{"id":15756,"date":"2017-11-09T07:42:58","date_gmt":"2017-11-09T07:42:58","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=15756"},"modified":"2017-11-09T07:42:58","modified_gmt":"2017-11-09T07:42:58","slug":"odgovor-aleksandru-cepurinu-ambasadoru-ruske-federacije-odgovor-antisrbina-iz-krusevca","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/odgovor-aleksandru-cepurinu-ambasadoru-ruske-federacije-odgovor-antisrbina-iz-krusevca\/","title":{"rendered":"Odgovor Aleksandru \u010cepurinu, ambasadoru Ruske Federacije Odgovor antisrbina iz Kru\u0161evca"},"content":{"rendered":"

Ni na\u0161im neprijateljima nismo brojali krvna zrnca, da vidimo ko su i od kojih su, a kamoli prijateljima koji nas u ku\u0107u pozovu. Pri tome, nikada nismo birali doma\u0107ina ili stare\u0161inu tu\u0111e ku\u0107e<\/h4>\n

Ambasador Ruske Federacije u Srbiji pre neki dan je nas iz opozicije nazvao antisrbima. Sebe smatram opozicijom ovoj vlasti jer je za mene neprihvatljiva koalicija SNS sa Ramu\u0161om Haradinajem.<\/p>\n

\n
<\/i>\u00a01<\/a><\/span><\/div>\n
\n

Pi\u0161e:\u00a0Sr\u0111an Milivojevi\u0107<\/p>\n<\/div>\n

\n

08. novembar 2017. 17:30<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\"Odgovor<\/div>\n
\n

Foto: Foto: Fonet\/Aleksandar Levajkovi\u0107<\/p>\n<\/div>\n

Tako\u0111e moj sistem vrednosti izgra\u0111en je na po\u0161tovanju slobode svakog gra\u0111anina ove zemlje, na neprikosnovenoj vladavini ljudskih prava, na univerzalnim vrednostima na kojima po\u010divaju savremene evropske demokratije, a \u0161to je sve suprotno politi\u010dkom delovanju SNS, te sebe s pravom smatram opozicijom dana\u0161njoj vlasti u Srbiji. Uz to predsednik dr\u017eave Srbije, Aleksandar Vu\u010di\u0107, nikada se nije izjasnio i distancirao od najstra\u0161nijeg perioda vlasti u novijoj istoriji Srbije u kojoj je u\u010destvovao kao ministar informisanja. Tu epohu su obele\u017eili ratovi, progoni, ubistva politi\u010dkih protivnika, nasilje, sankcije, zastra\u0161uju\u0107i porast organizovanog kriminala, pra\u0107eni ekonomskim sunovratom, moralnim posrtanjem i nacionalnim propadanjem, koje je svoj vrhunac do\u017eivelo NATO okupacijom Kosova i Metohije.<\/p>\n

Nemam potrebu da na ovaj na\u010din dokazujem svoju pripadnost srpskom rodu, ali ponekad je va\u017eno da \u010dovek gostu u svojoj ku\u0107i uka\u017ee gde je do\u0161ao i ko mu je ukazao gostoprimstvo. Moji preci su poreklom iz sela Sugubine iz Stare Srbije kod Ivanjice. Po\u010detkom Rusko-austrijsko-turskog rata, 1735. godine, moj predak Paun Jovanovi\u0107 pobi turske hara\u010dlije i ivanji\u010dkog bega, te se Stari Vlah, Rade\u0161kovina, Sugubine i ovaj deo Srbije digo\u0161e na ustanak. U drugoj velikoj seobi Srba moji preci izbego\u0161e u okolinu \u010ca\u010dka u selo Prijevor, a odatle posle jo\u0161 jednog sukoba sa osmanlijskim zavojeva\u010dima, svi\u0161e gnezdo pod Ov\u010darom u selu Du\u010dalovi\u0107i. U vreme Ko\u010dine Krajine 1787. godine \u010duv\u0161i zov slobode, Jovan Paunovi\u0107 iz Du\u010dalovi\u0107a sa \u010detiri sina stade pod krsta\u0161 barjak srpstva i ode u jo\u0161 jedan boj za slobodu. Stoletne \u0161ume kod Topole i danas \u010duvaju njegov neznani grob. U velikoj se\u010di knezova, 1804. godine, Turci po\u0111o\u0161e i u Du\u010dalovi\u0107e, ne bi li posekli i na kolje nabili glave Jovanovih sinova. Tu pod Ov\u010darom grobna mesta na\u0111e dvadeset zavojeva\u010da. Od turskih haljina, Jovanovi potomci sa\u0161i\u0161e krsta\u0161 barjak od bele svile sa tri crvena krsta, simbolom Golgote, te se odazva\u0161e bojnom pokli\u010du vo\u017eda Kara\u0111or\u0111a. Na \u010cegru 1809. mu\u010deni\u010dkom smr\u0107u postrada i Vuk Jovanovi\u0107 a njegova glava po\u010diva sa vitezovima srpstva uzidana u \u0106ele kulu u Ni\u0161u. Na Cveti 1815. ponovo se razvi krsta\u0161 barjak iz Du\u010dalovi\u0107a u Takovu. U boju na LJubi\u0107u postrada i \u010cedomir sin Jovanov spasavaju\u0107i barjak Tanaska Raji\u0107a. Osvajaju\u0107i Rudnik sa Arsenijom Lomom, Milivoje Jovanovi\u0107 sam savlada trojicu turskih megdand\u017eija. Po Milivoju se mi i dan-danas prezivamo Milivojevi\u0107i.<\/p>\n

U vremena mira, na padinama Ov\u010darsko-kablarske klisure, ruke mojih predaka sa ostalim Srbima iz draga\u010devskog kraja obnovi\u0161e, odbrani\u0161e i sa\u010duva\u0161e deset manastira. Tih deset dragulja u kruni Ov\u010darsko-kablarske Svete gore brusi\u0161e i ruke monaha i igumana koji pre nego li primi\u0161e mona\u0161ki postrig, \u017eive\u0161e svetovnim \u017eivotom u Du\u010dalovi\u0107ima kao Milivojevi\u0107i.<\/p>\n

Na bojni pokli\u010d kralja Petra Prvog Kara\u0111or\u0111evi\u0107a u Prvi i Drugi balkanski rat odazva se petnaest Milivojevi\u0107a. U stroj srpstva stado\u0161e i u Velikom ratu 1914.<\/p>\n

Kostima dvanaest Milivojevi\u0107a uz milion drugih srpskih besmrtnika ome\u0111ene su granice srpstva na Balkanu. Moj pradeda \u010cedomir po\u010diva na Zejtinliku a njegov grob pod rednim brojem 5493 pored kandila osvetljava i sjaj Kara\u0111or\u0111eve zvezde sa ma\u010devima. NJegov sin a moj deda Bo\u017eidar komandovao je u juri\u0161u srpskih dobrovoljaca prilikom proboja Solunskog fronta na potezu Zapadnog Veternika. Jo\u0161 uvek srpska pokolenja pamte njegovu komandu: „Vojnici, junaci, na no\u017e, na sablju, u oganj i vatru za slavu i \u010dast Srbije, za mnom, bra\u0107o, sloboda nas zove!“<\/p>\n

Bo\u017eidar Milivojevi\u0107 trostruki je nosilac Kara\u0111or\u0111eve zvezde sa ma\u010devima, tri puta je odlikovan Zlatnom Obili\u0107evom medaljom za hrabrost i Ordenom belog orla sa ma\u010devima. Po oslobo\u0111enju Srbije moj deda je 29. maja 1923. godine o\u017eenio Milevu Micu Dimitrijevi\u0107, bratanicu prote Stevana Dimitrijevi\u0107a, osniva\u010da i prvog dekana Bogoslovskog fakulteta. Prota Stevan predavao je petorici srpskih patrijarha, Varnavi, Gavrilu Do\u017ei\u0107u, Germanu, Pavlu i sada\u0161njem Irineju. Uz to bio je predani patriota, koji je formirao prvu komitsku \u010detu u Skopskoj Crnoj Gori 1904. godine. Iz Rusije je 1918. spasio nekoliko hiljada belogardejaca organizuju\u0107i njihovu evakuaciju u Srbiju. Sa \u0110or\u0111em Ro\u0161om spre\u010dio je preuzimanje manastira Hilandar od Grka.<\/p>\n

Moj brat Slobodan Milivojevi\u0107 tokom NATO agresije bio je u jedinici koja je uklanjala kasetne bombe, proveravaju\u0107i sadr\u017eaj kasetnih i drugih bombi na prisustvo radioaktivnih materija.<\/p>\n

Ja sam odlikovan od strane Srpske pravoslavne crkve Ordenom cara Konstantina zbog pomo\u0107i pri obnovi crkve Lazarice. Kao pripadnik Gorske slu\u017ebe spasavanja u\u010destvovao sam u oko hiljadu spasila\u010dkih akcija.<\/p>\n

Mo\u017eda smo po va\u0161im merilima mi nedovoljno Srbi, mo\u017eda smo po vama vazda tromi i lenji kada je re\u010d o \u017ertvovanju zarad otad\u017ebine, mo\u017eda smo i nedostojni da ispunimo va\u0161e kriterijume za prijem me\u0111u srpski rod. Ali eto, mi se na\u0161om krvlju upisasmo u na\u0161e mati\u010dne knjige, a na\u0161im delima zape\u010datismo potvrdu o dr\u017eavljanstvu Srbije. Ni na\u0161im neprijateljima nismo brojali krvna zrnca, da vidimo ko su i od kojih su, a kamoli prijateljima koji nas u ku\u0107u pozovu. Pri tome, nikada nismo birali doma\u0107ina ili stare\u0161inu tu\u0111e ku\u0107e.<\/p>\n

Jo\u0161 kao deca nau\u010deni smo da se na zvezde ne mo\u017ee pljunuti, al se mo\u017ee probati. Mada taj ko to proba uvek ostane popljuvan, jer mu se sopstvena pljuva\u010dka vrati na \u010delo.<\/p>\n

Pa ako vas put nanese ka Kru\u0161evcu, gospodine \u010cepurin, bili biste rado vi\u0111en gost u ku\u0107i Milivojevi\u0107a.<\/p>\n

Autor je \u010dlan DS i biv\u0161i narodni poslanik\u00a0 (DANAS)<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ni na\u0161im neprijateljima nismo brojali krvna zrnca, da vidimo ko su i od kojih su, a kamoli prijateljima koji nas<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15756"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15756"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15756\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15757,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15756\/revisions\/15757"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15756"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15756"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15756"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}