SKLONI se u stranu, kralju Charlese III.

Europska unija se sprema okruniti vlastitu monarhinju: Ursulu von der Leyen. Ali nema ničeg simboličnog u moći kojom raspolaže. Kao predsjednica izvršne vlasti EU, Von der Leyen bi trebala ostati na dužnosti do 2024. godine, kada će EU izabrati novi Europski parlament. Glasanje bi trebalo pomoći u određivanju, barem u teoriji, tko će je naslijediti na moćnoj dužnosti.

Iako su izbori za više od godinu dana, zvijezde se već slažu oko drugog mandata za Von der Leyen – koja tek treba potvrditi da je uopće zainteresirana za nastavak posla, piše Politico.

Europska pučka stranka, koja kontrolira najveću frakciju u Europskom parlamentu, stala je iza njemačke političarke, kao i njemačke konzervativne stranke. Vladajuća koalicija kancelara Olafa Scholza iz Berlina šalje pozitivne signale. I dok francuski predsjednik Emmanuel Macron tek treba javno reći podržava li drugi mandat Von der Leyen, ponajviše zahvaljujući njemu ona je uopće dobila posao 2019. godine. Očekuje se da će je ponovno podržati.

Von der Leyen mora osigurati običnu većinu u parlamentu kako bi bila potvrđena za drugi mandat. Bila je vješta u suradnji sa Zelenima, kao i Socijalistima i Demokratima – dvije druge najveće skupine u parlamentu – nudeći im zakonodavne pobjede kao što je Green Deal EU.

Kao rezultat toga, njihovi napori da pronađu vjerodostojnu alternativu Von der Leyen za čelnu dužnost bili su u najboljem slučaju neuspješni, što je neke EU insajdere natjeralo da se zapitaju hoće li uopće biti prave kampanje za najmoćniju ulogu u europskoj birokraciji.

„Hoće li uopće biti kampanje?“ zapitao se jedan insajder Europske pučke stranke tijekom okupljanja EU konzervativaca u Münchenu prošlog tjedna. „Ako postoji bilo kakav ozbiljan frontalni izazov za nju, on će vjerojatno doći od krajnje ljevice i krajnje desnice“, rekla je ova osoba, tražeći da ne bude imenovana.

Velika politička moć

Doista, uz toliku političku moć koja podržava Von der Leyen, njezin ostanak na čelnoj dužnosti počinje više izgledati kao krunidba nego kao demokratska odluka, što bi bilo prikladno za čelnicu koja je, zahvaljujući svom pedigreu i osobnom držanju (izgledala je kao kod kuće dok je u subotu prisustvovala krunidbi kralja Charlesa III. u Londonu), otprilike najbliže kraljevskoj obitelji iz EU – kad bi takvo nešto postojalo.

Njen otac Ernst Albrecht bio je jedan od prvih službenika u EU. Prvih 13 godina života provela je u briselskoj četvrti Ixelles, u sjeni institucija EU. Pohađala je europsku školu, družila se s djecom EU elite i učila francuski i njemački, jezike moći EU.

Nakon što je stekla medicinsku diplomu, odgojila sedmero djece i služila kao njemačka ministrica obrane pod  kancelarkom Angelom Merkel, Von der Leyen se vratila u Bruxelles 2019. godine, ali ne demokratskim putem.

Odabrali su je čelnici EU tijekom pregovora iza zatvorenih vrata na kojima su odbacili takozvanog spitzenkandidata – ili vodećeg kandidata kojeg su predstavili konzervativci EU – Manfreda Webera i umjesto toga dali posao Von der Leyen.

Iako to nije klasično nasljeđivanje titule, slično je procesu kojim su poljski plemići birali svog kralja u srednjem i kasnom srednjem vijeku. Nakon što je došla na vlast, Von der Leyen je izabrala živjeti u stanu na najvišem katu zgrade Berlaymont u kojoj se nalazi Europska komisija – radije nego među ljudima u Bruxellesu.

Ona pažljivo bira svoje susrete s novinarima i obično se pojavljuje u pažljivo planiranim trenucima kao što je njezin govor o stanju nacije. A njezin stil vodstva – friziran, kontroliran i studiozno distanciran – podsjeća na prosvijećenog monarha, a ne na demokratskog vođu koji traži odobravanje naroda.

Kraljevska analogija

Čini se da rijetki uvidi u njen privatni život samo naglašavaju kraljevsku analogiju. Nakon što je njezinog omiljenog ponija Dolly napao vuk u blizini njezine seoske kuće u Burgdorf-Beinhornu u Njemačkoj, Von der Leyen je naredila Europskoj komisiji da preispita pravila koja štite vukove diljem EU.
Njezin ured poriče da je poduzeo bilo kakve mjere u vezi s Dolly – ali vuk koji je ubio njezina ponija stavljen je na popis za odstrel u Njemačkoj. Monarsi nikad nisu blagonaklono gledali na krivolov.

Istini za volju, Von der Leyen nije kriva za to što funkcija predsjednika Europske komisije nikada nije trebala biti izborna. Osmislile su je nacionalne prijestolnice da izvršava njihovu volju, a ne da se suprotstavlja njihovoj moći – otuda neutralni izrazi „komisija“ i „komesari“, a ne „ministarstvo“ i „ministri“.

Ipak, Komisija je postupno stekla više ovlasti nego što je prvotno predviđeno. A pod Von der Leyen te su se ovlasti proširile do neviđene razine. Uzdrmana pandemijom i ruskom invazijom na Ukrajinu, njezina je Komisija preuzela odgovornost za koordinaciju zdravstvene i obrambene politike – koja je prije bila u isključivoj nadležnosti država članica EU.

To je dovelo do poziva na „više demokracije“ u načinu na koji se bira osoba za čelno mjesto u EU. 2014. godine građani EU počeli su dobivati utjecaj pri izboru predsjednika Komisije preko takozvanog spitzenkandidata ili sustava vodećih kandidata, prema kojem skupina koja osvoji najviše glasova na izborima za Parlament predlaže svog kandidata za čelnu dužnost.

Ipak, samo pet godina kasnije čelnici su po kratkom postupku napustili sustav spitzenkandidata odabravši Von der Leyen – koja se nije natjecala za mjesto u Parlamentu – umjesto Webera, koji je bio vodeći kandidat njene stranke. Taj je potez poništio sate TV debate među vodećim kandidatima i izvrgao ruglu obećanje o više demokracije.

Kao rezultat toga, konzervativni su čelnici odlučni ovaj put učiniti da sustav spitzenkandidata funkcionira. S antieuropskim snagama u ofenzivi u Poljskoj i Mađarskoj te Marine Le Pen koja je spremna još se jednom kandidirati za francusku predsjednicu 2027. godine, EU si ne može priuštiti optužbe da je neizabrana superdržava.

Kraljevska drama

U četvrtak su čelnici EPP-a i njemačke Kršćansko-demokratske unije podržali Von der Leyen kao spitzenkandidata. Ranim davanjem podrške Von der Leyen nadaju se izbjeći ponavljanje 2019. Ipak, čineći to, također riskiraju potkopavanje samog pojma kampanje jer je Von der Leyen daleko moćnija i poznatija od gotovo svih potencijalnih suparnika.

To ne znači da je ova kraljevska drama potpuno lišena napetosti – na primjer, o odbačenom princu koji cilja na prijestolje. Weber, koji je na čelu moćne skupine EPP-a, podržava Von der Leyen izvana dok vrši pritisak na dva načina: inzistiranjem na „više demokracije“ i njezinim izazivanjem da se dopadne konzervativnoj bazi.

Što se tiče drugog pritiska, Weber je okupio svoje trupe protiv aspekata njenog programa, oko Green Deala. Tijekom okupljanja u Münchenu u petak, stranka je glasala o dvije rezolucije za popuštanje aspekata ekološkog sporazuma. Iako nisu svi ti pokušaji bili uspješni, oni imaju učinak upozorenja budućem monarhu EU da ne može grubo postupati prema svojim ključnim podupirateljima.

Na pitanje treba li se Von der Leyen kandidirati za izbore u svojoj izbornoj jedinici Donja Saska da bi je smatrali glavnom kandidatkinjom, Weber je zaobišao odgovor – istodobno inzistirajući na tome da bi svaki vodeći kandidat morao „pokazati svoje lice“ i da ne bi trebao biti izabran „zakulisnim dogovorom“ između vođa.

Neočekivan potez

Upitani o procesu izbora glavnog kandidata i o tome bi li Von der Leyen odradila barem kratku kampanju među ljudima u Donjoj Saskoj, drugi konzervativni lideri bili su oprezni. „To nije uvjet sine qua non“, rekao je David McAllister, zastupnik u Europskom parlamentu i politički saveznik Von der Leyen.

Drugi pristaše Von der Leyen nisu složni oko toga koliko je to bitno. Odluči li se kandidirati, predsjednica Komisije suočit će se s određenim pritiskom da prođe kroz demokratsku kampanju – onu u kojoj bi gotovo nedvojbeno pobijedila. Ipak, proces ima svoje zamke.

U neočekivanom potezu u četvrtak Markus Söder – čelnik Kršćansko-socijalne unije u Bavarskoj, koja surađuje s njemačkom Kršćansko-demokratskom unijom – istaknuo je Webera kao vodećeg kandidata te stranke. To znači da bi se Von der Leyen, odluči li se kandidirati u Donjoj Saskoj, suočila s neizbježnom usporedbom s Weberom, koji bi mogao osvojiti veći udio glasova u svojoj manjoj stranci.

Weber bi tada mogao ukazati na odstupanje i zapitati se tko ima veći demokratski legitimitet – on ili manje popularna predsjednica Komisije.
Prema McAllisteru, detalji procesa oko kandidature Von der Leyen tek trebaju biti razjašnjeni. Odluka da se kandidira bit će u potpunosti njezina.

PREDSJEDNICA Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je danas nakon razgovora s ukrajinskim vodstvom u Kijevu da je impresionirana njihovom odlučnošću unatoč teškim izazovima s kojima su suočeni.

„Iz ovog posjeta se vraćam više nego ikada impresionirana odlučnošću Ukrajinaca, unatoč velikim izazovima s kojima se suočavaju i moramo ih nastaviti podržavati“, rekla je Von der Leyen novinaru European Newsrooma, zajedničkog projekta 18 europskih agencija u kojem sudjeluje i Hina.

Peti posjet Ukrajini od početka rata

Novinar je s predsjednicom EK razgovarao u vlaku s kojim su se vraćali iz Kijeva prema poljskoj granici. Von der Leyen je danas, na Dan Europe, peti put posjetila Ukrajinu od početka ruske agresije. Razgovarala je s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, premijerom Denisom Šmihalom i suprugom predsjednika Olenom Zelenskom.

„Imali smo iscrpne razgovore o dosad postignutom napretku, o poslu koji još treba obaviti i o sedam koraka potrebnih za početak pristupnih pregovora“, rekla je Von der Leyen. Europska unija je u lipnju prošle godine dodijelila kandidatski status Moldaviji i Ukrajini, a Kijev traži da se pristupni pregovori otvore što prije.

Komisija bi početkom lipnja trebala podnijeti usmeno izvješće o napretku Ukrajine u ispunjavanju uvjeta za početak pregovora, a u listopadu će objaviti redovito izvješće o napretku svih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.