\n
NA UMJETNU inteligenciju u zdravstvu treba gledati kao na veliku pomo\u0107, a ne kao na konkurenciju lije\u010dnicima, \u010dak ni administratorima jer i oni uvijek imaju ne\u0161to za raditi, rekao je ravnatelj Doma zdravlja Centar Ino Protrka, koji me\u0111u prvima u Zagrebu koristi programe umjetne inteligencije.<\/p>\n
Umjetna inteligencija svoju primjenu pronalazi i u hrvatskom zdravstvu, a zagreba\u010dki Dom zdravlja Centar zasad je jedina javna zdravstvena ustanova u gradu koja je partner na projektu „AI4Health.Cro“. Spomenuti projekt pokrenut je radi pru\u017eanja informacija svim dionicima o sigurnom testiranju AI tehnologija u zdravstvu, za dobrobit pacijenata i lije\u010dnika.<\/p>\n
Ravnatelj DZ-a Zagreb Centar Ino Protrka smatra da \u0107e umjetna inteligencija unaprijediti rad lije\u010dnika tako \u0161to \u0107e im omogu\u0107iti da vi\u0161e vremena posvete pacijentima i njihovim potrebama.<\/p>\n
„Umjetnu inteligenciju smatram kao veliku pomo\u0107 lije\u010dnicima, ali ne i kao konkurenciju. Ideja je bila da, na primjer, rasteretimo radiologe daktilografije ne bi li tako oslobodili vi\u0161e termina. Nalaz CT-a ili ultrazvuka zna biti stranica i pol do dvije teksta.\u00a0Unato\u010d brzom tipkanju, potrebno je neko vrijemo da se to napi\u0161e, a moglo bi se iskoristiti za ne\u0161to korisnije“, izjavio je u razgovoru za Hinu.<\/p>\n
Nema bojazni za gubitak posla<\/h3>\n
Protrka smatra da nema bojazni za gubitkom poslova u zdravstvenom sustavu zbog umjetne inteligencije.<\/p>\n
„\u010cak i administratori uvijek imaju ne\u0161to raditi. Umjesto da sjede na pultu i upisuju pacijente, oni bi mogli pripremiti pacijente za preglede. Recimo, samo za skidanje, obla\u010denje, brisanje i sl., lije\u010dnik izgubi 10 minuta po pacijentu“, dodao je.<\/p>\n
Ravnatelj DZ-a Centar isti\u010de da umjetna inteligencija mo\u017ee ukazati lije\u010dniku na ne\u0161to \u0161to bi mu mo\u017eda promaknulo prilikom o\u010ditavanja nalaza. Me\u0111utim,\u00a0ona ne mo\u017ee zamijeniti potrebu pacijenta za osobnim kontaktom sa svojim lije\u010dnikom, s kojim mogu otvoreno razgovarati o svim nedoumicama koje imaju.<\/p>\n
„Osim osobnog kontakta, tu je i pitanje pravne odgovornosti. Umjetna inteligencija mo\u017ee izvrsno o\u010ditati nalaze mamografije. Me\u0111utim, nakon 1000 nalaza mo\u017ee jednom i ne\u0161to krivo o\u010ditati. \u0160to onda? Je li kriva softverska firma ili mo\u017eda dr\u017eava koja je otkupila softver?“ kazao je Protrka obja\u0161njavaju\u0107i za\u0161to \u0107e\u00a0lije\u010dnici i dalje imati vrlo va\u017enu ulogu.<\/p>\n
Pretvara\u010d govora u tekst kao pomo\u0107 radiolozima<\/h3>\n
Kako bi oslobodili radiologe tipkanja, u DZ-u Centar, to\u010dnije na lokaciji u Ulici Josipa Runjanina, koriste napredni „speach to text“ program, koji s velikom to\u010dno\u0161\u0107u transkribira govore, tako da lije\u010dniku preostaju minimalne korekcije.<\/p>\n
„Vidjeli smo da je u medicini, prvenstveno u radiologiji, mjesto gdje se mo\u017ee po\u010deti koristi takav tip sustava. Na\u010din na koji je radiolog radio do sada i na\u010din na koji radi nakon dolaska novog sustava za njega je skoro pa identi\u010dan, samo \u0161to je puno br\u017ei“, izjavio je Marko Poljak, izvr\u0161ni direktor u Newton Technologies Adria.<\/p>\n
To je tvrtka\u00a0koja je izradila program Newton Dictate i\u00a0koja je tako\u0111er partner na projektu „AI4Health.Cro“ „Kod osobe koja prvi put uzme na\u0161 sustav u ruke, proces rada se ubrza za 50 posto, s tim da taj postotak ide puno vi\u0161e kako se osoba educira ili radi sa sustavom“, naglasio je Poljak.<\/p>\n
Premda „speach to text“ nije ni\u0161ta revolucionarno, dodaje, najve\u0107i je izazov bio kreirati program koji je usmjeren na lije\u010dnika i specijaliziran tako da mo\u017ee lako prepoznati medicinske termine.<\/p>\n
„\u0160to se ti\u010de ostalih struka, mi imamo korisnike u segmentu pravosu\u0111a, od javnih bilje\u017enika, sudskih tuma\u010da, privatnih odvjetni\u010dkih praksi, te u medijima gdje je platforma „Beey“ fokusirana na velike koli\u010dine podataka, zvu\u010dnih i videosnimki, koje trebaju biti transkribirane“, rekao je Poljak.<\/p>\n
Medicinski tablet za ku\u0107ne posjete<\/h3>\n
Dom zdravlja u Sigetu, koji je u ingerenciji Doma zdravlja Centar, mo\u017ee se pohvaliti s dva MESI tableta. Rije\u010d je o prijenosom ure\u0111aju koji se primjenjuje kod ku\u0107nih posjeta te\u0161ko pokretnim pacijentima.<\/p>\n
„To je prvi certificirani medicinski tablet u svijetu. Slovenci su ga napravili i neprestano ga usavr\u0161avaju, a namjena mu je bila \u0161to ve\u0107a dostupnost izvan bolni\u010dke zdravstvene skrbi“, istaknula je medicinska sestra u Sigetu Anita Slunjski.<\/p>\n
Pomo\u0107u ure\u0111aja koji stane u torbu mo\u017ee se napravit EKG srca, spirometrija (metoda koja se koristi u dijagnostici bolesti di\u0161nih putova) AB indeks (eng., ankle-brachial\u00a0indeks)\u00a0koji prati stanje perifernih krvnih \u017eila i drugi vitalni parametri.<\/p>\n
„Nalaz u realnom vremenu mogu dobiti vi\u0161e lije\u010dnika, i to u razli\u010ditim ustanovama. Ono na \u010demu jo\u0161 moramo raditi je integracija s na\u0161im informati\u010dkim programom gdje rade lije\u010dnici obiteljske medicine“, dodala je.<\/p>\n
Me\u0111utim, problem je \u0161to DZ Centar raspola\u017ee sa samo dva takva ure\u0111aja, a patrona\u017enih sestri ima 52.<\/p>\n
„Kad sam svojoj kolegici rekla da \u0107e i\u0107i na edukaciju za MESI, bila je u \u0161oku, a sad mi ga ne da“, rekla je Slunjski uz smijeh.<\/p>\n
Digitalna asistentica za kardiovaskularne pacijente<\/h3>\n
Partner na projektu\u00a0„AI4Health.Cro“ je i Klinika Magdalena koja koristi digitalnu asistenticu „Megi“. Rije\u010d je ‘chatbotu’ koji\u00a0za kardiovaskularne pacijente prati\u00a0faktore\u00a0rizika kao \u0161to su visoki\u00a0krvni tlak, kolesterol,\u00a0tjelesna masa te\u00a0upozorava pacijente\u00a0kada dolazi do promjena u\u00a0njihovu\u00a0zdravlju.<\/p>\n
„\u010cak 70 posto pacijenata unutar godine dana prestane pravilno uzimati terapiju i slijediti lije\u010dni\u010dke savjete, stoga smo prepoznali potrebu za asistenticu\u00a0kao \u0161to je ‘Megi’ koja prati oko 2500 pacijenata u 6 ustanova“, rekla je pomo\u0107nica ravnatelja Klinike\u00a0Magdalena\u00a0Nina \u0160esto tijekom predstavljanja „male AI klinike“ u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici sredinom travnja.<\/p>\n
Me\u0111utim, kako su\u00a0za ure\u0111aje\u00a0ili programe s umjetnom inteligencijom potrebna znatna financijska sredstva, ravnatelj DZ-a Zagreb Centar rje\u0161enje\u00a0vidi u europskom natje\u010daju u sklopu kojega su domovima zdravlja namijenjena sredstva za opremanje primarne zdravstvene za\u0161tite.<\/p>\n
„U prosincu ove godine zavr\u0161avaju prijave,\u00a0vrijednost je 50 milijuna eura za domove zdravlja u Hrvatskoj,\u00a0a \u010dak 85 posto sredstava je bespovratno. \u0160to se ti\u010de opreme, uvijek se vi\u0161e ulagalo u bolnice“, rekao je Protrka.<\/p>\n
Osim \u0161to mo\u017ee lije\u010dnicima ubrzati njihov rad, umjetna inteligencija mo\u017ee i ubrzati liste \u010dekanja, jedan od dugogodi\u0161njih problema u hrvatskom zdravstvu, smatra ravnatelj DZ-a Zagreb Centar.<\/p>\n
„Svoje sam pacijente za magnetsku rezonancu slao u Pakrac gdje je lista \u010dekanja 14 dana, a u Zagrebu oko godinu i pol. Radi se o 100 kilometara udaljenosti, nije tako daleko. Me\u0111utim, ne stigne lije\u010dnik za svakog pacijenta gledati gdje bi mogao obaviti pregled. To umjetna inteligencija mo\u017ee rije\u0161iti, samo se treba umre\u017eiti“, napomenuo je Protrka.<\/p>\n<\/div>\n
\n
Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/div>\n<\/div>\n