{"id":15462,"date":"2017-10-20T06:00:53","date_gmt":"2017-10-20T06:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=15462"},"modified":"2017-10-20T06:00:53","modified_gmt":"2017-10-20T06:00:53","slug":"rekordni-profiti-banaka-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/rekordni-profiti-banaka-u-srbiji\/","title":{"rendered":"Rekordni profiti banaka u Srbiji"},"content":{"rendered":"

Dobit bankarskog sektora pre poreza u prvoj polovini godine iznosila je rekordnih 290 miliona evra.<\/p>\n

\n
<\/i>\u00a01<\/a><\/span><\/div>\n
\n

Pi\u0161e:\u00a0M. Obradovi\u0107<\/p>\n<\/div>\n

\n

Beograd 19. oktobar 2017. 17:00<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\"Rekordni<\/div>\n
\n

Foto: EPA\/ ARMANDO BABANI<\/p>\n<\/div>\n

To je za \u010dak 43 odsto vi\u0161e nego u istom periodu pro\u0161le godine. Zanimljivo je da su glavni izvor profita banaka bili mnogo manji rashodi po osnovu otpisanih zajmova nego prethodnih godina. U prvih \u0161est meseci ove godine banke su smanjile vrednost kredita u iznosu od svega 16 miliona, naspram pro\u0161logodi\u0161njih 107 miliona evra u prvoj polovini pro\u0161le ili 174 miliona evra u prvih \u0161est meseci pretpro\u0161le godine. Po svemu sude\u0107i banke su ve\u0107im delom zavr\u0161ile otpise lo\u0161ih zajmova, mada iskustvo ranijih godina pokazuje da se najvi\u0161e NPL-ova otpisuje u poslednjem tromese\u010dju godine. \u0160to se ti\u010de osnovnog biznisa banaka, a to je kreditiranje, zabele\u017een je rast aktive od pet odsto u evrima i svega tri odsto u dinarima (dinar je u odnosu na evro na dan 30. jun 2017. bio ja\u010di nego godinu dana ranije za dva odsto). Jo\u0161 preciznije, rast kredita odobrenih gra\u0111anima i stanovni\u0161tvu pove\u0107an je za \u010detiri odsto u odnosu na prvu polovinu pro\u0161le godine (u evrima).<\/p>\n

Zanimljivo je da su banke inkasirale 2,4 miliona evra manje prihoda od kamata u prvoj polovini ove u odnosu na isti period pro\u0161le godine. Neto prihodi od kamata su iznosili 504,4 miliona evra u odnosu na 506,8 miliona evra u prvoj polovini 2016. Zato su to nadoknadile ve\u0107im taksama i naknadama. Za \u0161est meseci ove godine naplatile su u neto iznosu 151,5 miliona evra, naspram 139 miliona evra napla\u0107enih u istom periodu pro\u0161le godine, \u0161to je rast od devet odsto. Bankama je naruku i\u0161lo i kretanje kursa pa su ostvarile neto prihode od kursnih razlika od skoro 35 miliona evra.<\/p>\n

U prvom polugodi\u0161tu ove godine nastavljen je trend preuzimanja banaka i konsolidacije. U aprilu je Alfa banka koju je preuzela AIK banka Miodraga Kosti\u0107a promenila ime u Jubanka, a u junu je Marfin banka promenila ime u Ekspobanku nakon preuzimanja od strane istoimene \u010de\u0161ke banke u vlasni\u0161tvu ruskog biznismena Igora Kima.<\/p>\n

Ovih dana je konsolidacija nastavljena pa je Direktna banka objavila preuzimanje gr\u010dke Pireus banke koje bi trebalo da bude kompletirano u prvom kvartalu slede\u0107e godine. Na ovaj na\u010din je pove\u0107ano u\u010de\u0161\u0107e doma\u0107eg privatnog kapitala u bankarskom sektoru. AIK i Jubanka u vlasni\u0161tvu Miodraga Kosti\u0107a sada zauzimaju 7,4 odsto tr\u017ei\u0161ta mereno u\u010de\u0161\u0107em u ukupnoj aktivi, dok Direktna, Findomestik i Pireus banka u vlasni\u0161tvu Andreja Jovanovi\u0107a i Bojana Milovanovi\u0107a zauzimaju 2,2 odsto tr\u017ei\u0161ta. S druge strane, dr\u017eavna Komercijalna banka je za godinu dana smanjila tr\u017ei\u0161no u\u010de\u0161\u0107e sa 13 na 11,6 odsto, ali je ipak zadr\u017eala drugo mesto po veli\u010dini. Ukupno dr\u017eavne banke Komercijalna, Po\u0161tanska i Srpska banka imale su zajedno 16 odsto tr\u017ei\u0161nog u\u010de\u0161\u0107a.<\/p>\n

Ipak Komercijalna banka je u prvoj polovini godine predvodila ceo sektor po visini dobiti sa 5,6 milijardi dinara, \u0161to je posebno zna\u010dajno s obzirom da je u istom periodu pro\u0161le godine prikazala gubitak od 2,6 milijardi dinara. Iza nje su bile Inteza (4,7 milijardi dinara), AIK banka sa 4,5 milijardi dinara, Unikredit i Rajfajzen banka.<\/p>\n

\u0110or\u0111e \u0110uki\u0107, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, o\u010dekuje da \u0107e se proces preuzimanja nastaviti i dodatno ubrzati.<\/p>\n

„Konsolidacija bankarskog sektora kod nas je eho de\u0161avanja u evropskom bankarstvu gde se te\u017ei ukrupnjavanju, a opet kao posledica ukrupnjavanja na ameri\u010dkom tr\u017ei\u0161tu. Velike banke kupuju manje da bi pro\u0161irile klijentsku bazu. Kada se radi o na\u0161em tr\u017ei\u0161tu, poznato je da u uslovima smanjene kreditne aktivnosti i manjeg prostora za rast profita centrale banaka prave planove za pregrupisavanje. Na svim tr\u017ei\u0161tima koja nisu obe\u0107avaju\u0107a sa aspekta privrednog rasta se razmi\u0161lja o izlasku. O\u010dekujem jo\u0161 takvih poteza u budu\u0107nosti“, ocenio je \u0110uki\u0107.<\/p>\n

<\/div>\n

On o\u010dekuje i da \u0107e banke prodavati delove svog biznisa \u010dijim rezultatima nisu zadovoljne. On isti\u010de i da uklju\u010divanje banaka u finansiranje velikih infrastrukturnih projekata ne\u0107e mo\u0107i bez konsolidacije i ukrupnjavanja.<\/p>\n

„Kada se radi o doma\u0107em privatnom kapitalu, jedan od kriterijuma za preuzimanje je i vrednost imovine banaka, pre svega nekretnina pa se kalkuli\u0161e sa rastom vrednosti tih nekretnina. Vlasnici nekada gledaju i kroz tu prizmu, a ne samo kroz vrednost jezgra poslovanja banke“, isti\u010de \u0110uki\u0107.<\/p>\n

On napominje da je proces preuzimanja dobar, ali upozorava i da je me\u0111u prvih deset banaka samo jedna u kojoj dr\u017eava ima kontrolno vlasni\u0161tvo, Komercijalna banka.<\/p>\n

„To otvara pitanje dominacije stranog kapitala koja \u0107e se jo\u0161 pove\u0107ati nakon privatizacije Komercijalne banke. Dr\u017eava nema instrumente za finansiranje velikih infrastrukturnih projekata preko mo\u0107ne dr\u017eavne finansijske institucije. Strane banke, razumljivo, imaju za cilj kratkoro\u010dne ciljeve u finansiranju korporativnog sektora, ali ne i dugoro\u010dne strate\u0161ke dr\u017eavne ciljeve. To je posledica politike koja se vodi od 2001. godine i ste\u010daja \u010detiri najve\u0107e dr\u017eavne banke bez i poku\u0161aja restrukturiranja“, napominje \u0110uki\u0107 dodaju\u0107i da je trebalo napraviti jednu mo\u0107nu banku sa profesionalnim dobro pla\u0107enim menad\u017ementom koja bi bila konkurencija stranim bankama.(DANAS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dobit bankarskog sektora pre poreza u prvoj polovini godine iznosila je rekordnih 290 miliona evra. \u00a01 Pi\u0161e:\u00a0M. Obradovi\u0107 Beograd 19.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15462"}],"collection":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15462"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15462\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15463,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15462\/revisions\/15463"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15462"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15462"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/vestionline.com\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15462"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}