уторак, 23 априла, 2024
IstaknutoVestiZdravlje

ALERGIJSKE REAKCIJE NA UBOD PČELE

www.javorkaipetar.com

REAKCIJE NA UBOD PČELE

ALERGIJSKE REAKCIJE NA UBOD PČELE

Radi lakšeg razumijevanja terminologije i prepoznavanja simptoma alergijskih reakcija nastalih na ubod pčele potrebno je najprije objasniti što su zapravo alergije i zbog čega nastaju. Alergija ili alergijska preosjetljivost označava pojavu oštećenja u ljudskom organizmu koja nastaje imunološkom reakcijom.

Imunološka reakcija se sastoji od dva “sudionika”, antigena i protutijela, koji se uzajamno odnose kao dvije suprotnosti. Antigen je svaka tvar koju organizam prepozna s pomoću svojih posebnih stanica (imunokompetentnih stanica) kao nešto “strano” i na nju reagira tvorbom specifičnih bjelančevina globulinske grade, tj. protutijela. Na taj način naš se imunološki, obrambeni sustav bori protiv neželjenih tvari. Za svaku stranu tvar organizam oblikuje odgovarajući protein, koji na česticu pristaje kao ključ u bravu. U ovom trenutku milijuni protutijela kruže krvlju kroz naš organizam u potrazi za neželjenim tvarima! Protutijela uključena u alergijska zbivanja su najviše “imunoglobulini E” (IgE). IgE protutijela se vežu na prihvatne molekule (receptore) na posebne obrambene stanice “mastocite”, koje sadrže vrećice posebne tvari zvane “histamin”. Kada se IgE veže na mastocit, on otpušta histamin u okolinu. To uzrokuje širenje okolnih krvnih žilica i pojavu simptoma, kao što su kihanje, suzenje očiju, i curenje, svrbež, te zacepljenost nosa.

Prema imunosnom mehanizmu reakcije se dijele u četiri tipa. Prva tri tipa (reakcije rane preosjetljivosti) uzrokovana su protutijelima, tj. humoralnom imunošću, a četvrti tip (kasna, odgodena preosjetljivost) uzrokovan je staničnom imunošću. Alergijske reakcije su najčešće uzrokovane sukcesivnom (istodobnom) pojavom dvaju ili više tipova alergijskih reakcija. Reakcije tipa 1. uzrokovane su IgE protutijelima (imunoglobulinima E) koja aktiviraju mastocite i oslobađaju medijatore(posrednike) upalne reakcije. Reakcije tipa 2. i 3. uzrokovane su IgG protutijelima (imunoglobulinima G) koja aktiviraju sustav komplemenata i fagocite. Tip 4. posredovan je limfocitima koji stvaraju citokine, aktiviraju makrofage i druge stanice te uzrokuju upalu.

Uz pojam alergije vezan je i pojam atopija koji označava nasljedno određenu sklonost reakcijama alergijske preosjetljivosti tipa 1. Atopične osobe nakon dodira s antigenom reagiraju selektivnom pojačanom produkcijom Imunoglobulina E i stvaraju ih protiv širokog spektra aeroalergena (pelud, prašina, grinje) ili nutritivnih alergena (jagode, ribe, jaja, orasi.

Gotovo svi ljudi diljem svijeta susreli su se sa nekom od brojnih vrsta insekata koji nas okružuju. Njihov broj procjenjuje se na gotovo milijun vrsta. Dijele se na one koje pri ubodu ispuštaju otrovne tvari i one koje ih ne ispuštaju. Ubodom unose u ljudski organizam otrovne tvari putem žalca, što osim što izaziva bol može izazvati i toksičnu ili alergijsku reakciju. Ubod pčele, bumbara, stršljena, ose, mrava može uzrokovati anafilaktičnu reakciju i dovesti do stanja anafilaktičkog šoka. Žalac pčela je nazubljen, pri ubodu bude istrgnut iz njezinog zatka, teško se izvlači iz kože, pa ukoliko se ne odstrani, otrov se može i dalje izlučivati i pojačavati opće i lokalne simptome. Otrov pčele najotrovniji je u proljeće, a smrtna doza za čovjeka je 500-1500 uboda. Sastojci otrova su alergeni i odgovorni su za pojavljivanje lokalnih i općih simptoma nakon uboda.

Alergijska reakcija na ubod je posljedica tipa 1. imunološke reakcije i posredovana je imunoglobulinima E. Nakon uboda otrov brzo prodire u cirkulaciju, te za nekoliko minuta reagira sa specifičnim protutijelima IgE koji je vezan za mastocite. Mastociti su stanice koje otpuštaju medijatore upale, što dovodi do otekline sluznica, povećana je propusnost najmanjih krvnih žilica (kapilara), te dolazi do stezanja glatkih mišića koje nalazimo u stjenkama dišnih i probavnih puteva, krvnim i limfnim žilama, u odvodnim cijevima mnogih žlijezda, u oku i koži .

Reakcije na ubode mogu biti lokalne i sistemske(zahvaćen je cijeli organizam). U lokalne ubrajamo intenzivnu bol, crvenilo koje se javlja neposredno nakon uboda, otok, pojava mjehurića. Sistemske reakcije se javljaju vrlo brzo, nakon deset-ak minuta, a mogu biti: blage-crvenilo lica, svrbež po čitavom tijelu, urtikarija- pojava oštro ograničenih izdignutih žarišta na koži koji nastaju zbog otekline i eritema površinskih slojeva kože, nepravilnog oblika, praćene svrbežom, jave se na bilo kojem dijelu tijela i nestaju kroz dan/dva; osjećajem peckanja u nosu i mučninom) umjerene- praćene asmatskim napadom-kašalj, osjecaj gušenja i gladi za zrakom, angioedemom-crvenilo i oteklina zahvaćaju dublja tkiva, potkožje i sluznice, otečeni su kapci na očima, usne, jezik, dlanovi i tabani a posebno je opasno ako se oteklina javi u ždrijelu i grkljanu što se prepoznaje po čujnom i teškom disanju i promuklosti uslijed čega može doći do ugušenja) teške-očituju se anafilaksijom i anafilaktičnim šokom-simptomi se pojave gotovo eksplozivno- stezanje u prsima i oko grkljana, teškoće gutanja, trnci oko usana, svrbež po čitavom tijelu, preznojavanje, strah. Disanje je vrlo otežano, javljaju se grčevi u trbuhu, mučnina, proljev, dolazi do pada tlaka, puls(bilo) je ubrzan i teško se pipa. Osoba može izgubiti svijest i umrijeti ili od ugušenja ili od zatajenja cirkulacije.

Liječenje reakcija ovisi o kliničkoj slici i jačini sistemskih reakcija. Žalac je potrebno odmah odstraniti noktom ili oštrim predmetom. Lokalne reakcije se liječe primjenjivanjem hladnih obloga i lokalnih kortikosteroida uz upotrebu tableta antihistaminika. Kod teških sistemskih reakcija valja potražiti pomoć u najbližoj zdravstvenoj ustanovi. Daje se adrenalin (Epi-pen, Anapen- 0.5-0.8mg sc ili im) koji se primjenjuje svakih 5-15 minuta do normalizacije stanja. Ukoliko je disanje otežano zbog prisutnosti bronhospazma- grč mišića bronha, daju se antihistaminici, kortikosteroidi, kisik i teofilin.

U slučajevima anafilaktičkog šoka pomoć se mora odmah pružiti. U zdravstvenim ustanovama protokol za liječenje anafilaktičkog šoka glasi ovako:

adrenalin-s.c.(potkožno) ili i.v.(u venu) u dozi od 0,01mg/kg TT –razrijeđen u omjeru 1:10. Daje se polako tokom 1 minute i može se ponoviti svakih 15 minuta.
nekoliko centimetara iznad ubodnog mjesta potrebno je staviti podvez
100% kisik- 6-8 L/min
osobu je potrebno poleći sa blago istegnutim vratom, postaviti orofaringealni iili endotrahealni tubus/u krajnjoj nuždi izvesti konikotomiju
opetovano mjeriti krvni tlak, ako je gornja granica ispod 80 mm/Hg potrebno je staviti trajnu infuziju 0,9% fiziološke otopine
osoba se polegne u anti šok položaj-na ravnu podlogu sa nogama podignutim za 30°
ako nakon primjene infuzije fiziološke otopine tlak ne poraste daje se noradrenalin (0,1 mg/kg/TT)
kod niskog tlaka, urtikarije i angioedema daje se antihistaminik (difenhidramin-Dimidrilâ), 1mg i.v. ili i.m.tokom 5 minuta
davanje kortikosteroida (metronidazol 10-80mg i.v. ili Dexamethazon 4mg) slijedi nakon prethodno provedenih postupaka i počinje djelovati nekoliko sati nakon primjene.

Dijagnoza alergije na ubod pčele postavlja se na temelju anamneze, kliničke slike, kožnih testova, specifičnih testova(RIST/RAST/ELISA), te provokacijskih testova. Kožni testovi se izvode u alergološkim ambulantama, gdje se nakon injiciranja (ubodom igle) male količine otrova ose ili pčele u kožu očitava nastala reakcija. Specifičnim testovima -RIST/RAST/ELISA mjeri se ukupna i specifična količina protutijela IgE u krvi. Provokacijski testovi se provode u specijaliziranim ustanovama i pomažu kad dijagnoza nije sasvim jasna. Sastoje se od podkožnog injiciranja otrova ili direktnim prislanjanjem pčele/ose na kožu.

Jedan od vidova liječenja u osoba koje su imale tešku sistemnu reakciju, ili u onih koje su imale umjerenu reakciju ali izložene su ubodima (pčelari, voćari, šumari) može se provesti postupak hiposenzibilizacije Sastoji se od injiciranja malih količina alergena, tj. otrova pčela, u određenim vremenskim razmacima, uz nadzor i oprez jer postoji rizik pojavljivanja sistemskih reakcija. Svrha hiposenzibilizacije jest normalizacija specifičnih i ukupnih IgE u krvi, pa organizam više neće sistemski reagirati na ubode. Liječenje je dugotrajno i provodi se kroz 3-5 godina, sa učinkovitošću od 80-100%. Sa hiposenzibilizacijom se može početi već u djece, a najčešće kontraindikacije su trudnoća, bolesti imunološkog sustava, maligne bolesti, bolesti srčano-žilnog sustava, teške respiratorne bolesti.

Osobama sklonim alergijskim reakcijama potrebno je preporučiti izbjegavanje kontakata s pčelama, u blizini pčelinjaka neka ne nose žarke i pastelne boje jer one privlače insekte, kao i da ne nose mirisne parfeme, sapune, kreme za sunčanje. Ukoliko postoji mogućnost uboda valja se zaštiti nošenjem zaštitne odjeće i nanošenjem katranskih gelova na izložene dijelove tijela. Potrebno je izbjegavati blizinu cvijeća ili prezrelog otpalog voća gdje pčele često borave. Osobe koje su doživjele anafilaktičku reakciju kao i one koje su na imunoterapiji ili boluju od neke atopijske bolesti (astma), potrebno je savjetovati da sa sobom nose samomedikaciju (antihistaminik, adrenalin-Epipen, antišok terapiju).
/www.pcelarstvo-radosevic.hr

ALERGIJE I LEKOVITO BILJE

Lekovito bilje koje travari Javorka i Petar preporučuju za ublažavanje svraba su :

-valeriana officinalis

-oman, inula helenium

-maslačak,taraxacum officinale

0112418228