петак, 29 марта, 2024
vesti online

Ovi novinari nisu čitali Tarabićeva proročanstva?

Fajnenšel tajms: Uvećane bojazni oko kineskih investicija u Srbiji

Fajnenšel tajms: Uvećane bojazni oko kineskih investicija u Srbiji Izvor: N1

Srbija je brzo postala jedan od najvećih primalaca direktnih kineskih investicija, posebno u prerađivački sektor i tehnologiju, što je uvećalo bojazni oko transparentnosti, upravljanja i geopolitike, piše britanski poslovni dnevnik Fajnenšel tajms (FT).

Kineske kompanije su 2019. godine najavile 16 „grinfild“ projekata u Srbiji i investicije od 625 miliona dolara i Kina je postala najveći izvor tih ulaganja u zemlji, pokazuju podaci fDi Marketsa, servisa FT sa sveobuhvatnom bazom podataka o prekograničnim „grinfild“ investicijama.

Pored „grinfild“ investicija, snažno su povećane i integracije, akvizicije i drugi transferi. U 2018. činili su 20 odsto svih direktnih stranih investicija u Srbiji sa sumom od 650 miliona dolara od koje su jedino bile veće investicije iz Francuske – 711 miliona, pokazuju podaci Narodne banke Srbije.

Po podacima fDi Marketsa, kod „grinfild“ investicija Srbija je četvrti po veličini primalac kineskih direktnih investicija posle Rusije, Španije i Nemačke.

Gledano prema procentu BDP, Srbija je 2019. bila najveći primalac „grinfild“ investicija u svetu, piše FT.

„Srbija otvara svoju ekonomiju i diversifikuje bazu investitora od 2014. kako ne bi zavisila od EU, Rusije, Kine ili SAD“, rekao je ministar finansija Siniša Mali i dodao da su veze Beograda i Pekinga rezultat „veoma, veoma pametne spoljne politike“.

FT navodi i da učešće Srbije u grupi 17+1 (u okviru kineske transkontinentalne inicijative Pojas i put) raste od 2008. i, navodi fDI Markets, u toj grupi nijedna zemlja u 2019. nije primila direktnih kineskih investicija za godinu dana koliko Srbija.

Od kineskih investicija u poslednje vreme navode se ulaganje grupe HBIS u železaru u Smederevu koja je 2016. bila prva evropska čeličana koju je kupio neki kineski proizvođač čelika, kao i najava CRBC s kraja 2019. da će investirati 272 miliona dolara u prvi industrijski park u Srbiji.

Kina je „napravila od Srbije centar inicijative Pojas i put u centralnoj i istočnoj Evropi“, kaže istraživačica sa Odseka za politike i međunarodne odnose Univerziteta Oksford Tena Prelec.

Ona je rekla i da Srbija nije bila mnogo izbirljiva u privlačenju investitora i da je privukla biznise niskog kvaliteta i male transparentnosti. Peking, kaže Prelec, radi na principu „moj novac, moja pravila“.

Kao primer navodi da je Vlada Srbije, kada je tražila sredstva za proširenje Termoelektrane „Kostolac“, pojazmila 608 miliona dolara od Eksim banke Kine i angažovala kao glavnog ugovarača CMEC čija je sestrinska kompanija, grupa CMIC, na „crnoj listi“ Svetske banke.

„Direktni pregovori te vrste porazumevaju eliminisanje transparentnosti i značajno umanjuju ekološke kvalitete projekta i održivost“, rekao je član Nacionalnog konventa o EU Miljan Radunović. „Kineske investicije u okviru inicijative Pojas i put u centralnoj i istočnoj Evropi u 99% slučajeva ciljaju na projekte u kojima je država krajnji korisnik“, dodao je on.

Ministar finansija Siniša Mali je međutim branio odluku Vlade za „Kostolac“ i rekao da „svaki novac ima cenu“.

„Kamate Evropske investicione banke nisu tako povoljne kao kineske… Vreme je novac. Ko može da čeka dve godine (na EIB). Kinezi su mnogo brži“, rekao je Mali.

Kineske investicije kritikuju i ekološke grupe koje ukazuju na zagađenje životne sredine i posledice, što kineske kompanije odbacuju.

Takođe evropski zvaničnici upozoravaju zemlje koje žele u EU da ne zavise previše od Kine, a Prelec kaže da „zemlje EU treba da daju primer, ako ne žele da se njihovo susedstvo uplete i dužničke zamke i netransparentne ugovore“.

Iako je EU daleko najveći trgovinski partner Srbije i izvor stranih investicija, „grinfild“ ulaganja iz EU su opala sa 73 odsto ukupnih između 2005. i 2014, na 55 odsto u godinama nakon toga, navodi fDi Markets.

FT navodi da su mete kineskih investitora u Srbiji uglavnom rudarstvo i prateća industrija, autombilska, tekstilna, hemijska industrija i sektor električnih komponenti, a ostalo su ulaganja u tehnologiju.

Upravo ulaganja u tehnologiju i kompanija Huavej, kao i nedovoljna regulativa na tom planu Srbije, izazivaju posebnu zabrinutost.

EU je 2019. inicirala poseban mehanizam skrininga direktnih stranih investicija kako bi zaštitila ključne industrije od stranog vlasništva, posebno zbog bojazni od krađe podataka od strane kineskih kompanija.

Prelec ukazuje i na bojazni da će sa rastućim prisustvom Kine u ekonomiji Srbije biti teže Beogradu ;da se uskladi sa EU transparentnošću i standardima zaštite životne sredine kako se približava članstvo u EU.

Međutim, kako je proces pridruživanja EU u zastoju, neki se brinu da će Srbija biti manje fokusirana na poštovanje standarda EU.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je prošlog leta rekao da je Kina „najiskreniji i najpouzdaniji prijatelj Srbije“, a u decembru se u video-prilogu na Instagramu obratio kineskom predsedniku Si đinpingu: „Kina je jedan od naših najvećih partnera i učinićemo sve da se ovde oseća kao kod kuće“, podseća FT.