{"id":14254,"date":"2017-07-11T18:27:01","date_gmt":"2017-07-11T18:27:01","guid":{"rendered":"http:\/\/vestionline.com\/?p=14254"},"modified":"2017-07-11T18:27:01","modified_gmt":"2017-07-11T18:27:01","slug":"imitacija-ekonomije","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/vestionline.com\/imitacija-ekonomije\/","title":{"rendered":"IMITACIJA EKONOMIJE"},"content":{"rendered":"
\n
\n
\n

Ekonomija<\/a><\/h1>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n

Ekonomista Dragovan Mili\u0107evi\u0107 o transfernim cenama kragujeva\u010dke fabrike automobila<\/h4>\n

Da li je Fijat uve\u0107ao rashode u Srbiji za 1,6 milijardi evra?<\/h1>\n

Od 2012. do 2016. u Srbiji je prijavljen uvoz „delova i sklopova za industrijsku monta\u017eu putni\u010dkih vozila“ iz Italije i Poljske, koji je za 1,6 milijardi evra ve\u0107i od izvoza ovih istih delova u Srbiju, prema evidenciji iz te dve zemlje<\/h4>\n

Podaci o vrednosti po kojima Fijat i eventualno neki njegovi dobavlja\u010di, iz Italije i Poljske uvoze opremu u Srbiju i podaci iz te dve dr\u017eave o izvozu tih istih delova u Srbiju, ne sla\u017eu se za \u010dak 1,6 milijardi evra, pokazuje analiza ekonomiste Dragovana Mili\u0107evi\u0107a, biv\u0161eg dr\u017eavnog sekretara u Ministarstvu trgovine.<\/p>\n

\n
<\/i>\u00a02<\/a><\/span><\/div>\n
\n

Pi\u0161e:\u00a0Milo\u0161 Obradovi\u0107<\/p>\n<\/div>\n

\n

Beograd 11. jul 2017. 12:00<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\"Da<\/div>\n
\n

Foto: EPA\/ Sr\u0111an Suki<\/p>\n<\/div>\n

Upro\u0161\u0107eno, to bi potencijalno moglo da zna\u010di da kada Fijat uveze neki deo u Srbiju, on ovde prijavi da ga je platio po vi\u0161oj ceni od stvarno pla\u0107ene. O razlozima bi se moglo samo spekulisati, ali \u010dinjenica je da je u praksama poreskih uprava poznato da globalne kompanije ovakve mehanizme ponekad koriste kako bi iz zemalja u razvoju, poput Srbije, iznosile profite u svoje mati\u010dne zemlje na zapadu, tako \u0161to na ovda\u0161njim tr\u017ei\u0161tima prikazuju manju zaradu „pumpaju\u0107i“ rashode, o \u010demu je nedavno bilo re\u010di na skupu \u0161efova poreskih uprava regiona. Kada se doka\u017ee, ovo je ka\u017enjiv prekr\u0161aj.<\/p>\n

U slu\u010daju Fijata, dr\u017eava Srbija je vlasnik jedne tre\u0107ine kragujeva\u010dke fabrike. Nije poznato da li je dr\u017eava do sada ijednom dobila svoj deo profita koji ova fabrika ostvaruje.<\/p>\n

Mili\u0107evi\u0107evi podaci pokazuju da su u periodu od 2012. do 2016. odstupanja u prijavljenim iznosima uvoza delova za monta\u017eu automobila u Srbiju bila oko 1,6 milijardi evra i prema mi\u0161ljenju stru\u010dnjaka dobar deo toga mogao bi se odnositi na transferne cene kompanije FCA Srbija koja je jedina fabrika u Srbiji koja sklapa automobile.<\/p>\n

Naime, podaci internet baze podataka trademap.org koja funkcioni\u0161e u sastavu Me\u0111unarodnog trgovinskog centra koji su osnovali Svetska trgovinska organizacija i UNCTAD pokazuju velike razlike izme\u0111u podataka o uvozu delova za automobile u Srbiju iz Italije i podataka „u ogledalu“ o izvozu istih proizvoda iz Italije u Srbiju. Prema Mili\u0107evi\u0107evoj analizi, zasnovanoj na podacima iz ove baze, u Srbiju je u 2016. iz Italije uvezeno 300,7 miliona evra proizvoda sa tarifnim brojem 8708 koja ozna\u010dava delove i sklopove za industrijsku monta\u017eu putni\u010dkih vozila. Istovremeno, podaci o izvozu Italije u Srbiju proizvoda sa istim tarifnim brojem pokazuju iznos od 164,7 miliona evra.<\/p>\n

Ako se pogledaju podaci za ostale godine unazad razlike su jo\u0161 ve\u0107e. U 2015. godini razlika je bila preko 200 miliona evra, u 2014. preko 260 miliona evra, a u 2013. i vi\u0161e od 310 miliona evra. Deo ovih razlika se mo\u017ee pripisati carinama i porezima, po\u0161to podaci trademap.org njih ne obuhvataju, ali svakako ne mogu objasniti dvostruko ve\u0107e vrednosti uvoza Srbije iz Italije u odnosu na izvoz istih proizvoda iz Italije u Srbiju. Zna\u010dajno neslaganje podataka o uvozu ovih proizvoda se pojavljuje i u razmeni sa Poljskom. Tako na trademap.org stoji da je pro\u0161logodi\u0161nji uvoz Srbije iz Poljske (proizvoda sa tarifnom \u0161ifrom 8708) iznosio 200 miliona evra, a podaci o izvozu tih proizvoda iz Poljske u Srbiju iznosi svega 73 miliona evra. Kao i u slu\u010daju Italije, kako se ide prema 2013. godini sve su ve\u0107e razlike u podacima. Tako velika odstupanja se javljaju od 2012. godine i kada se saberu dosti\u017eu 1,6 milijardi evra. Stru\u010dnjaci ovo vezuju za proizvodnju Fijata u Srbiji i njegov uvoz delova iz fabrika u Italiji, Fiat group Italy i Poljskoj, Fiat auto Poland, a sumnjaju i da postoji efekat tzv. transfernih cena.<\/p>\n

Mili\u0107evi\u0107 dodaje i da je udeo tro\u0161kova materijala u FCA Srbija jako visok \u0161to ukazuje da bi cene delova u nabavci mogle biti vi\u0161e od tr\u017ei\u0161nih.<\/p>\n

„Izrazito visoko u\u010de\u0161\u0107e tro\u0161kova materijala u prihodu od 84 odsto je posledica tro\u0161kova nabavke inputa sa jedne strane, odnosno transferne cene i sa druge u prodaji fakturisanje sa manjom tr\u017ei\u0161nom cenom. Na bazi podataka iz trademap.org mogu\u0107e je izvu\u0107i relevantan zaklju\u010dak. Pa\u017enju privla\u010di i struktura izvoznog prihoda koji je isklju\u010divo prihod prema zavisnim i mati\u010dnim dru\u0161tvima“, napominje ovaj ekonomista dodaju\u0107i da kada se uporede podaci o uvozu delova iz tarifnog broja 8708-delovi i sklopovi za industrijsku monta\u017eu putni\u010dkih vozila do 2.500 kubika prema podacima o uvozu Srbije i podacima o izvozu navedenih zemalja jedino je kod Italije i Poljske vidljivo neslaganje dok su kod razmene sa drugim zemljama razlike zanemarljive i mogu se pripisati razlikama u metodologiji.<\/p>\n

„Evidentno neslaganje uvoza iz ove dve zemlje govori da je u pro\u0161loj godini za gotovo 250 miliona evra uve\u0107an rashod poslovanja. Ovakva situacija je bila presudna i prethodnih godina i to je cena prisustva velikih kompanija u maloj i slaba\u0161noj dr\u017eavi. Fenomen transfernih cena i izno\u0161enje dobiti preko istih je uobi\u010dajna praksa“, ka\u017ee Mili\u0107evi\u0107 dodaju\u0107i da bi motiv za pove\u0107anje rashoda moglo biti \u0161to manji profit u Srbiji kako bi se opravdale visoke subvencije.<\/p>\n

Do zaklju\u010denja broja od kompanije FCA Srbija nismo dobili komentar, odnosno odgovor na pitanje postavljeno u petak, kao ni od Poreske uprave koja je zadu\u017eena za kontrolu transfernih cena.<\/p>\n

<\/div>\n

Ekonomista Milan Kova\u010devi\u0107 obja\u0161njava da se delovi za monta\u017eu automobila uvoze iz Italije u Srbiju, a onda se gotovi proizvodi izvoze ponovo u Italiju.<\/p>\n

„Oni mogu tu da pode\u0161avaju cene koliko ho\u0107e, mada ne tvrdim da to i rade. Lo\u0161e je i \u0161to na\u0161a vlada nema pojma \u0161ta se radi u toj kompaniji. Direktor je Italijan i on potpisuje sve papire. U Nadzornom odboru od sedam \u010dlanova dva su na\u0161a i samim tim nemaju nikakav uticaj na odluke. Tako da mi ni ne znamo \u0161ta se de\u0161ava sa transfernim cenama. Recimo u 2016. godini prodaja je smanjena za pet odato, a iznos za zarade 10 odsto. Bog zna \u0161ta je dogovoreno i \u0161ta se doga\u0111a u toj kompaniji“, napominje Kova\u010devi\u0107 dodaju\u0107i da je pro\u0161logodi\u0161nji iznos subvencija bio ve\u0107i od dobiti kompanije \u0161to efektivno zna\u010di da poreski obveznici prave profit Fijatu.<\/p>\n

On isti\u010de da se transferne cene ozbiljno shvataju u svetu, ali da se kod nas na tome slabo radi.<\/p>\n

„Trebalo bi videti po\u0161to Fijat iz torina kupuje delove iz sveta, pa to uporediti sa cenama po kojima ih kupuje fabrika iz Kragujevca. Mi imamo propise Ministarstva finansija po kojima kompanije moraju da po\u0161alju izve\u0161taj, ali je pitanje da li to iko kontroli\u0161e“, upozorava Milan Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n

S druge strane Radovan Kova\u010devi\u0107, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu isti\u010de da kod pra\u0107enja izvoza i uvoza postoje metodolo\u0161ki problemi i da su razlike u podacima o uvozu iz Italije postojale jo\u0161 za vreme SFRJ.<\/p>\n

„Podaci se razlikuju, ali mislim da je to stvar metodolo\u0161ke prirode i ne mo\u017ee se izvu\u0107i zaklju\u010dak o transfernim cenama. Ina\u010de, preduze\u0107a su u obavezi da iska\u017eu transferne cene koje imaju u razmeni sa povezanim licima i one to i rade. I kod nas i u regionu mislim da se dobit izvla\u010di vi\u0161e kroz pozajmice sa vi\u0161im kamatnim stopama od tr\u017ei\u0161nih“, ka\u017ee Kova\u010devi\u0107 dodaju\u0107i da su podaci o uvozu generalno precizniji od podataka o izvozu s obzirom da izvoznik ne zna gde \u0107e roba na kraju zavr\u0161iti, dok uvoznik zna odakle je do\u0161la.<\/p>\n

Nevladina organizacija Global finan\u0161l integriti (GFI) koja je svojevremeno izra\u010dunala da je iz Srbije u prvoj deceniji 21. veka oti\u0161lo vi\u0161e od pet milijardi evra obja\u0161njava da je pogre\u0161no fakturisanje robe u spoljnoj trgovini \u010desto kori\u0161teno za pomeranje novca tamo gde kompanijama vi\u0161e odgovara. Prema podacima GFI od 2004. do 2013. godine iz Srbije se godi\u0161nje odlije oko tri milijarde dolara nezvani\u010dnim finansijskim tokovima.<\/p>\n

\n

\u0160ta su transferne cene<\/h3>\n

Transferne cene se javljaju kada kompanije kupuju ili prodaju robu ili usluge svojim svojim povezanim licima. Naime od osamdesetih godina pro\u0161log veka pokrenuta ozbiljna globalna kampanja za kontrolisanje transfernih cena s obzirom da su multinacionalne kompanije preko njih selile kapital u poreske rajeve i tako izbegavale pla\u0107anje poreza na dobit ili carina. Tada je pod okriljem OECD pokrenut projekat BEPS unutar kog sara\u0111uje vi\u0161e od 100 poreskih jurisdikcija i koji je bio i osnov za dono\u0161enje pravila o transfernim cenama Srbije.<\/p><\/blockquote>\n

\n