![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/indexnew.s3.index.hr\/4312aaa5-dcba-4890-855d-fb16919cb1c4.jpg?width=765&height=470\")
„A ODGOVOR glasi – izlazimo!“ \u010cetiri i pol godine pro\u0161le su otkako je David Dimbleby iz BBC-ja objavio ishod britanskog referenduma o \u010dlanstvu u Europskoj uniji. U 23 sata 31. prosinca njegove su se rije\u010di kona\u010dno i sudbonosno ostvarile. Ujedinjeno Kraljevstvo vi\u0161e nije dijelom Europske unije, niti vi\u0161e podlije\u017ee njenim pravilima. Zatvorili smo vrata i oti\u0161li. Sad smo svoji na svome. Iza\u0161li smo, stoji u uredni\u010dkom komentaru londonskog dnevnog lista The Guardian.<\/p>\n\n\n\n
Za mnoge u Britaniji ovo je veli\u010danstven dan. Odlazak iz EU, za one koji su to \u017eeljeli, trenutak je povratka neovisnosti, vra\u0107anja suvereniteta i ponovnog preuzimanja kontrole. Nadaju se da \u0107e to ukloniti europski aspekt iz britanskog \u017eivota. \u017dele da to bude, kako je rekao premijer, „novo poglavlje u na\u0161oj nacionalnoj pri\u010di“, da bude ispunjenje „suverene \u017eelje britanskog naroda da \u017eivi prema vlastitim zakonima, koje donosi njihov vlastiti izabrani parlament“.<\/p>\n\n\n\n
Ratovi oko Brexita traju dugih osam godina<\/h3>\n\n\n\n
Za ostale je 1. sije\u010dnja jednostavno trenutak olak\u0161anja. Ratovi oko Brexita traju dugih osam godina, od trenutka kad je David Cameron u sije\u010dnju 2013. obavezao konzervativce na referendum. \u010cak ni pomr\u010dina Brexita pandemijom covida u 2020. nije mogla sprije\u010diti povratak Europe na naslovnice kako se pribli\u017eavala 2021. godina i ponovno nazirala mogu\u0107nost razlaza bez dogovora. O tome su i Boris Johnson i vo\u0111a laburista Keir Starmer govorili potpuno isto. Ove rasprave, rekla su obojica, sad su zavr\u0161ene.<\/p>\n\n\n\n
U jednom smislu su u pravu. Politi\u010dke stranke moraju gledati naprijed, a ne unatrag. U drugom smislu duboko grije\u0161e. Ovo je tu\u017ean dan. Izlazak Britanije ostaje tragi\u010dna nacionalna pogre\u0161ka. Izbacili smo se iz unije koja je bila dobra za ovu zemlju i svijet. Uloga antieuropskih medija u ovome bila je presudna pa je nekako prikladno da je vlada koju vode biv\u0161i novinari zatvorila vrata. Ali sad se barem Europska unija vi\u0161e ne mo\u017ee okrivljavati za na\u0161e kontinuirane napetosti, nejednakosti i neuspjehe u vo\u0111enju, isti\u010de The Guardian.<\/p>\n\n\n\n
Ove napetosti ne mogu se otkloniti. Brexitu su se protivile ve\u0107ine u \u0160kotskoj, Sjevernoj Irskoj, Londonu i drugim gradovima, kao i ve\u0107ina mladih i visokoobrazovanih ljudi. Ni\u0161ta od toga ne\u0107e se promijeniti, kakva god ve\u0107inska odluka bila 2016. godine i koliko god bili umorni od rasprava. Ovo je zemlja podijeljena oko Europe. Bili smo podijeljeni u pro\u0161losti i bit \u0107emo podijeljeni u budu\u0107nosti. Zavr\u0161etak Brexita je fantazija. To je navodno rje\u0161enje koje samo stvara nove povijesne probleme.<\/p>\n\n\n\n
„Trenuta\u010dno je vjerojatniji raspad Britanije nego Europske unije“<\/h3>\n\n\n\n
Mnogi fanati\u010dni prista\u0161e Brexita nadali su se 2016. godine da \u0107e odlazak Velike Britanije pokrenuti raspad Europske unije. Ipak, dvije najupe\u010datljivije posljedice referenduma bile su jedinstvo zemalja EU27 uo\u010di Brexita u usporedbi s rastu\u0107im nejedinstvom UK4 (Engleska, Wales, \u0160kotska i Sjeverna Irska) oko ovog pitanja. Trenuta\u010dno je vjerojatniji raspad Britanije nego Europske unije. Bila bi to stra\u0161na cijena. No, zablude koje su hranile i poticale Brexit i dalje su dominantne u Konzervativnoj stranci, kao \u0161to je pokazao niz glorificiraju\u0107ih govora iz njenih redova u srijedu.<\/p>\n\n\n\n
Upozorenje Therese May iz konzervativnih klupa iznjedrilo je kudikamo stvarnije pitanje. Nikad si ne smijemo dopustiti da pomislimo kako suverenitet zna\u010di izolaciju ili ekscepcionalizam, rekla je May i dodala kako \u017eivimo u povezanom svijetu. \u010cini se da premijer Johnson na neki na\u010din to razumije. U svom govoru za Britaniju je rekao da je „najbolji prijatelj i saveznik kojeg EU mo\u017ee imati“, \u0161to mo\u017eda ozna\u010dava promjenu tona. Ali pokret kojem je na\u010delu nije zainteresiran za saveze ili kompromise. On se hrani fantazijama o veli\u010dini, kojima premijer neprestano udovoljava, te fatalno brka suverenitet s mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
Ka\u017eu da je Brexit zavr\u0161en, ali da nije gotov<\/h3>\n\n\n\n
Brexit je zavr\u0161en, ali nije gotov. Srednjoro\u010dno ostavlja za sobom izvore budu\u0107ih sukoba u britanskoj politici. To uklju\u010duje sitno pisane odredbe dogovora (koje su u parodiji od nadzornog postupka u srijedu potpuno zanemarene), nove imigracijske kontrole, odr\u017eavanje uskla\u0111enosti propisa, status uslu\u017enih industrija, ribolov, pristup bazama podataka, obrambenu suradnju i, \u0161to je mo\u017eda najva\u017enije, dvosmisleni polo\u017eaj Sjeverne Irske u dogovoru. Sve je to samo nagla\u0161avanje i ponavljanje dublje istine da nikad ne\u0107emo prestati biti Europljani i da nikad ne\u0107emo prestati kontaktirati s Europom.<\/p>\n\n\n\n
U svome romanu The Stone Raf (Kamena splav), portugalski pisac Jos\u00e9 Saramago zami\u0161lja kako se Iberijski poluotok fizi\u010dki odvaja od Europe du\u017e Pireneja i pluta svjetskim oceanima u besplodnoj potrazi za novim domom. Danas se i Britanija mo\u017ee pomalo osje\u0107ati kao ta metafori\u010dna kamena splav. Osim \u0161to \u0107e stvarna Britanija ostati zauvijek usidrena s druge strane Kanala u odnosu na europski kontinent, njegove narode, ekonomije i kulture, \u010dijim \u0107emo dijelom uvijek biti i kojima se jednog dana na neki na\u010din nadamo vratiti, zaklju\u010duje The Guardian.Znate li ne\u0161to vi\u0161e o temi ili \u017eelite prijaviti gre\u0161ku u tekstu?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
The Guardian: Neki se nadaju raspadu EU nakon Brexita. Prije \u0107e se raspasti Britanija Index VijestiPrije 6 sati 107 „A ODGOVOR<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":19731,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[14],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19735"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19735"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19735\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19736,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19735\/revisions\/19736"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19731"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19735"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19735"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19735"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}