Badel dobio novog vlasnika, slijede ulaganja

Badel 1862 u zadnji je tren spašen od stečajne opasnosti: naime, njegovi su vjerovnici svojim glasovima na Fini u potrebnom postotku tražbina podržali predloženi plan restrukturiranja te tvrtke u postupku predstečajne nagodbe.

To znači da su izglasali plan odabranog strateškog investitora tvrtke Meteor iz istoimene grupacije u vlasništvu brzorastućeg poduzetnika Ante Raspudića iz Đakova, a konkretna potvrda plana na Fini u središte je odmah dovela poteze Meteora. Naime, kako se jučer pokazalo, nakon što je praktički otkupom tražbina postao jedan od ključnih vjerovnika, s kontrolom od 30-ak posto tražbina, ključna je njegova poruka novog optimizma jer dolazi kao znak dodatnog povjerenja vjerovnicima koji su glasali za plan. O tome između ostalog govori i jučerašnja Meteorova najava brze modernizacije Badelovih proizvodnih pogona. Čelnik Meteora Darko Knez naveo je da po ulasku Meteora u Badel 1862 slijedi ulaganje u obnovu pogona na Žitnjaku.

No, više pojedinosti o tome, primjerice u pogledu konkretnog iznosa, jučer se nije moglo doznati niti iz te tvrtke niti od izvora bliskih Meteoru. Čim se formalna procedura završi Meteor kreće s izvršenjem plana, a prve korake ćemo odrediti kada uđemo u društvo i detaljno napravimo zaista dubinsko snimanje, samo je kratko kazao Knez. Po njemu ipak sve govori da će prvo ulaganje ići prema obnovi proizvodnog pogona na Žitnjaku te da će Meteor vrlo intenzivno ulagati u tržište, marketing i distribuciju kao i revitalizaciju Badelovih proizvoda. Nakon četiri predstečajne godine, od čega većinom provedene u prekidu postupka, za ovog se dužnika time otvara nova perspektiva, ali uz sljedeći uvjet koji je presudan; to je sudska potvrda nagodbe sukladne izglasanom planu.

No, prema našim informacijama za njezino odobrenje na trgovačkom sudu većina pravnika navodi da je posrijedi čista formalnost. I to kako tumače zato što se proces vodi po prvom predstečajnom zakonu, u kojem su ovlasti suda sužene na kontrolnu ulogu, primjerice u pogledu poštivanja zakonskih procedura. Za Badel 1862, kažu, ovime na red dolazi praktički kao gotova stvar realizacija paketa dogovorenih mjera, a čine ga razduživanje tvrtke te dokapitalizacija u iznosu od oko 222 milijuna kuna. Također prema izglasanom planu provest će se i vlasničko restrukturiranje. Kod toga valja reći da je država u ovom slučaju podržala plan s oko 44% svojih tražbina. Za razliku od ostalih skupina vjerovnika ostala je u tom pogledu ispod predviđenog praga, čime je čini se poslala poruku da se djelomično protiv svoje volje lišava većinskog vlasničkog udjela u Badelu 1862.

S druge strane prema izglasanom planu koji su banke i ostali vjerovnici podržali s više od 90% tražbina, Badel postaje nova, važna sastavnica Meteor Grupe kojoj bi ovo bilo treće preuzimanje u zadnje vrijeme. Naime, prije dvije godine preuzela je zagrebački Labud te Badel iz Siska, u čijem sastavu radi i Segestica 1919, i zanimljivo svojedobno se najavljivala i mogućnost sinergijskog povezivanja zagrebačkog i sisačkog Badela. Skupština Badela 1862 bit će, kako doznajemo, sazvana u najkraćem roku (radi donošenja odluke o smanjenju temeljnog kapitala za koje je CERP već dao suglasnost), a kad se za to stvore sve pretpostavke za njeno sazivanje i održavanje. Naime, još se razmatra opcija donošenja svih potrebnih odluka kroz Izvanrednu ili Redovnu skupštinu društva, navode iz kompanije. „Od ostalih obveza društva preostaje nam dostaviti materijale iz ovog postupka Trgovačkom sudu radi sklapanja predstečajne nagodbe“, kažu iz Uprave Badela 1862.

Što se tiče Badelova izvoza, sa zadovoljstvom iz Uprave koju vodi Ivo Markotić konstatiraju i „da on raste po stopi od 24,7 % na svim tržištima na kojima su prisutni, a Badel 1862 izvozi svoje proizvode u preko 30 zemalja svijeta“. Markotić je povodom prekretnice na kojoj se tvrtka nalazi još naveo da je posrijedi „početak novog životnog ciklusa Badela, jer način kako je izglasan plan i sam plan osigurava dugoročnu stabilnost društvu“. „Unatoč svim problemima koje je Badel doživljavao u te četiri godine, ostao je lider na tržištu jakih alkoholnih pića i značajan igrač na tržištu vina. Osim toga, zadržao je svoju poziciju u regiji, odnosno na tržištima BiH i Makedonije, gdje posluje na razini nacionalnog branda. Planiramo ojačavanje te liderske pozicije na regionalnom tržištu i daljnju borbu protiv inozemne konkurencije, jer u uvjetima jedinstvenog europskog tržišta imamo ozbiljne tržišne protivnike“, kaže Markotić.

Planom operativnog i financijskog restrukturiranja u okviru predstečajne nagodbe Badela utvrđen je ukupan iznos dokapitalizacije od 222,7 milijuna kuna, što je 30-ak milijuna kuna više u odnosu na prethodni plan. Ukupne obveze ovog dužnika na početku predstečaja iznosile su oko 619 milijuna kuna, odnosno 587,6 milijuna kuna te dodatnih 31,6 milijuna kuna uvjetnih tražbina. Prihvaćeni plan restrukturiranja, podsjetimo, predviđa otpis 244,8 milijuna kuna obveza (između 60 i 70% ovisno o kategoriji vjerovnika), refinanciranje duga u iznosu od 150 milijuna kuna te konverziju dijela duga u kapital i povećanje temeljnog kapitala uplatom u novcu.

Odlukom vjerovnika nisu iznenađeni u konkurentskom konzorciju St Nicolaus-Dalmacijavino-Oštrc jer, tvrde, „svi znamo da je cijeli proces oko Badela 1862 vođen na način u kojem se vrlo očito pogodovalo jednoj strani“, te kažu: „No ono što jest indikativno i daje nam vjere u potrebnu daljnju transparentnost cijelog ovog postupka jest da su glasovi države na današnjem ročištu zapravo bili podijeljeni, što potvrđuje da postoje dio vjerovnika koji je svjestan načina na koji se ovaj cijeli proces u svim njegovim fazama vodio i odvijao. Sukladno navedenom, za nas ovaj proces ide dalje, što konkretno znači da ćemo po donošenju svih potrebnih odluka od strane Konzorcija o svemu izvijesti javnost.Naša spremnost na sve što smo ponudili i predložili za Badel 1862 pri tom ostaje neupitna te i nadalje vjerujemo da smo najbolji izbor i jedino dugoročno rješenje za Badel 1862“.

Badel bez podrške Fonda

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) jedan je od onih vjerovnika iz redova tijela javne vlasti koji nisu glasali za Badelov plan restrukturiranja. „Fond je glasao protiv plana financijskog restrukturiranja društva Badel 1862. Kada rješenje o izglasavanju plana financijskog restrukturiranja postane pravomoćno te nadležni Trgovački sud donese rješenje kojim se odobrava sklapanje predstečajne nagodbe ista se odnosi i na Fond. Prema planu financijskog restrukturiranja o kojem se glasalo, za tijela javne uprave i trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu Republike Hrvatske koji nemaju osigurane tražbine, a u koju grupu vjerovnika spada i Fond, vjerovnici otpuštaju dug dužniku u visini od 60% njihovih utvrđenih tražbina. Dužnik se obvezuje preostalih 40% utvrđene tražbine podmiriti u razdoblju od pet godina od dana pravomoćnosti rješenja kojim se odobrava sklopljena predstečajna nagodba, uz fiksnu kamatnu stopu koja iznosi 4,5% godišnje, u 19 tromjesečnih anuiteta koji dospijevaju 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca svake godine“, stoji u odgovoru koji smo dobili od glasnogovornice FZOEU Lidije Tošić.(poslovni.hr)