RAZVOJ umjetne inteligencije (AI) počeo je još sredinom 20. stoljeća, kada su mnogi znanstvenici i istraživači počeli razvijati različite pristupe za stvaranje strojeva koji bi mogli izvoditi zadatke koji su tipično povezani s inteligentnim ljudskim ponašanjem, kao što su prepoznavanje slika, obrada prirodnog jezika i rješavanje problema.

Od tada on se odvijao u nekoliko valova. U 1970-ima bio je usporen zbog ograničene računalne snage koja je bila na raspolaganju i nedostatka odgovarajućih algoritama. U 1980-ima se vratio u fokus zahvaljujući razvoju hardvera koji je omogućavao sve bržu obradu sve većih količina podataka, te razvoju neuronskih mreža i drugih tehnika strojnog učenja.

U posljednjih nekoliko godina razvoj AI-ja napravio je značajan uzlet zahvaljujući razvoju dubokog učenja i ogromnim količinama podataka koje su postale dostupne u digitalnim bazama i na internetu te zahvaljujući činjenici da su tehnološki divovi poput Googlea i Microsofta počeli ulagati golema sredstva u AI.

Umjetna inteligencija je već svuda oko nas

Danas je AI već posvuda oko nas. Svakodnevno ga koristimo u brojnim aplikacijama i alatima kao što su automatsko klasificiranje e-pošte, Googleove karte, tražilice na internetu, kamere pametnih telefona za prepoznavanje lica i identifikaciju ljudi na fotografijama, sustavi za pronalaženje novih filmova i serija koje bi nam se mogle svidjeti na streaming platformama poput Netflixa i HBO-a, virtualni asistenti kao što su Siri, Google Assistant i Amazon Alexa itd.

>> Umjetna inteligencija se munjevito razvija. Ovo je najbolje što nam donosi

Revolucija poput izuma kotača i parnog stroja

Brojni stručnjaci, uključujući kanadskog znanstvenika Geoffreya Hintona, koji se smatra jednim od pionira umjetne inteligencije jer je zagovarao strojno učenje desetljećima prije nego što je ono postalo mainstream, danas su uvjereni da je utjecaj koji će na društvo imati razvoj umjetne inteligencije usporediv s najvećim tehnološkim probojima u povijesti, kao što su izum parnog stroja koji je pokrenuo industrijsku revoluciju ili još ranije otkriće kotača.

No, povijest nas uči da su tehnološke revolucije istovremeno s golemim napretkom barem privremeno donosile i ozbiljne probleme.

Primjerice, prva poljoprivredna revolucija prije 10-ak tisuća godina omogućila je povećanje proizvodnje hrane i stoga masovnije razmnožavanje i opstanak većeg broja ljudi. No, s druge strane, za duže je vrijeme osiromašila izbor hrane koji su ljudi imali kao sakupljači lovci, povećala je količinu rada na osiguravanju hrane za 50-ak posto, uzrokovala ozbiljnije sukobe i ratove te donijela brojne zarazne bolesti i parazite koji su se prenosili sa životinja na ljude.

Industrijska revolucija u 18. i 19. stoljeću povezana je, među ostalim, sa siromaštvom i izrabljivanjem radničke klase, povećanjem nejednakosti te s političkim previranjima, ratovima i pojavama diktatura.

Gubitak poslova, inteligentno oružje…

Razvoj umjetne inteligencije ponajviše izaziva zabrinutost zbog opravdanog očekivanja da bi strojevi ljudima mogli masovno oduzimati poslove i povećati nejednakosti te da bi se mogli koristiti kao ubojito oružje.

No, također zabrinjava mogućnost da bi se mogli upotrijebiti za masovno nadziranje i kršenje privatnosti, da bi mogli stvarati dezinformacije te pojačavati postojeće predrasude i diskriminaciju u društvu.

Konačno, najveću zabrinutost izaziva mogućnost da bi razvoj AI-ja u skoroj budućnosti mogao rezultirati stvaranjem umjetne opće inteligencije, sustava koji bi ljudima bili superiorni u svemu te da bi se oni mogli oteti kontroli ljudi.

Peticija za moratorij na veliki eksperiment

Potaknuta ovim mogućim prijetnjama, grupa pod nazivom Future of Life Institute pokrenula je peticiju koja poziva na šestomjesečni moratorij na velike eksperimente s umjetnom inteligencijom. Nju je do danas potpisalo više od 26.000 ljudi u tehnološkoj industriji i oko nje, među kojima Yoshua Bengio, Yann LeCun i ranije spomenuti Geoffrey Hinton, pioniri dubokog učenja, koji su 2018. godine zajedno osvojili Turingovu nagradu, najprestižnije priznanje u području računalnih znanosti.

U pozivu na potpisivanje peticije njezini pokretači upozoravaju da sustavi umjetne inteligencije koja bi mogla konkurirati ljudskoj mogu predstavljati duboke rizike za društvo i čovječanstvo, na što su ukazala opsežna istraživanja i vrhunski laboratoriji koji se bave razvojem umjetne inteligencije.

„Kao što je navedeno u široko prihvaćenim Asilomarskim principima AI-ja (konferencija o pozitivnoj primjeni AI-ja održana 2017. u Kaliforniji, op.a.), napredna umjetna inteligencija mogla bi predstavljati duboku promjenu u povijesti života na Zemlji te bi je trebalo planirati i upravljati njome s odgovarajućom pažnjom i resursima.

Nažalost, ova razina planiranja i upravljanja se ne događa, iako smo posljednjih mjeseci vidjeli laboratorije umjetne inteligencije angažirane u nekontroliranoj utrci za razvojem i uvođenjem sve moćnijih digitalnih umova koje nitko – čak ni njihovi kreatori – ne mogu razumjeti, predvidjeti ili pouzdano kontrolirati“, ističu autori.

„Suvremeni AI sustavi sada postaju konkurentni ljudima u općim zadacima te se moramo zapitati trebamo li dopustiti strojevima da preplave naše informacijske kanale propagandom i neistinama. Trebamo li automatizirati sve poslove, uključujući i one koji ispunjavaju ljude? Trebamo li razviti neljudske umove koji bi nas na kraju mogli brojčano nadmašiti, nadmudriti, učiniti zastarjelima i zamijeniti? Trebamo li riskirati gubitak kontrole nad našom civilizacijom? Takve odluke ne smiju se prenijeti na neizabrane tehnološke vođe. Snažne sustave umjetne inteligencije treba razvijati tek kada budemo sigurni da će njihovi učinci biti pozitivni i da će se rizicima moći upravljati“, upozorili su autori.

Je li uzbuna samo neutemeljena fama oko glupih jezičnih modela?

Peticija, ali i nastavak munjevitog razvoja umjetne inteligencije pokrenuli su velike polemike i podjele. Prije svega, mnogi ljudi smatraju da je traženje moratorija besmisleno jer se razvoj AI-ja ne može zaustaviti, osobito ne u svim kompanijama u cijelom svijetu. Osim toga, također postoje podjele oko toga koliku stvarno prijetnju predstavlja AI.

Neki smatraju da je fama koju je pokrenulo lansiranje velikih jezičnih modela poput ChatGPT-ja i BERT-a pretjerana. Oni uglavnom ističu da su jezični modeli glupi dovršavatelji rečenica koji svaku sljedeću riječ u rečenici odabiru prema statističkim algoritmima koji su utemeljeni na vjerojatnosti. Drugim riječima, uvjereni su da AI za sada još uvijek ne misli te da nije ni blizu tome, što znači da ne treba podizati ni preveliku buku oko prijetnji koje bi mogao predstavljati.

Drugi pak, poput Hintona, ističu da su veliki jezični modeli, iako ne misle na način na koji to čine ljudi, programirani da interpretiraju i obrađuju podatke prirodnim jezikom kako bi generirali odgovore koji su smisleni i relevantni za postavljeno pitanje.

ChatGPT prošao Turingov test. Što to znači?

U tom kontekstu Hinton u intervjuu za CBS Mornings na pitanja može li se reći da AI misli ili da je svjestan odgovara protupitanjem kako možemo znati da ljudi ne rade nešto slično kada promišljaju odgovore na pitanja te znamo li uopće što je svjesnost.

„Neki ljudi kažu da su ti veliki modeli samo automatski dovršavatelji rečenica… To je istina, oni samo predviđaju sljedeću riječ u rečenici… Međutim, zapitajte se što je vama potrebno da biste razumjeli što je rečeno prije da biste točno predvidjeli svoju sljedeću riječ? U biti, morate razumjeti što je rečeno. Dakle, i vi ste također automatski dovršavatelj rečenica“, rekao je Hinton svojem sugovorniku.

Do sličnog zaključka došla je u izlaganju na YouTubeu i Sabine Hossenfelder, njemačka teorijska fizičarka, znanstvena komunikatorica, autorica, glazbenica i youtuberica. Ona ističe da je sama do nedavno bila uvjerena da su veliki jezični modeli samo glupe stohastičke papige koje ponavljaju ono što su ih ljudi naučili, da bi nedavno promijenila mišljenje i postala uvjerena da u nekoj mjeri ipak misle.

Osim toga, ChatGPT je krajem 2022. postao drugi model koji je prošao Turingov test umjetne inteligencije, što znači da je skupinu sudaca uspio uvjeriti da komuniciraju s ljudskim bićem.

Nadalje, istraživanje je pokazalo da je razvio teoriju uma, što znači da prepoznaje da drugi imaju um i neovisne namjere i želje. Konačno, za očekivati je da će AI u vrlo bliskoj budućnosti ostvariti još jedan veliki korak time što će postati sposoban sam sebe unaprjeđivati.

>> ChatGPT sam razvio sposobnost koja se smatrala isključivo ljudskom

Veliki gubitak poslova

No, vratimo se temi iz naslova. U jednom od ranijih tekstova bilo je riječi o nebrojenim koristima koje donosi razvoj AI-ja. U ovom ćemo se pokušati dotaknuti problema gubitka poslova o kojem se posljednjih mjeseci puno piše i raspravlja.

Prema nedavnom izvješću investicijske banke Goldman Sachs, AI bi u narednih nekoliko desetljeća u svijetu mogao zamijeniti oko 300 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom.

Procjena je da bi u SAD-u i Europi mogao zamijeniti oko 25% radnih zadataka. U Hrvatskoj, u kojoj je trenutno zaposleno oko 1.6 milijuna ljudi, to bi se moglo prevesti u oko 400.000 radnih mjesta, što, prema Državnom zavodu za statistiku, otprilike odgovara broju ljudi u profesijama koje se navode kao one na koje će AI imati najveći i najbrži utjecaj. No, tu je ključno pitanje hoće li postojati spremnost i politička volja da se naprave reorganizacije potrebne za uvođenje AI-ja kao što su primjerice digitalizacija rada, poslovanja, dokumentacije i komunikacije. Brzina uvođenja AI-ja zasigurno će se razlikovati od zemlje do zemlje te od sektora do sektora.

Analizirajući baze podataka koje detaljno opisuju sadržaje zadataka za više od 900 zanimanja, ekonomisti investicijske banke procijenili su da će otprilike dvije trećine zanimanja u SAD-u biti izložene određenom stupnju automatizacije te da bi u izloženim zanimanjima AI mogao zamijeniti otprilike četvrtinu do čak polovice radnog opterećenja.

Prvi će na udaru biti bijeli ovratnici

U izvješću se navodi da će se utjecaj umjetne inteligencije razlikovati u različitim sektorima. Naime, AI bi mogao omogućiti tek malu automatizaciju od oko 5% u održavanju i građevinarstvu do značajne od oko 45% u administrativnim i pravnim poslovima.

Drugim riječima, na udaru će prvi i ponajviše biti repetitivni, jednostavniji intelektualni poslovi u kojima se koriste jezik i obrada podataka kao što su uredski, administrativni, bankarski, računovodstveni, pravni i novinarski, potom dizajnerski, arhitektonski i inženjerski, a zatim i poslovi IT stručnjaka i nastavnika.

S druge strane, na automatizaciju će biti otporniji oni koji rade rukama, poput čistača, servisera, graditelja i medicinskih tehničara. Pritom treba imati na umu da je automatizacija također provediva i u turizmu i ugostiteljstvu, važnim granama hrvatske privrede.

Za ilustraciju, stranica Pizza Magazine, a zatim i The Spoon navode da bi prema konzultantskoj tvrtki Aaron Allen & Associates roboti mogli preuzeti više od 80% poslova u restoranima, uključujući kuhanje, posluživanje i pripremu hrane. Automati bi mogli zamijeniti oko 57% radnika koji pripremaju brzu hranu i koji rade na blagajnama, oko 38% konobara te oko 21% radnika u kuhanju i pripremi hrane. Prvi takvi restorani već su stigli u Hrvatsku.

Gledano generalno, ugostiteljstvo bi od takve automatizacije moglo imati velike koristi jer mu u Hrvatskoj ionako manjka radnika. No, s druge strane, mnogi bi mogli ostati bez posla.

Nije sve samo crno

Treba istaknuti da izvješće stručnjaka banke Goldman Sachs pokazuje da prognoze nisu isključivo crne. Prije svega, neće se sva automatizacija pretvoriti u otpuštanja.

„Iako će utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada vjerojatno biti značajan, većina poslova i industrija bit će samo djelomično izložena automatizaciji i stoga je vjerojatnije da će ih umjetna inteligencija nadopuniti, a ne zamijeniti“, pišu autori.

Za očekivati je da će se zamjena odvijati postupno te da će se AI u mnogim poslovima koristiti kao alat koji će povećati produktivnost i kvalitetu proizvoda. No, pritom će vjerojatno doći do pada vrijednosti, odnosno cijene rada određenih poslova, kao što se to, primjerice, dogodilo s cijenama taksi-usluga dolaskom Ubera na tržište. Ponovno, za većinu je to dobro jer je usluga značajno pojeftinila, dok je za taksiste, koji su ranije imali monopol, promjena bila bolna.

Stvaranje novih poslova

U izvješću također stoji da bi AI mogao stvoriti mnogo novih poslova.

Autori podsjećaju da je povijest pokazala da je nestajanje potrebe za određenim zanimanjima s vremenom uvijek bilo nadoknađivano stvaranjem novih radnih mjesta, a pojava novih zanimanja nakon tehnoloških inovacija bila odgovorna za veliku većinu dugoročnog rasta zaposlenosti.

Tu stručnjaci Goldman Sachsa navode primjer informacijskih tehnologija koje su stvorile nova zanimanja kao što su dizajneri web stranica, programeri softvera i stručnjaci za digitalni marketing. Osim toga, otvaranje tih radnih mjesta pratilo je povećanje ukupnog dohotka koje je pak neizravno potaknulo potražnju za radnicima u uslužnom sektoru u industrijama kao što su zdravstvo, obrazovanje, prehrambena industrija i ugostiteljstvo.

Autori podsjećaju da je nedavna studija ekonomista Davida Autora pokazala da je 60% današnjih radnika zaposleno u zanimanjima koja 1940. uopće nisu postojala. To implicira da se više od 85% rasta zaposlenosti u posljednjih 80 godina može objasniti stvaranjem novih pozicija potaknutim razvojem tehnologije.

Međutim, neka druga istraživanja pokazala su da su promjene u tehnologiji od 1980-ih ipak prouzrokovale veći pad u broju poslova nego što su ih stvorile. Autori izvješća zaključuju da bi umjetna inteligencija, ako će slijediti slične trendove, mogla također kratkoročno uzrokovati povećanje nezaposlenosti.

Teško predvidjeti dugoročne trendove

Kad je riječ o dugoročnim trendovima, Torsten Bell, izvršni direktor Resolution Foundationa, smatra da je vrlo teško predvidjeti kakav će utjecaj imati umjetna inteligencija, što znači da „sva predviđanja treba uzeti s velikom rezervom“.

„Ne znamo kako će se tehnologija razvijati ni kako će je tvrtke integrirati u način na koji rade“, rekao je.

„To ne znači da umjetna inteligencija neće poremetiti način na koji radimo, no trebali bismo se također usredotočiti na potencijalne dobitke u smislu životnog standarda koji će doći od veće produktivnosti rada i jeftinijih usluga, kao i na rizik zaostajanja ako će se druge tvrtke i gospodarstva bolje prilagoditi tehnološkim promjenama“, pojasnio je.

U zasebnom izvješću Goldman Sachs Researcha stoji da se očekuje da će napredak u umjetnoj inteligenciji imati dalekosežne implikacije na globalni poslovni softver te na industriju zdravstvenih i financijskih usluga. Uz dobro poznate tehnološke divove spremne izbaciti vlastite generativne AI alate, čini se da industrija poslovnog softvera kreće u sljedeći val inovacija, nakon što je razvoj interneta, mobilnih komunikacija i računalstva u oblaku promijenio načine na koje funkcioniramo kao društvo.

„Generativna umjetna inteligencija može pojednostaviti poslovne tijekove rada, automatizirati rutinske zadatke i stvoriti novu generaciju poslovnih aplikacija“, kaže Kash Rangan, softverski analitičar u Goldman Sachs Researchu.

Tehnologija napreduje u poslovnim aplikacijama, poboljšavajući svakodnevnu učinkovitost stručnjaka, pomažući znanstvenicima u bržem razvoju lijekova i ubrzavajući razvoj softverskog koda, između ostalog.

Stručnjaci Goldman Sachsa u izvješću predviđaju da bi se u 10 narednih godina globalni BDP mogao povećati za oko 7% (ili gotovo 7 bilijuna američkih dolara), a rast produktivnosti za oko 1.5 postotnih bodova.

Koje poslove bi AI mogao stvoriti?

Izvješće Goldman Sachsa ne navodi podrobno poslove koje bi AI mogao stvoriti niti iznosi procjene za njihove brojke.

No Svjetski ekonomski forum (WEF) predviđa da će tehnologija stvoriti 97 milijuna novih radnih mjesta već do 2025. Posebno se to odnosi na poslove povezane s razvojem i održavanjem AI-ja i automatizacijom kako se AI integrira u sve više industrija.

To bi moglo uključivati tzv. detektive podataka ili znanstvenike, inženjere robotike, upravitelje strojeva i programere, posebno one koji mogu kodirati u Pythonu koji je ključan za razvoj umjetne inteligencije. Također će biti traženi treneri AI-ja i ljudi sa sposobnostima vezanim uz modeliranje, računalnu inteligenciju, strojno učenje, matematiku, psihologiju, lingvistiku i neuroznanost.

Zdravstvo bi također moglo imati koristi od AI-ja. PricewaterhouseCoopers (PwC) procjenjuje da će porast doživjeti poslovi zdravstvenih tehničara potpomognutih umjetnom inteligencijom.

Sektor koji već otvara nova radna mjesta povezana s AI-jem je automatizirani prijevoz – Tesla, Uber i Google ulažu milijarde dolara u samovozeće automobile i kamione s umjetnom inteligencijom.

Koja su moguća rješenja za nestanak poslova?

No, ako gubitak poslova bude značajno veći od stvaranja novih, nastali problemi nesumnjivo će zahtijevati inovativna rješenja i strategije.

Stručnjaci uglavnom smatraju da neka od njih uključuju podrške za razvoj novih vještina i zanimanja, koje bi mogle dolaziti iz državnih, ali i iz privatnih izvora. Nikome nije u interesu da ljudi postaju nezaposleni, siromašni i nesposobni za sudjelovanje u razvoju društva i tehnologija.

Tu su i jačanje obrazovanja i strukovnog usavršavanja, promicanje prilagođenog poduzetništva i inovacija te fleksibilnije uređivanje radnih modela.

Također, države bi mogle uvesti određene poticajne mjere kao što su subvencije za radna mjesta u sektorima koji su manje podložni automatizaciji ili porezne olakšice za tvrtke koje ulažu u radnu snagu. Konačno, neka rješenja mogla bi uključivati drastične promjene u društvu, poput uvođenja univerzalnog temeljnog dohotka s kojim su neke države već počele eksperimentirati.