ZNANSTVENIKE koji se bave klimatskim promjenama posljednjih je tjedana zabrinula činjenica da se temperature površine mora tvrdoglavo održavaju na rekordno visokim razinama već više od mjesec dana, što bi u najgorem slučaju moglo značiti da ulazimo u nepoznati teritorij te da je na pomolu opasna prekretnica.

Uporne rekordne temperature

Počevši od sredine ožujka, podaci američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) o prosječnoj temperaturi površine oceana pokazuju dramatično odskakanje u odnosu na podatke iz ranijih godina. Istovremeno su ove godine zabilježene i rekordno niske razine leda, kako na Arktiku tako i na Antarktici.

Kako pokazuje grafikon stranice Climate Reanalyzer (gore), koju vodi Institut za klimatske promjene Sveučilišta u Maineu, prosječna globalna temperatura oceana (crna linija na vrhu) dosegla je 23. travnja vrhunac od 21.04℃ i nakon toga ostala na rekordno visokima razinama.

Zastrašujuća anomalija

Biogeokemičar iz Woods Hole Oceanographic Institutiona na Twitteru je napisao:

„Iako je nedavna SST anomalija (SST je temperatura površine mora) zastrašujuća, nije neočekivana. Modeli CMIP6 predviđaju da će mjesečna anomalija od 0.7°C (u usporedbi s 1982.-2011.) biti dostignuta između 2017. i 2040. godine. Ovo se ne bi dogodilo bez klimatskih promjena; nalazimo se u novom klimatskom stanju, ekstremi su nova normala.“

Teške posljedice zagrijavanja oceana

Posljedice ovakvih rekorda su da se širom svijeta pojavljuje veliki broj oceanskih toplinskih valova koji mogu uzrokovati masovne pomore morskih organizama, dovesti do ekstremnijih vremenskih uvjeta, ubrzati otapanje leda i podići razine mora.

Osim toga, topliji oceani također su manje učinkoviti u apsorpciji stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet.

Povratna sprega

Izv. prof. Jadranka Šepić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu kaže da oceani predstavljaju ključan dio našeg klimatskog sustava.

„Oni su u stalnoj dvosmjernoj interakciji s atmosferom, u kojoj dugoročne promjene u stanju atmosfere nužno vode do promjena u stanju oceana, i obrnuto“, kaže Šepić.

„Povećana temperatura oceana može, primjerice, ubrzati otapanje morskog leda. Ocean na kojem nema morskog leda upija više topline nego ocean s ledom jer led reflektira i do 90% dolaznog Sunčevog zračenja. Posljedica je da se ti dijelovi oceana dodatno zagrijavaju, a povratno griju i atmosferu“, tumači naša znanstvenica.

To je tek početak

Za ljude koji se bave klimatskim znanostima ovaj je razvoj situacije alarmantan, no nažalost ne i neočekivan.

„Iako je utješno vidjeti da modeli funkcioniraju, zastrašujuće je, naravno, vidjeti klimatske promjene koje se događaju u stvarnom životu“, komentirao je Terhaar.

„U tome smo i to je tek početak“, dodao je.

Temperature bi mogle još rasti

Raniji temperaturni rekord zabilježen je 2016. godine tijekom El Niña, klimatskog fenomena koji dodatno zagrijava oceane. Ta činjenica posebno zabrinjava znanstvenike jer se trenutno nalazimo pod utjecajem La Niñe, oceanskog i atmosferskog fenomena koji je hladniji pandan El Niñu.

Nakupljanje toplije morske vode uz istočne obale Čilea ukazuje da u narednim mjesecima stiže El Niño, no on još uvijek nije tu. Drugim riječima, u narednoj godini, ako se El Niño potpuno razvije, temperature površine oceana mogle bi još porasti i dosegnuti nove rekorde te utjecati na povišenje površinske temperature zraka.

„Ako novi El Niño dođe povrh toga, vjerojatno ćemo imati dodatno globalno zagrijavanje od 0.20 do 0.25°C“, rekao je za BBC Josef Ludescher, znanstvenik za Zemljine sustave Instituta za istraživanje klime u Potsdamu.

Dodatna toplina El Niña mogla bi uzrokovati da prosječna temperatura u nekim dijelovima Zemlje prvi put premaši zagrijavanje od 1.5°C.

Kakva je situacija s Jadranom i Mediteranom?

Sjeverna polutka zagriava se brže od južne, među ostalim zato što na njoj ima više kopna, a Sredozemlje je žarišna točka klimatskih promjena.

Šepić kaže da i Jadran i Mediteran neizbježno osjećaju efekt globalnog zagrijavanja oceana i atmosfere.

„Program Copernicus nedavno je objavio sliku (dolje) na kojoj je prikazana anomalija površinske temperature mora na dan 10. travnja 2023. U zapadnom Mediteranu i sjevernom Jadranu more je bilo do 3 stupnja toplije nego što je uobičajeno za ovo doba godine. Temperature niže od srednjih zabilježene su samo u najistočnijem dijelu Mediterana, tj. u Levantinskom moru“, ističe Šepić.

Foto: European Union, Copernicus Sentinel-X imagery

Dolazimo li do prekretnice?

Znanstvenike posebno zabrinjava mogućnost da bi takvo nenormalno veliko odstupanje od prijašnjih temperatura moglo značiti da su oceani dosegnuli granice sposobnosti apsorpcije topline. To bi bila vrlo zabrinjavajuća vijest jer su oni do sada apsorbirali preko 90% viška topline koju smo kroz emisije stakleničkih plinova ugurali u naše klimatske sustave, čime su ublažavali porast temperatura na kopnu.

Profesor Mike Meredith iz British Antarctic Surveya kaže da su ovako visoke temperature površine oceana zbunile znanstvenike.

„Činjenica da se zagrijavaju ovoliko koliko je zabilježeno pravo je iznenađenje i jako zabrinjava. To bi mogao biti kratkotrajni ekstremni porast ili bi mogao biti početak nečeg mnogo ozbiljnijeg“, rekao je Meredith za Guardian.

Mark Maslin, profesor znanosti o Zemljinom sustavu na University College Londonu, rekao je da klimatska kriza uzima maha pred našim očima.

„Klimatolozi su bili šokirani ekstremnim vremenskim prilikama 2021.“, rekao je za Guardian.

„Mnogi su se nadali da je to bila samo ekstremna godina. No nastavilo se u 2022. i sada se događa 2023. Čini se da smo prešli u topliji klimatski sustav s čestim ekstremnim klimatskim događajima i rekordnim temperaturama koje su nova normala. Teško je shvatiti kako itko može poricati da se klimatske promjene događaju i da imaju razorne posljedice diljem svijeta“, poručio je.

Na koji način se taj porast posljednjih godina odražava u Jadranu i u Hrvatskoj?

Šepić kaže da globalni porast temperature, među ostalim, utječe na globalni porast razine mora.

„Dva najvažnija uzroka porasta razine mora su širenje mora zbog zagrijavanja – toplija voda ima veći volumen od hladnije – te dodavanje vode u more zbog otapanja kopnenog leda. Očekuje se da će, zbog globalnog porasta temperatura, srednja razina mora porasti za nekih 50-100 cm do 2100. godine. Posljedično se očekuje da će ekstremne poplave mora, kakvima smo svjedočili i na našem dijelu Jadranu, primjerice 2018., 2019., i 2022., biti sve češće.

Do istog rezultata došli smo kolege i ja i u nedavnom istraživanju u kojem smo analizirali podatke razine mora iz mjerenja tijekom 65 godina na 6 lokacija na Jadranu. Za većinu lokacija detektirali smo značajan pozitivan trend porasta intenziteta, odnosno visine najekstremnijih događaja. S daljnjim ubrzavanjem porasta razine mora, može se očekivati da poplavljivanja obalnih gradova tijekom epizoda juga postanu još intenzivnija“, kaže Šepić.

Prema procjenama stručnjaka, Hrvatska bi u slučaju podizanja mora za 50 cm izgubila više od 100 milijuna četvornih metara priobalja. Najviše će biti ugrožene urbane sredine s niskom obalom, primjerice, mjesta na otocima: Cres, Mali i Veli Lošinj, Krk, Rab, Krapanj i Vela Luka. Na obali to će biti Nin, Trogir, Ston, ali i Pula, Split te Zadar.