{"id":1707,"date":"2014-12-15T08:07:21","date_gmt":"2014-12-15T08:07:21","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=1707"},"modified":"2014-12-15T08:07:21","modified_gmt":"2014-12-15T08:07:21","slug":"vojna-industrija-zavisna-od-politickih-odluka","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/vojna-industrija-zavisna-od-politickih-odluka\/","title":{"rendered":"Vojna industrija zavisna od politi\u010dkih odluka"},"content":{"rendered":"

Tr\u017ei\u0161te za velike proizvo\u0111a\u010de oru\u017eja pre svega je u njihovim sopstvenim dr\u017eavama. To je oslabilo promet zapadne industrije naoru\u017eanja, a rusku je oja\u010dalo, navodi Institut za istra\u017eivanje mira SIPRI iz Stokholma.<\/p>\n

\"Farnborough<\/a><\/div>\n
\n
\n

Godinama je stanje na tr\u017ei\u0161tu vojne industrije bilo nepromenjeno. Gotovo svi proizvo\u0111a\u010di oru\u017eja dolazili su iz SAD, zapadne Evrope ili iz Rusije. Ali sve vi\u0161e se u tu granu na tr\u017ei\u0161tu guraju i preduze\u0107a iz drugih zemalja, navodi se u izve\u0161taju Instituta za mirovna istra\u017eivanja SIPRI iz Stokholma. Danas se me\u0111u sto najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da oru\u017eja ubrajaju i firme iz Turske, Indije, Brazila, Singapura ili Ju\u017ene Koreje.<\/p>\n

\u201eTo pre svega ima veze s politi\u010dkom \u017eeljom da se ima sopstveni proizvodni kapacitet\u201c, ka\u017ee \u0161efica tima koji je sproveo istra\u017eivanje Aude Fluran. \u201eBrazil, Turska ili Ju\u017ena Koreja su zemlje koje su ciljano pratile odre\u0111enu politiku kako bi unapredile kapacitete vojne industrije u sopstvenoj zemlji.\u201c<\/p>\n

Slabljenje ameri\u010dke vojne industrije<\/p>\n

\"Tomahawk<\/a>Zapadni proizvo\u0111a\u010di ve\u0107ih oru\u017eanih sistema, kao \u0161to su npr. rakete Tmahavk, bele\u017ee pad prodaje<\/p>\n<\/div>\n

No, iako se te zemlje nalaze me\u0111u sto najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da oru\u017eja, sam spisak nije se zna\u010dajno promenio. Dve tre\u0107ine preduze\u0107a nalazi se u SAD ili u drugim zemljama \u010dlanicama NATO. One \u010dine, navodi se u izve\u0161taju SIPRI, 84,2 odsto svetske vojne industrije.<\/p>\n

Stokholmski institut je u svome izve\u0161taju naveo da je u 2013. zabele\u017een pad prometa od 4,5 procenata za 38 ameri\u010dkih firmi koje se nalaze me\u0111u sto najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da oru\u017eja u svetu. \u201eTo su naj\u010de\u0161\u0107e proizvo\u0111a\u010di ve\u0107ih oru\u017eanih sistema i vrsta oru\u017eja poput ratnih brodova, vojnih vozila, raketnih sistema ili aviona, a tu su i proizvo\u0111a\u010di delova za te sisteme\u201c, ka\u017ee Fluran. Usto dolaze, dodaje ona, i firme koje pru\u017eaju logisti\u010dki servis, poput odr\u017eavanja ure\u0111aja ili usluga kao \u0161to su obuke za kori\u0161\u0107enje oru\u017eja ili neke tehni\u010dke usluge. Glavni razlozi za pad prodaje, prema navodima iz izve\u0161taja, jeste pre svega povla\u010denja ameri\u010dke vojske iz Iraka i Avganistana, kao i smanjena u bud\u017eetima.<\/p>\n

I kod ameri\u010dkih NATO-partnera jo\u0161 se ose\u0107a ekonomska kriza. Pored nekih izuzetaka, pre svih Francuske, i u Zapadnoj Evropi je opala prodaja u vojnoj industriji ili je u najboljem slu\u010daju ostala ista.<\/p>\n

Vojna industrija Rusije u zamahu<\/p>\n

S druge strane, ruska vojna industrija mo\u017ee da se pohvali brojnim narud\u017ebama. U izve\u0161taju SIPRI se tako navodi da je promet ruskih preduze\u0107a, koja se nalaze me\u0111u top-100 proizvo\u0111a\u010da oru\u017eja, porastao za 20 odsto. Pro\u0161le godine ruska firma \u201eTactical Missiles Corporation\u201c zabele\u017eila je pove\u0107anje prodaje od 118 odsto u pore\u0111enju sa 2012, navodi se u izve\u0161taju. \u201ePorast prodaje ruskih preduze\u0107a se prije svega mo\u017ee obrazlo\u017eiti porastom izdataka tamo\u0161nje vlade\u201c, obja\u0161njava Aude Fluran.<\/p>\n

\"S-400<\/a>Rusija investira u modernizaciju vojske<\/p>\n<\/div>\n

Vlada u Moskvi ve\u0107 godinama ciljano ula\u017ee u modernizaciju i naoru\u017eavanje vojske, pre svega tako \u0161to se oslanja na doma\u0107u vojnu industriju. \u201eDa li to mogu i da finansiraju, zavisi pre svega od cene nafte\u201c, obja\u0161njava direktor hambur\u0161kog Instituta za mirovna istra\u017eivanja i bezbednosnu politiku Mihael Brzoska. On ujedno ukazuje i na te\u0161ku situaciju u kojoj se ruska privreda trenutno nalazi.<\/p>\n

Taj stru\u010dnjak za bezbednost iz Hamburga smatra, me\u0111utim, da sankcije protiv Rusije nisu ko\u010dnica za naoru\u017eavanja. \u201eVe\u0107e probleme ruska vojna industrija ima zbog krize u Ukrajini\u201c, nagla\u0161ava Brzoska, navode\u0107i da o\u010dekuje mogu\u0107e probleme u isporuci za one firme koje zavise od robe iz Ukrajine. \u201eS Donjeckom su nastavljene isporuke, ali trenutno nije jasno kako \u0107e stvari dalje te\u0107i sa industrijom u blizini Harkova.\u201c<\/p>\n

Kina kao velika nepoznanica<\/p>\n

Interesantno je da se jedan od globalnih igra\u010da nikako ne pojavljuje na SIPRI-jevom spisku sto najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da oru\u017eja u svetu \u2013 a to je Kina. Razlog za to nije \u0161to Narodna republika nema firme koje bi mogle da zauzmu zna\u010dajnu ulogu na tom spisku, ve\u0107 taj \u0161to ne postoje pouzdane informacije o kineskoj vojnoj proizvodnji. Kineske firme naj\u010de\u0161\u0107e su tako formirane da mogu da proizvode, kako za civilno, tako i za vojno tr\u017ei\u0161te, obja\u0161njava Aude Fluran iz Instituta SIPRI. Pritom je potpuno netransparentno koji deo je civilni, a koji vojni.<\/p>\n

Mihael Brzoska sa hambur\u0161kog Instituta za mirovna istra\u017eivanja procenjuje da Kina u danas izdvaja izme\u0111u 50 i 60 milijardi evra za vojne potrebe. \u201eKina je po obimu proizvodnje verovatno drugi po veli\u010dini proizvo\u0111a\u010d oru\u017eja\u201c, uveren je Brzoska.<\/p>\n

Vojna industrija = politi\u010dka industrija \u00a0(dw-de)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tr\u017ei\u0161te za velike proizvo\u0111a\u010de oru\u017eja pre svega je u njihovim sopstvenim dr\u017eavama. To je oslabilo promet zapadne industrije naoru\u017eanja, a<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1707"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1707"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1707\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1709,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1707\/revisions\/1709"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1707"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1707"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1707"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}