovoran jer je na\u0161 cilj da AI bude svima od pomo\u0107i.“<\/p>\n

U ovim uvodnim rije\u010dima Googlea, ba\u0161 kao i u prezentacijama drugih kompanija, prije svega OpenAI-ja koji je razvio ChatGPT, evidentna je dihotomija izme\u0111u koristi i opasnosti koju AI mo\u017ee donijeti.<\/p>\n

Naime, brojni stru\u010dnjaci isti\u010du da AI mo\u017ee biti od velike koristi \u010dovje\u010danstvu, osobito za ekonomiju, no istovremeno upozoravaju da bi u skoroj budu\u0107nosti mogao nadma\u0161iti ljude i zamijeniti ih u brojnim poslovima te da bi se mogao koristiti za maliciozne svrhe poput \u0161irenja dezinformacija i opasnih ideologija.<\/p>\n

Nedavno istra\u017eivanje investicijske banke Goldman Sachs pokazalo je da bi ra\u0161ireno usvajanje umjetne inteligencije u razdoblju od deset godina moglo dovesti do pove\u0107anja godi\u0161njeg globalnog BDP-a od 7% ili gotovo 7 trilijuna dolara.<\/p>\n

S druge strane, prema istoj studiji, AI bi u narednih nekoliko desetlje\u0107a u svijetu mogao zamijeniti oko 300 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom. Procjena je da bi u SAD-u i Europi mogao zamijeniti oko 25% radnih zadataka.<\/p>\n

No, ima puno stru\u010dnjaka koji smatraju da su i optimisti\u010dna i pesimisti\u010dna predvi\u0111anja pretjerana, odnosno da su recentni proboji u Ai-ju prenapuhani.<\/p>\n

Tr\u017ei\u0161ta i kamate pokazuju skromnija o\u010dekivanja<\/h3>\n

Na tom tragu je\u00a0analiza<\/a>\u00a0nedavno objavljena u Economistu.<\/p>\n

Economist u tom kontekstu navodi da studija, koju je 2021. objavio Tom Davidson iz Open Philanthropy, organizacije za dodjelu bespovratnih sredstava, daje vi\u0161e od 10% \u0161anse da \u0107e AI u nekom trenutku u ovom stolje\u0107u pokrenuti „eksplozivan rast“ koji je definiran kao pove\u0107anje globalne proizvodnje od vi\u0161e od 30%. \u0160tovi\u0161e, nekoliko ekonomista, samo napola u \u0161ali, isti\u010de mogu\u0107nost da \u0107e globalni prihodi postati beskona\u010dni.<\/p>\n

Me\u0111utim, analiza isti\u010de da financijska tr\u017ei\u0161ta ipak ukazuju na skromnije rezultate. Jedan od klju\u010dnih pokazatelja u tom smislu jest \u010dinjenica da su cijene dionica tvrtki uklju\u010denih u AI pro\u0161le godine lo\u0161ije stajale od svjetskog prosjeka, iako su posljednjih mjeseci porasle.<\/p>\n

Drugi indikator su kamatne stope. Naime, kad bi ljudi mislili da \u0107e tehnologija sutra sve u\u010diniti bogatijima, stope bi porasle jer bi bilo manje potrebe za \u0161tednjom. Me\u0111utim, otkako je u studenom po\u010dela pompa o umjetnoj inteligenciji, dugoro\u010dne stope su pale i ostale su na vrlo niskim razinama.<\/p>\n

Neki stru\u010dnjaci stoga zaklju\u010duju da financijska tr\u017ei\u0161ta ne o\u010dekuju veliku vjerojatnost zna\u010dajnog ubrzanja rasta potaknutog AI-jem u narednih 30 do 50 godina.<\/p>\n

Pokazatelji tr\u017ei\u0161ta i kamata mogu zavesti<\/h3>\n

No neki smatraju da se podaci o tr\u017ei\u0161tima i kamatama mogu protuma\u010diti i druga\u010dije.<\/p>\n

Aco Mom\u010dilovi\u0107, kodirektor Globalnog instituta za etiku u umjetnoj inteligenciji i profesor na Swiss School of Business and Management, ka\u017ee da izneseni podaci pokazuju da autor teksta nije uzeo u obzir sr\u017e nove promjene, zato \u0161to je ona toliko fundamentalna da mijenja paradigme.<\/p>\n

„Cijena dionica mo\u017ee biti potpuno irelevantan pokazatelj zato \u0161to i financijska tr\u017ei\u0161ta reagiraju relativno sporo na takve promjene, i to samo prate\u0107i neke pokazatelje, pa tako nekada reagiraju na besmisleni hype, a nekada propuste va\u017ene promjene. A vrlo je mogu\u0107e da \u0107emo vidjeti nestajanje nekih starih kompanija i uzlete nekih novih koji \u0107e se vrlo brzo dogoditi. Tako\u0111er, kao \u0161to je navedeno, kamatne stope ovise o percepciji ljudi i o\u010dekivanjima za budu\u0107nost. Cijeli problem je u tome da ljudi nemaju alate ni kapacitet pravilno procijeniti ovakav eksponencijalni skok, bilo u dobrom ili lo\u0161em smjeru“, tuma\u010di Mom\u010dilovi\u0107.<\/p>\n

Neboj\u0161a Stoj\u010di\u0107, prorektor za poslovanje Sveu\u010dili\u0161ta u Dubrovniku, gostuju\u0107i profesor na Staffordshire Universityju, ka\u017ee da se ve\u0107ina postoje\u0107ih analiti\u010dara sla\u017ee da AI ima potencijal pove\u0107ati stope rasta pove\u0107anjem proizvodnosti postoje\u0107e radne snage uvo\u0111enjem tzv. virtualne radne snage, odnosno supstitucijom nedostaju\u0107eg ljudskog kapitala te u kona\u010dnici olak\u0161avanjem difuzije znanja.<\/p>\n

„Me\u0111utim, potrebno je tako\u0111er imati na umu da pove\u0107anje proizvodnosti ne mora nu\u017eno voditi boljem standardu \u017eivljenja, ve\u0107 mo\u017ee produbiti postoje\u0107e nejednakosti. Pojava novih tehnologija vodi nastanku utrke za \u0161to ranije pozicioniranje u novom tehnolo\u0161kom okviru, kako nam govore brojna povijesna iskustva. I ovdje vrijedi na\u010delo prema kojem rano usvajanje predstavlja konkurentsku prednost – tzv. first mover advantage – koja u budu\u0107nosti mo\u017ee voditi koncentraciji znanja i tako utjecati na tr\u017ei\u0161no natjecanje, a posljedi\u010dno i rast“, navodi.<\/p>\n

„Nalazio se u svojevrsnom praznom prostoru“<\/h3>\n

\u0160irom penetracijom umjetne inteligencije u pitanje dolazi i razvojni model temeljen na transferu znanja kroz globalne lance vrijednosti kakav smo do sada poznavali na globalnoj razini, a koji je, unato\u010d svim svojim nedostacima, pru\u017eao kakve-takve mogu\u0107nosti rasta slabije razvijenim gospodarstvima“, ka\u017ee na\u0161 sugovornik.<\/p>\n

„Sve ovo ne zna\u010di da trebamo strahovati od dolaska umjetne inteligencije, ali nam govori da njeni u\u010dinci bez odgovaraju\u0107eg institucionalnog okvira mogu biti dijametralno suprotni od o\u010dekivanih. Budu\u0107i da se trenutno nalazimo u svojevrsnom praznom prostoru kad je rije\u010d o institucionalnom i regulatornom pristupu umjetnoj inteligenciji, o\u010dekivanja tr\u017ei\u0161ta treba promatrati i u tom kontekstu“, isti\u010de Stoj\u010di\u0107.<\/p>\n

Povijesna lekcija: Industrijske revolucije ne pokre\u0107e samo jedna tehnologija<\/h3>\n

Economistova analiza u svojim predvi\u0111anjima budu\u0107nosti u pomo\u0107 priziva povijesna iskustva s tehnolo\u0161kim probojima koja pokazuju da pojava jedne nove tehnologije sama po sebi uglavnom nije na ozbiljan na\u010din utjecala na gospodarstvo.<\/p>\n

Primjerice, \u010dak je i industrijska revolucija kasnih 1700-ih, za koju mnogi ljudi vjeruju da je bila rezultat izuma mehani\u010dkog tkala\u010dkog stana, zapravo bila izazvana spojem raznih \u010dimbenika kao \u0161to su sve ve\u0107a upotreba ugljena, sigurnija vlasni\u010dka prava, pojava znanstvenog etosa i brojni drugi \u010dimbenici.<\/p>\n

Ilustracija za to je pojava \u017eeljeznice. Mnogi su smatrali da je ona promijenila izgled Amerike, pretvaraju\u0107i poljoprivredno dru\u0161tvo u industrijsko. No, ameri\u010dki ekonomist, povjesni\u010dar i znanstvenik Robert Fogel objavio je 1960-ih godina rad o ameri\u010dkim \u017eeljeznicama u kojem je pokazao da su one imale vrlo skroman u\u010dinak.<\/p>\n

Naime, one su zamijenile tehnologiju prijevoza kanalima koja bi imala sli\u010dno dobar u\u010dinak. Fogel je pokazao da bi razina dohotka po osobi koju je SAD postigao do 1. sije\u010dnja 1890. bila dosegnuta do 31. o\u017eujka iste godine da \u017eeljeznice nikada nisu bile izumljene. Za ovaj rad dobio je Nobelovu nagradu.<\/p>\n

Economistov analiti\u010dar ipak priznaje da nitko ne mo\u017ee sa sigurno\u0161\u0107u predvidjeti kamo \u0107e ljude odvesti tehnologija tako fundamentalno nepredvidljiva kao \u0161to je AI. Stoga zaklju\u010duje da nije nemogu\u0107 brzi rast, kao ni tehnolo\u0161ka stagnacija.<\/p>\n

Je li AI samo jedna tehnologija?<\/h3>\n

No, tu se name\u0107e pitanje mo\u017ee li se razvoj AI-ja smatrati razvojem samo jedne tehnologije ili je to ipak razvoj brojnih alata u brojnim podru\u010djima.<\/p>\n

Mom\u010dilovi\u0107 ka\u017ee da je AI krovni pojam pod kojim se skriva vi\u0161e razli\u010ditih tehnologija i primjena razli\u010ditih vrsta algoritama.<\/p>\n

„Prirodna obrada jezika napravila je ogroman iskorak, ali ona nije jedina tehnologija. Bit \u0107e vrlo zanimljivo vidjeti njihovo spajanje. Ipak, mo\u017eemo na\u0107i poveznicu i re\u0107i da su to sve segmenti koji vode istom cilju – stvaranju ne\u010dega \u0161to ima kvalitetu pona\u0161anja i obavljanja zadataka koje danas mogu samo \u017eiva bi\u0107a, odnosno ljudi. Iz perspektive korisnika nama se mo\u017ee dogoditi da vidimo neke sustave ili jedinke koje percipiramo kao da se svjesno pona\u0161aju i tako mo\u017eemo s njima komunicirati i razmjenjivati informacije. Ve\u0107ini ljudi to \u0107e biti jedino va\u017eno, bez obzira na tehnologije koje \u0107e stajati u pozadini. Isto kao \u0161to danas koristimo internet, bez optere\u0107ivanja pitanjem koji se protokoli koriste ili koja je hardverska infrastruktura u pozadini“, ka\u017ee Mom\u010dilovi\u0107.<\/p>\n

Stoj\u010di\u0107 isti\u010de da je zna\u010denje pojma umjetne inteligencije evoluiralo posljednjih godina, iako je koncept ve\u0107 dugo prisutan.<\/p>\n

„Ne tako davno bilo je uobi\u010dajeno referirati se na analiti\u010dke alate poput metoda strojnog u\u010denja kao na umjetnu inteligenciju. Takva rje\u0161enja, danas poznata kao analiti\u010dki AI, imala su mogu\u0107nosti primjene na bazama podataka kreiranim za posebne namjene, statisti\u010dkih predvi\u0111anja ishoda, prepoznavanja i klasifikacije teksta, a zahtijevala su i specifi\u010dan oblik komuniciranja s korisnikom. Kako nedavna studija Goldman Sachsa navodi, ono \u0161to se danas podrazumijeva pod konceptom umjetne inteligencije je tzv. generativni AI, sposoban za znatno \u0161iri opseg funkcija, poput primjene na generaliziranim bazama podataka, generiranja novih informacija koje se ne razlikuju od outputa koji je kreirao \u010dovjek te \u0161irokog raspona zahtjeva koje je tehnologiji mogu\u0107e uputiti kroz pristupa\u010dnije su\u010delje. Takva rje\u0161enja imaju mogu\u0107nost generiranja odgovora na kompleksnija pitanja te su, u biti, klju\u010dna za \u0161ire usvajanje i primjenu umjetne inteligencije u svakodnevnim aktivnostima“, tuma\u010di Stoj\u010di\u0107.<\/p>\n

Monopoli, tr\u017ei\u0161ta i produktivnost<\/h3>\n

U narednom koraku Economistove analize autor se fokusira na tri \u0161iroka podru\u010dja u ekonomiji: monopole, tr\u017ei\u0161ta rada i produktivnost.<\/p>\n

Isti\u010de da nove tehnologije ponekad stvaraju male skupine ljudi s golemom ekonomskom mo\u0107i. John D. Rockefeller obogatio se na preradi nafte, a Henry Ford na automobilima. Danas svoju mo\u0107 novim tehnologijama duguju Jeff Bezos, Mark Zuckerberg i Bill Gates.<\/p>\n

Mnogi stru\u010dnjaci o\u010dekuju da \u0107e industrija AI-ja uskoro generirati ogromne profite. U ranije navedenoj analizi banke Goldman Sachs analiti\u010dari su procijenili da bi u najboljem slu\u010daju ona u svijetu mogla generirati godi\u0161nje prihode od oko 430 milijardi dolara. Izra\u010dun se temelji na ideji da \u0107e svaki od 1.1 milijarde svjetskih uredskih radnika usvojiti barem neki od AI ure\u0111aja te da \u0107e za svaki platiti oko 400 dolara. To bi mogao biti veliki kola\u010d za vode\u0107e kompanije u razvoju AI-ja, me\u0111utim, u makroekonomskom smislu 430 milijardi dolara nije neka prekretnica. \u010cak i da se sav taj prihod pretvori u profit, \u0161to nije realno, i da se sav taj profit zaradi u Americi, omjer dobiti poduze\u0107a prije oporezivanja u zemlji i njezinog BDP-a porastao bi s dana\u0161njih 12% na 14%. To je daleko iznad dugoro\u010dnog prosjeka, ali ne vi\u0161e nego \u0161to je ostvareno u drugom kvartalu 2021.<\/p>\n

Tko je pobjednik doba AI-a?<\/h3>\n

Taj profit mogao bi oti\u0107i jednoj od ve\u0107ih kompanija, primjerice OpenAI-ju. Za\u0161to?<\/p>\n

Monopoli \u010desto nastaju kada industrija ima visoke fiksne tro\u0161kove ili kada je korisnicima te\u0161ko prije\u0107i na proizvode konkurenata. Primjerice, kupci nisu imali alternativu za Rockefellerovu naftu. Generativni AI ima neke monopolisti\u010dke karakteristike. Primjerice, treniranje GPT-ja koji pokre\u0107e OpenAI-jeve chatbotove ko\u0161talo je oko 100 milijuna dolara, \u0161to je iznos koji na raspolaganju ima samo nekoliko kompanija u svijetu. Tako\u0111er, u tom razvoju postoji mnogo za\u0161ti\u0107enog znanja.<\/p>\n

No, s druge strane, postoji mala vjerojatnost da bi jedna tvrtka mogla prigrabiti cijeli kola\u010d. Vjerojatnije je da \u0107e se skroman broj velikih kompanija natjecati jedna s drugom, kao \u0161to se doga\u0111a u zrakoplovstvu, trgovini namirnicama i tra\u017eilicama. Nijedan AI proizvod nije doista jedinstven jer svi koriste sli\u010dne modele. To kupcu olak\u0161ava prelazak s jednog na drugi. Ra\u010dunalna snaga iza modela tako\u0111er je prili\u010dno generi\u010dka. Velik dio koda, kao i savjeti i trikovi, besplatno su dostupni na internetu, \u0161to zna\u010di da amateri mogu proizvesti vlastite modele, \u010desto s nevjerojatno dobrim rezultatima.<\/p>\n

Economist isti\u010de da najve\u0107i korporativni pobjednik novog doba AI-ja za sada zapravo i nije tvrtka koja se bavi razvojem AI-ja, ve\u0107 ra\u010dunalna kompanija Nvidia koja proizvodi integrirane krugove koji pogone AI modele.<\/p>\n

Razvoj raznih kompanija vezanih uz AI<\/h3>\n

Tu se name\u0107e pitanje ho\u0107e li se na razvoj nekih velikih sustava AI-ja mo\u0107i prika\u010diti razli\u010dite kompanije sa svojim specijaliziranim proizvodima.<\/p>\n

Mom\u010dilovi\u0107 ka\u017ee da je mogu\u0107e da \u0107e nastati jo\u0161 jedna klasa ultra bogatih ljudi i kompanija te da \u0107e se postoje\u0107e nejednakosti jo\u0161 pove\u0107ati.<\/p>\n

„No, proces jo\u0161 nije gotov i karte jo\u0161 nisu do kraja podijeljene. Mislim opet da je ovdje ra\u010dunica o stvorenoj vrijednosti jednodimenzionalno i grubo pojednostavljenje. Bilo bi puno bolje kada bi netko mogao izra\u010dunati sinergije svih utjecaja AI-ja koji se multipliciraju, i to br\u017ee nego ikada. Mislim da u ovoj fazi ne\u0107e dominirati jedna kompanija, kao \u0161to je OpenAI, koja ima malu prednost. No ne mo\u017eemo znati \u0161to bi se desilo kada bi jedna kompanija prva do\u0161la do generalne umjetne inteligencije jer bi to bio trenutak u kojem bi bila ostvarena nedosti\u017ena prednost. To je po nekima za sada ipak u segmentu futurologije, dok je po drugima doga\u0111aj koji je pred nama, u narednom desetlje\u0107u“, ka\u017ee Mom\u010dilovi\u0107.<\/p>\n

Stoj\u010di\u0107 isti\u010de da ovdje moramo razlikovati dva procesa.<\/p>\n

„Prvi je to da rano usvajanje tehnologije, u odsustvu regulacije, ima potencijal koncentracije znanja i resursa koji mo\u017ee zavr\u0161iti i stvaranjem klasi\u010dnih monopola. Takav ishod je mogu\u0107, ali ipak, smatram, malo vjerojatan. U prilog tome nam govore i povijesna iskustva s uvo\u0111enjem novih tehnologija koje su u jednom trenutku postale prijetnja tr\u017ei\u0161noj konkurenciji“, ka\u017ee Stoj\u010di\u0107.<\/p>\n

„Pojava tehnologije bez aplikacija ne zna\u010di puno“<\/h3>\n

„Drugi proces ti\u010de se razvoja aplikacija koje \u0107e se temeljiti na novim tehnologijama. Sama pojava tehnologije bez aplikacija koje \u0107e joj dati smisao u svakodnevnim poslovnim i privatnim aktivnostima ne zna\u010di puno. Cijela trenutna euforija oko umjetne inteligencije upravo se temelji na o\u010dekivanjima onoga \u0161to nam mo\u017ee donijeti u budu\u0107nosti kroz neke od potencijalnih aplikacija. Tko \u0107e od toga ostvariti najvi\u0161u korist, ne\u0107e ovisiti samo o brzini izlaska na tr\u017ei\u0161te nego o formuli s kojom \u0107e se pristupiti korisnicima“, navodi.<\/p>\n

„Naime, moramo imati na umu da u digitalnom okru\u017eenju klasi\u010dni monopoli nemaju toliki zna\u010daj kao perceptivni monopoli odnosno percepcija korisnika o koristima i gubicima prelaska s jednog rje\u0161enja na drugo. Jednom kada se korisnici na\u0111u unutar odre\u0111enog digitalnog ekosustava nastupa niz \u010dinitelja odnosno tzv. lock-in u\u010dinci koji \u0107e limitirati njihovu sklonost prelasku na alternativna rje\u0161enja. To se dogodilo kod pojave streaming servisa, a sli\u010dnim procesima svjedo\u010dimo u kori\u0161tenju operativnih sustava pa se ne\u0161to sli\u010dno mo\u017ee o\u010dekivati i u slu\u010daju aplikacija koje \u0107e se temeljiti na AI-ju“, poja\u0161njava Stoj\u010di\u0107.<\/p>\n

\u0160to \u0107e biti sa zamjenom poslova?<\/h3>\n

Autor analize u Economistu u drugom dijelu teksta poku\u0161ava dati odgovor na pitanje \u0161to \u0107e se dogoditi s poslovima ljudi.<\/p>\n

Tu ima dosta predvi\u0111anja koja djeluju zastra\u0161uju\u0107e.<\/p>\n

Primjerice, Tyna Eloundou i njezini kolege iz OpenAI-ja procijenili su da bi AI mogao utjecati na 10% radnih zadataka oko 80% ameri\u010dke radne snage. Na vrhu popisa poslova koji bi se prvi mogli na\u0107i na udaru na\u0161li su se ra\u010dunovodstvo i putni\u010dke agencije.<\/p>\n

No, ekonomisti su i prije znali davati tmurna predvi\u0111anja. U 2000-ima mnogi su se bojali utjecaja outsourcinga poslova u siroma\u0161nije zemlje na radnike u bogatom svijetu. Godine 2013. dvojac sa Sveu\u010dili\u0161ta Oxford objavio je vrlo citiran rad u kojem su sugerirali da bi automatizacija mogla izbrisati 47% ameri\u010dkih radnih mjesta u sljede\u0107ih desetak godina. No ono \u0161to se u stvarnosti dogodilo bilo je sasvim suprotno. U proteklom desetlje\u0107u prosje\u010dna stopa nezaposlenosti u bogatom svijetu se otprilike prepolovila.<\/p>\n

Pritom zemlje s najvi\u0161im stopama automatizacije i robotizacije, poput Japana, Singapura i Ju\u017ene Koreje, imaju najmanju nezaposlenost. \u0160tovi\u0161e, mjere zadovoljstva poslom porasle su tijekom 2010-ih, a najsiroma\u0161niji Amerikanci zabilje\u017eili su br\u017ei rast pla\u0107a od onih najbogatijih.<\/p>\n

Bi li ovaj put moglo biti druga\u010dije?<\/h3>\n

Autor analize pita se bi li ovaj put ipak moglo biti druga\u010dije.<\/p>\n

Naime, za ilustraciju, cijena dionice Chegga, tvrtke koja pru\u017ea pomo\u0107 u rje\u0161avanju \u0161kolskih doma\u0107ih zada\u0107a, nedavno je pala za 50% nakon \u0161to je priznala da ChatGPT „utje\u010de na stopu rasta broja njezinih novih klijenata“. Izvr\u0161ni direktor IBM-a nedavno je pak objavio da tvrtka o\u010dekuje pauziranje u zapo\u0161ljavanju na poslove koje bi u nadolaze\u0107im godinama mogla zamijeniti umjetna inteligencija.<\/p>\n

No autor smatra da to ipak ne bi trebali biti rani znaci da \u0107e tr\u017ei\u0161te rada uskoro pogoditi ozbiljan tsunami.<\/p>\n

Pritom predstavlja dvije opcije za preuzimanje poslova. U jednoj posao nestaje kada umjetna inteligencija automatizira vi\u0161e od 50% zadataka koje odre\u0111eni posao obuhva\u0107a. U drugom su radnici eliminirani proporcionalno ukupnom udjelu zadataka koji su automatizirani u cijelom gospodarstvu. U oba slu\u010daja to bi, prema procjenama Eloundou i njezinih kolega rezultiralo gubitkom od oko 15% ameri\u010dkih radnih mjesta, \u0161to je razina koja je nakratko dosegnuta u SAD-u 2020., tijekom najgoreg razdoblja pandemije covida-19.<\/p>\n

Zamjena poslova u pro\u0161losti je i\u0161la vrlo sporo<\/h3>\n

No, povijest pokazuje da se propadanje poslova doga\u0111a sporije.<\/p>\n

Economist predstavlja primjer automatskih telefonskih centrala koje su izumljene 1892. Broj telefonskih operaterki nakon izuma nastavio je rasti sve do sredine 20. stolje\u0107a, a posao je potpuno nestao tek krajem 1980-ih, dakle devet desetlje\u0107a kasnije.<\/p>\n

Naravno, o\u010dekuje se da \u0107e AI-ju trebati manje od devet desetlje\u0107a da preplavi tr\u017ei\u0161te rada. Prije svega zato \u0161to se vrlo lako koristi te zato \u0161to od klijenata ne zahtijeva nikakve velike investicije. Mnogi stru\u010dnjaci zapanjeni su brzinom kojom je javnost uklju\u010dila ChatGPT u svoje \u017eivote. Ve\u0107 mjesec dana nakon predstavljanja broj njegovih aktivnih korisnika narastao je na vi\u0161e od 100 milijuna i nastavlja rasti. Pritom treba istaknuti da svi ti ljudi nisu tek neki znati\u017eeljnici koji se \u017eele poigrati novom igra\u010dkom, naprotiv.<\/p>\n

Regulacije, politike, sindikati i drugi razlozi usporavanja zamjene poslova<\/h3>\n

No, Economistov kolumnist smatra da \u0107e neki razlozi usporavanja prihva\u0107anja tehnologije na radnim mjestima ostati aktualni i u slu\u010daju AI-ja.<\/p>\n

Mark Andreessen iz investitorske kompanije Andreessen Horowitz u nedavno objavljenom eseju opisao je neke od njih. Glavni od njih je regulacija u dijelovima gospodarstva u koje je uklju\u010dena dr\u017eava. Naime, povijest je pokazala da su tehnolo\u0161ke promjene obi\u010dno vrlo spore u sektorima kao \u0161to su primjerice obrazovanje i zdravstvena skrb, u kojima ne postoji ozbiljna konkurencija. Osim toga, vlade mogu \u010duvati poslove zbog va\u017enih ciljeva javne politike kao \u0161to je pove\u0107anje zaposlenosti, koji ne\u0107e nu\u017eno biti u skladu s pove\u0107anjem u\u010dinkovitosti. Tako\u0111er je vjerojatnije da \u0107e ti poslovi biti sindikalno organizirani, a sindikati su dobri u sprje\u010davanju gubitka radnih mjesta.<\/p>\n

Primjerice, strojovo\u0111e u londonskoj javnoj podzemnoj \u017eeljeznici pla\u0107eni su gotovo dvostruko vi\u0161e od nacionalnog prosjeka, iako tehnologija koja ih djelomi\u010dno ili potpuno zamjenjuje postoji ve\u0107 desetlje\u0107ima.<\/p>\n

Nove tehnologije \u0107e stvoriti i brojne nove poslove<\/h3>\n

Kolumnist Economista isti\u010de da su mnogi poslovi koji su izlo\u017eeni riziku od umjetne inteligencije upravo u strogo reguliranim sektorima. \u010cetrnaest od prvih 20 zanimanja koja su najizlo\u017eenija umjetnoj inteligenciji su u\u010ditelji, pri \u010demu su oni stranih jezika pri vrhu. No, samo bi najhrabrija vlada zamijenila u\u010ditelje umjetnom inteligencijom. Sli\u010dno vrijedi i za policajce i stru\u010dnjake za borbu protiv kriminala.<\/p>\n

Naravno, vlasti \u0107e s vremenom dopustiti da neki poslovi budu zamijenjeni. No s druge strane, za o\u010dekivati je da \u0107e nove tehnologije stvoriti i brojne nove poslove.<\/p>\n

Smanjivanjem tro\u0161kova proizvodnje nova tehnologija mo\u017ee stvoriti ve\u0107u potra\u017enju za robama i uslugama, pove\u0107avaju\u0107i broj poslova koje je te\u0161ko automatizirati. Jedan \u010dlanak koji su 2020. objavili David Autor s MIT-ja i njegovi kolege pokazao je da oko 60% poslova koji danas postoje u SAD-u nije postojalo 1940. Primjerice, tehni\u010dar za nokte dodan je na popis poslova tek 2000., a solarni fotonaponski elektri\u010dar tek prije nekoliko godina. AI gospodarstvo \u0107e vjerojatno stvoriti nova zanimanja koja se danas ne mogu ni zamisliti.<\/p>\n

Promjene na tr\u017ei\u0161tu rada sigurno dolaze<\/h3>\n

Mom\u010dilovi\u0107 ka\u017ee da se svi sla\u017eu da sti\u017eu promjene na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n

„Mo\u017eemo naga\u0111ati \u0161irinu i dubinu tih promjena. Istina je da su do sada promjene i implementacije novih tehnologija i\u0161le puno sporije, no taj se period konstantno smanjuje, pa su prije trebala desetlje\u0107a, a danas se to mjeri u mjesecima. Neke barijere promjenama svakako \u0107e i dalje ostati i to \u0107e o\u010dekivano stvoriti tenzije. Za kori\u0161tenje interneta kao nove tehnologije po nekima je trebalo oko desetlje\u0107a da dostigne neke brojeve, a ChatGPT ili sli\u010dni alati \u0107e trebati mjesece. Regulacija i utjecaj dr\u017eave svakako je interesantno pitanje politi\u010dke prirode. I mi iz na\u0161eg lokalnog iskustva mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e se neke promjene umjetno usporavati. No koliko dugo?“, pita se Mom\u010dilovi\u0107.<\/p>\n

„\u010cak i kada bi neka zemlja odlu\u010dila \u010duvati zaposlenost na taj umjetan na\u010din, vrlo je vjerojatno da \u0107e okolne zemlje po\u010deti nekim tempom usvajati nove boostere efikasnosti i time dobivati komparativnu prednost. Dakle, ako odbijemo implementirati ne\u0161to odmah, kasnije posljedice mogu biti jo\u0161 gore i br\u017ee. Tu, naravno, postoji i percepcija dr\u017eave u o\u010dima njenih i stranih dr\u017eavljana i njihovih izbora gdje \u0107e \u017eivjeti. U dana\u0161njem svijetu, u kojem su ljudi sve vi\u0161e mobilni, gdje mislite da \u0107e mlade generacije birati da \u017eive – u zemlji u kojoj voze lokomotive na ugljen kojima upravljaju stari strojovo\u0111e ili u zemlji koja ima superbrze elektri\u010dne vlakove kojima upravlja gotovo nepogre\u0161ivo umjetna inteligencija?“, navodi Mom\u010dilovi\u0107.<\/p>\n

„Samo zato \u0161to je ne\u0161to tehnolo\u0161ki u\u010dinkovitije, ne zna\u010di da \u0107e automatski biti primijenjeno“<\/h3>\n

Stoj\u010di\u0107 ka\u017ee da dolaskom novih tehnologija dio postoje\u0107ih poslova, u pravilu, postaje suvi\u0161an i postupno nestaje pa se isto mo\u017ee o\u010dekivati i \u0161irom primjenom umjetne inteligencije.<\/p>\n

„Primjerice, danas se dosta govori o poslovima u ra\u010dunovodstvu ili programiranju, no rizik automatizacije zapravo prijeti svim standardiziranim zanimanjima koja se sastoje od repetitivnih radnji. Mogu\u0107e je da \u0107e se vijek trajanja za dio tih zanimanja u pojedinim okru\u017eenjima nastojati umjetno produljiti, primjerice u pojedinim javnim uslugama ili izoliranim podru\u010djima gdje bi primjena AI-ja mogla kratkoro\u010dno dovesti do gubitka radnih mjesta u opsegu koji bi ugrozio lokalnu dru\u0161tvenu odr\u017eivost i sl. To \u0107e ovisiti i o politi\u010dkim interesima, ali i odnosu ekonomske i tehnolo\u0161ke u\u010dinkovitosti“, navod Stoj\u010di\u0107<\/p>\n

„Samo zato \u0161to je ne\u0161to tehnolo\u0161ki u\u010dinkovitije, ne zna\u010di da \u0107e automatski biti primijenjeno tamo gdje se \u017eeljeni ishodi mogu posti\u0107i i primjenom alternativnih rje\u0161enja koja mogu biti i tehnolo\u0161ki inferiorna. U kona\u010dnici, smatram da \u0107e odluku o tome koja zanimanja odlaze u povijest, a koja opstaju donijeti tr\u017ei\u0161te. Tamo gdje tr\u017ei\u0161ni signali poslovnim subjektima poka\u017eu da pojedine poslovne procese mogu br\u017ee i tro\u0161kovno u\u010dinkovitije provesti primjenom umjetne inteligencije i promjena \u0107e i\u0107i br\u017ee“, tuma\u010di Stoj\u010di\u0107.<\/p>\n

AI i rast produktivnosti<\/h3>\n

Skromni u\u010dinci AI-ja na tr\u017ei\u0161te rada vjerojatno \u0107e se pretvoriti u skromne utjecaje na produktivnost – tre\u0107i faktor u ovoj pri\u010di. Primjerice, usvajanje elektri\u010dne energije u tvornicama i ku\u0107anstvima po\u010delo je u Americi krajem 19. stolje\u0107a, no ve\u0107eg porasta produktivnosti nije bilo sve do kraja Prvog svjetskog rata. Stvari su i\u0161le tek ne\u0161to br\u017ee s izumom osobnog ra\u010dunala.<\/p>\n

Economist navodi ankete koje su pokazale da vi\u0161e od desetaka ameri\u010dkih zaposlenika ve\u0107 danas radi u tvrtkama koje koriste neku vrstu umjetne inteligencije. No, unato\u010d tome rast globalne produktivnosti i dalje je slab.<\/p>\n

Nema dvojbe da bi AI neke industrije mogao u\u010diniti znatno produktivnijima. Primjerice, rad Erika Brynjolfssona i njegovih kolega sa Sveu\u010dili\u0161ta Stanford istra\u017eio je utjecaj AI-ja na produktivnost agenata korisni\u010dke podr\u0161ke. Rezultati su pokazali da je pristup AI alatima pove\u0107ao broj rije\u0161enih problema svakog sata u prosjeku za 14%.<\/p>\n

No, s druge strane, postoje i brojni poslovi koji \u0107e jo\u0161 dugo ostati nezamjenjivi AI-jem. To se prije svega odnosi na rad rukama, odnosno na poslove plavih ovratnika kao \u0161to su gra\u0111evinarski ili poljoprivredni, koji \u010dine oko 20% BDP-a bogatog svijeta, ali i na poslove u kojima je kontakt s ljudskom osobom va\u017ean kao \u0161to su poslovi medicinskih tehni\u010dara.<\/p>\n

Produktivnost bi se \u010dak mogla smanjiti zbog AI-a<\/h3>\n

Economistov kolumnist isti\u010de da nije nemogu\u0107e ni da se produktivnost zahvaljuju\u0107i AI-ju smanji. Za primjer daje mobitele i elektronsku po\u0161tu koji su pove\u0107ali distrakciju i ote\u017eali fokusiranje na radnom mjestu. Primjerice, jedno istra\u017eivanje iz 2016. koje su proveli znanstvenici s Kalifornijskog sveu\u010dili\u0161ta u Irvineu, iz Microsoft Researcha i MIT-ja, pokazalo je da je „percipirana produktivnost ni\u017ea \u0161to je du\u017ee vrijeme u danu provedeno na e-po\u0161ti“.<\/p>\n

Mom\u010dilovi\u0107 ka\u017ee da su pomaci za sada svakako mali te da se doga\u0111aju linearno, u desetinama postotaka, no smatra da \u0107e tako biti samo do odre\u0111enog trenutka.<\/p>\n

„To je zato \u0161to te analize ve\u0107inom govore o ANI – Artificial Narrow Intelligence, specijaliziranim sustavima, me\u0111u koje jo\u0161 uvijek spadaju i chatbotovi. S dostizanjem op\u0107e umjetne inteligencije sve \u0107e se promijeniti. Ono \u0161to nam danas izgleda najlogi\u010dnije je da \u0107e opstati poslovi gdje je potreban rad rukama i fina motorika, iz jednostavnog razloga \u0161to jo\u0161 uvijek nemamo robote koji to mogu raditi na razini ljudske kvalitete“, navodi na\u0161 sugovornik.<\/p>\n

„Mogli bismo imati i robote koji su vrlo sposobni za fizi\u010dke zadatke“<\/h3>\n

„No i robotika se, mo\u017eda ne\u0161to dalje od o\u010diju javnosti, tako\u0111er razvija prili\u010dno brzo. Ako do\u0111emo do poznate to\u010dke singularnosti, do\u0107i \u0107e do spajanja vi\u0161e tehnologija i daljnji razvoj svih njih \u0107e se jo\u0161 vi\u0161e ubrzati, pa je onda za o\u010dekivati da \u0107emo imati i vrlo sposobne robote za obavljanje nekih fizi\u010dkih zadataka“, ka\u017ee Mom\u010dilovi\u0107.<\/p>\n

Stoj\u010di\u0107 smatra da je te\u0161ko prognozirati koje \u0107e nove poslove donijeti AI jer \u0107e pravi transformacijski u\u010dinak do\u0107i kroz one poslove koje jo\u0161 ne mo\u017eemo ni predvidjeti. „Neka predvi\u0111anja govore da \u0107e primjenom AI-ja do\u0107i do pove\u0107ane potra\u017enje za novim setom vje\u0161tina kod postoje\u0107ih i novih radnika, poput upravljanja velikim koli\u010dinama podataka ili izgradnje modela za trening AI sustava“, ka\u017ee Stoj\u010di\u0107.<\/p>\n

Ho\u0107e li AI okrenuti svijet naglava\u010dke?<\/h3>\n

Kolumnist Economista zaklju\u010duje da bi AI mogao promijeniti svijet na na\u010dine koje je danas nemogu\u0107e zamisliti. No, isti\u010de da to nije isto \u0161to i okrenuti ekonomiju naglava\u010dke.<\/p>\n

Kao \u0161to je Fogel primijetio u svojoj studiji: Prethodni argument nije usmjeren na pobijanje stajali\u0161ta prema kojem je \u017eeljeznica igrala odlu\u010duju\u0107u ulogu u ameri\u010dkom razvoju tijekom 19. stolje\u0107a, ve\u0107 na demonstraciju da empirijska osnova na kojoj po\u010diva ovo gledi\u0161te nije ni pribli\u017eno tako znatna kao \u0161to se obi\u010dno pretpostavlja. Negdje sredinom 21. stolje\u0107a budu\u0107i dobitnik Nobelove nagrade, ispituju\u0107i generativni AI, mogao bi do\u0107i do istog zaklju\u010dka, poru\u010duje autor.<\/p>\n

Ljudima trebaju optimizam i nada<\/h3>\n

Mom\u010dilovi\u0107 ka\u017ee da ima dojam da je autor u Economistu poku\u0161ao dati nadu i optimizam.<\/p>\n

„No problem je u tome \u0161to su uzimali primjere iz analognog svijeta koji funkcionira po zna\u010dajno druga\u010dijim postavkama od digitalnog. Tako\u0111er, nisu uspjeli pogledati dovoljno unaprijed i poku\u0161ali predvidjeti \u0161to bi se moglo dogoditi zahvaljuju\u0107i interakciji razvoja vi\u0161e AI tehnologija. To predvi\u0111anje je, sla\u017eem se s njima, i dalje izuzetno te\u0161ko dati, ali mislim da bi pravi poticaj trebao biti ljudima da \u0161to prije krenu u\u010diti i koristiti AI alate“, poru\u010duje Mom\u010dilovi\u0107.<\/p>\n

Stoj\u010di\u0107 smatra da \u0107e kona\u010dan odgovor na ovo pitanje dati tek budu\u0107nost razvoja AI-ja jer \u0107emo tek tada mo\u0107i sagledati njezin stvarni potencijal.<\/p>\n

„Ono \u0161to znamo danas je da trenutne tehnologije nisu u stanju zamijeniti \u010dovjeka u aktivnostima koje zahtijevaju kompleksno i strate\u0161ko planiranje, djelovanje u uvjetima neizvjesnosti, ali i okru\u017eenja koja zahtijevaju empatiju. S druge strane, sve aktivnosti koje se odlikuju repetitivnim procesima, kako sam ve\u0107 napomenuo, imaju potencijal u bli\u017eoj ili daljoj budu\u0107nosti biti zamijenjene rje\u0161enjima temeljenim na umjetnoj inteligenciji“, zaklju\u010duje Stoj\u010di\u0107.<\/p>\n<\/div>\n

\n
Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
#<\/span>umjetna inteligencija<\/a>\u00a0#<\/span>ai<\/a>\u00a0#<\/span>robotika<\/a>\u00a0#<\/span>roboti<\/a>\u00a0#<\/span>svijest<\/a>\u00a0#<\/span>nenad jari\u0107 dauenhauer<\/a><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovo su razlozi zbog kojih ne morate strahovati da \u0107e vam AI sutra uzeti posao Pi\u0161e:\u00a0Nenad Jari\u0107 Dauenhauer 23:10, 11.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":20689,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[46,25,36,14],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21260"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21260"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21260\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21262,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21260\/revisions\/21262"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20689"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}