{"id":15808,"date":"2017-11-13T15:25:37","date_gmt":"2017-11-13T15:25:37","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=15808"},"modified":"2017-11-13T15:25:37","modified_gmt":"2017-11-13T15:25:37","slug":"najvecih-20-neprodatih-firmi-gubitak-244-milijarde-dinara","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/najvecih-20-neprodatih-firmi-gubitak-244-milijarde-dinara\/","title":{"rendered":"Najve\u0107ih 20 neprodatih firmi – gubitak 24,4 milijarde dinara"},"content":{"rendered":"
Iako je rok za okon\u010danje privatizacije davno istekao, na sajtu Ministarstva privrede jo\u0161 uvek se nalaze 142 preduze\u0107a koja o\u010dekuju novog vlasnika.<\/p>\n
Pi\u0161e:\u00a0M. N. Stevanovi\u0107<\/p>\n<\/div>\n
Beograd 12. novembar 2017. 15:22<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n
Od momenta kada je ovaj resor preuzeo aktuelni ministar Goran Kne\u017eevi\u0107, re\u0161en je status tek 47 firmi, od \u010dega ih je svega sedam prodato dok je 26 zavr\u0161ilo u ste\u010daju. Za 14 dru\u0161tava postupak je obustavljen, ali nema naznaka kakva \u0107e biti njihova dalja sudbina. Pri tom, spisak Ministarstva nije kona\u010dan, jer je 2014. kada je donet novi Zakon o privatizaciji, bilo ukupno 556 neprodatih preduze\u0107a. U kom su ona sada statusu, nema preciznih podataka.<\/p>\n
U me\u0111uvremenu, preduze\u0107a sa spiska o kome brine Ministarstvo, gomilaju gubitke a samo prvih 20 najve\u0107ih iz tog portfolija, koja zapo\u0161ljavaju 35.117 radnika, u minusu je prema zavr\u0161nom ra\u010dunu iz pro\u0161le godine, ukupno 24,38 milijardi dinara. To je tek za oko 180 miliona manje nego 2015. kada je gubitak iznosio ne\u0161to preko 24,56 milijardi. U to nisu ura\u010dunata otpisana dugovanja, „zaboravljene“ rate kredita, posebno onih preko Fonda za razvoj, opro\u0161tene poreske obaveze, niti \u0161teta koju ostala privreda trpi zbog njihovog povla\u0161\u0107enog polo\u017eaja, a kona\u010dan ceh na kraju \u0107e opet platiti gra\u0111ani.<\/p>\n
Ipak, poneka od tih firmi imala je i dobit u prethodna dva obra\u010dunska perioda, ali je ona gotovo simboli\u010dna – iznosi 1,1 milijardu 2015. i oko 500 miliona dinara pro\u0161le godine. Pri tom, u ra\u010dunicu nije u\u0161lo 15 milijardi plusa u Telekomu, koji se tako\u0111e nalazi na spisku za privatizaciju, ali o njegovom statusu odlu\u010duje Vlada.<\/p>\n
Najve\u0107i gubita\u0161 svakako je miljenik dr\u017eavnog vrha, RTB Bor, koji je sa tri zavisna preduze\u0107a u\u0161ao u „crveno“ za ukupno 5,9 milijardi. To bi bio napredak u odnosu na 13,7 milijardi gubitka iz 2015. kada bi se zaboravila \u010dinjenica da je sredinom 2016. ta grupa u\u0161la u unapred pripremljen plan reorganizacije, usled \u010dega joj je otpisano vi\u0161e od milijardu evra duga prema dr\u017eavnim poveriocima. I pored tog otpisa, ali i ve\u0107e cene bakra na svetskom tr\u017ei\u0161tu, Borski basen nije u stanju da napravi dobar rezultat.<\/p>\n
Tik uz RTB Bor je i grupa preduze\u0107a svojinski vezana za Srbijagas. U vrhu je pan\u010deva\u010dka Azotara sa negativnim bilansom od \u0161est milijardi, \u0161to je „napredak“ u odnosu na godinu ranije, kada je gubitak bio 2,6 milijardi dinara. Nije mnogo bolje poslovala ni Petrohemija, jer je minus ve\u0107i od pet milijardi, \u0161to je drasti\u010dan skok u odnosu na 1,4 milijarde minusa iz godine pre. I MSK Kikinda je pro\u0161le godine uve\u0107ala gubitak sa 2,2 milijarde iz 2015. na 3,5 milijardi lane. Problem srpske privrede su i rudnici Resavice, koji su upisali gubitak od milijardu dinara uprkos subvencijama koje je to preduze\u0107e dobija od dr\u017eave.<\/p>\n